DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 20     <-- 20 -->        PDF

S. — Povrate !i se Prisnorjii šume i preporod? li se primorska poljoprivreda,
prepjevi i-će ri´d F^rimorju i priroda i ljudi (6 slika).
Tehnika obriuie poljoprivrednih kultura i. voćnjaka od bure i posolice
pomoću burobrana od zato najbolje odgovarajućih vrsta otpornogšumskog drveća bi!a je prikazana nizou] grafiekih slika, što su ih prema
skicama Ing. I-^remužića izradili daći zagrebačke Obrtne škole, a jedan
dio grafičkih slika bio je izrađen i u Šumarskom odsjeku Banske upravo
u Zagrebu. Prikazan je slikama iscrpivo način djelovanja burobrana kao
i
ii unutarnji sastav burobrana samih rasporedom pojedinih vrsta drveća
da se polući što. veća gustoća i udarcima bure najbolje ogdovarajući oblik
krošanja; pored toga mjere za sprečavanje štetnog djelovanja buroorana
na poljoprivredne kulture zasjenjivanjeni i isisavanjem vlage i hrane.
Posebnim grafikonima bila je prikazana sadnja šumskog drveća, a neposredno
odgoji šumskih i većih sadnica u cijevima od suncokreta, kao
najpodesniji način za podizanje i osnivanje novih šum^a, voćnjaka i burobrana
za seljaštvo vlastitom inicijativom i trudom. Zbirka mediteranskoggrmlja i drveća bila je prikazana povećim svježim granama, koje su se
opetovano obnavljale novim pošiljkama s otoka Raba, te velikim komadima
cjepanica, oblica i trupčića, što ih je za izložbu na raspolaganje
stavio g. prof. Dr. Petračić iz priručne zbirke Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Da se pokaže, da se i košulja na tijelu i stolnjak na stol može
dobitil na kršu od drveta, izložena je posebice žukva (Sarothamnus junceus)
— grane i deblo — uz više ručica žukve spremljene za močenje,
ručica stučenih s vidljivom obilnom kudjeljom, te komadima izrađena
platna od žukve. Posebnim velikim grafikonom bilo je prikazano stvaranje
novoga tla i humusa na kršu pomoću šume, a na posve golim
i pustim kamenjarima pomoću kakteje Opuntia ficus indica, kao najbržegpoznatog stvaraoca brniiu^a. Istaknuta je misao, da se pomoću te opuncije
može zasnovati ljudski žiVot i na takvom kraškom kamenjaru, gdje
ni travne tako reći nema, a ni šuma se poradi skoro posvemašnjeg nedostatka
zemlje ne može podizati. Misao dakle vodilja pri m*eđivanju
šumarskog dijela Jadranske izložbe bila je: Pustošenjem suma pretvoreno
je jadransko primorje u kamenu pustinju, a pomoću podizanja novih
šuma i burobrana od šumskog drveća sačuvat će se preostala i stvoriti
nova zemlja, obuzdati štetan utjecaj razularenih prirodnih sila, a poglavito
bure i brdskih voda. Sve će to omogućiti i unaprijediti-novu krašku
poljoprivredu posebne svoje vrste, stoga je i prirodno i potrebno, da
kraški seljak po znanju svome i djelovanju bude barem toliko i šumar,
koliko je poljoprivrednik.


Od šumarske kraške domaće Uterature bila su izložena sva djela,
brošure i separati članaka što ih ima knjižnica Udruženja.


U istom prostoru Jadranske izložbe bio je smješten i poljoprivredni
njen odio uređen po Poljoprivrednom odjeljenju Banske uprave u Zagrebu.
Idejno su se oba odjeljenja potpuno slagala i dopunjavala upravo
tako, kao što se i vani na kršu mora i idejno slagati i praktički dopunjavati
i potpomagati rad šumarskih inžinjera i agronoma.


Na izložbi stručne štampe Kraljevine Jugoslavije, što ju je priredilo
Udruženje stručne štampe Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, ^te sličnojtakovoj izložbi u Sofiji dne 2. i 6. VL 1938. učestvovalo je i J. Š. U. izloživši
po jedno godište uvezanog svoga glasila Šumarski List te nekoliko
brojeva broširanih kako izlaze.


21