DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Služe se njim via facti subsidiarno i uprave komunalnih šuma (zemljišnih zajednica, imovnih općina i državne uprave ekspropriisanih šuma), za koje važe specijalni zakoni i zakonski propisi i to: zakon o zemljišnim zajednicama od 24. IV. 1894., zakon o imovnim općinama od 25. VI. 1873 i od 11. VII. 1881., naredba o podržavljenju uprave i pravilnik o upravi ekspropriisanih šuma od 29. III. 1934. ministarstva poljoprivrede br. 20753. Koji stručni organi, na koji način i u čemu učestvuju u upravnom postupku? Svi stručni šumarski organi imaju posla sa direktnom ili analognom primjenom z. u. p. osim onih, koji su u službi privatnih lica, čije šume nisu opterećene servitutima. U užem smislu to su šumarski organi u službi kod općih upravnih vlasti (sreskih načelstava, banske uprave, ministarstva š. i r.). Kao organi vlasti to osoblje radi po upustvima svoga starješine (§ 28. z. u. u.). U davanju stručnih mišljenja i u čisto tehničkim poslovima oni su samostalni (§ 29 z. u. u.). Ne ulazim za sad u pitanje, mogu li stručni referenti kod općih upravnih vlasti voditi samostalno rasprave u kancelariji i na licu mjesta. Po z. u. p. ne bi mogli, ali ih ipak ban ili sreski načelnik određuje da provode raspravu na licu mjesta (krčenje šuma, zaštitne šume, požar). U širem smislu to je osoblje, koje neposredno upravlja i gospodari šumama državnim i šumama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom u onom slučaju, kad u službi svoga poslodavca dođe u položaj da prema korisnicima šuma ili trećim licima postupa shodno (analogno) propisima z. u. p. Taj postupak moraju poznavati činovnici, koji upravljaju državnim šumama bez obzira na to, što u ekonomskim odnosima države prema trećim licima (ako ta lica nisu servitutni ovlaštenici) ne mogu nastupiti štetne posljedice za ta treća lica, ako se u postupku pogriješi, jer državno šumarsko nadleštvo (direkcija šuma, šumska uprava) ne nastupa kao vlast, već kao svaka druga privatna stranka. Prijeđimo makar letimično radnje, što ih sreski šumarski referent ima da vrši po propisima z. u. p. Kao organ sreskoga načelstva dolazi on u priliku da izrađuje odluku u II. i I. stepenu. Primjer za II. stepen. Po §-u 135 zakona o općinama od 24. III. 1933. dopuštena je žalba protiv odluke općinskoga odbora nadzornoj vlasti (sreskom načelstvu), kad se ta odluka odnosi na poslove iz samoupravnoga djelokruga općine (§ 76), a u taj samoupravni djelokrug spadaju općinske, i seoske šume. Ako dođe do upravnoga spora po kojoj šumsko-gospodarskoj ili šumsko-upravnoj stvari, sreski će šum. referent imati da izradi odluku u II. stepenu. Odluke, što ih po z. š. donosi sresko načelstvo u I. stepenu, odnose se na krčenje šuma do 5 ha (§ 9), na pošumljavanje (12—14), na zaštitu šuma od vjetra, insekata i zaraznih bolesti (28—29), na šumske požareve (§ 40—47), na zabranu sječe kad nema privrednoga plana (63), na način, vrijeme i obim izvršivanja službenosti (72), na čiste sječe (75), na upravljanje privatnim preduzećima po šum. stručnjacima (77), na pridnu put (81), na plavljenje i splavarenje (87), na dozvolu za podizanje strugara (88), na stručno upravljanje šumama po kvalifikovanim licima (134) konačno na najvažniji kod nas još danas upravni rad, t. j. rad oko provođenja kaznenih naređenja (141—174). 11 |