DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Kako lužnjak traži srednju vlagu tla, malu vlagu zraka, jaku toplinu,
to navedeni klimatski faktori ove ravnice lužnjaku potpuno odgovaraju.


Lužnjak se dakle u ovoj posavskoj ravnici s obzirom na tlo i klimu
nalazi u optimumu svog prirodnog rasprostranjenja. Stoga je i razumljivo,
da se on ovdje najuspješnije pomladjuje prirodnim putem.


Prirodno pomlađivanje starih hrastika. Prikazati ću ovdje onaj
način prirodnog pomlađivanja, koji na temelju 12 godišnjeg rada u tim
šumama držim najuspješnijim za uzgoj zdravih otpornih i vrijednih slavonskih
šuma.


Najprije o prirodnom pomlađivanju hrastika starih 200—300 godina.
Kako po 1 jutru ima 20—30 takovih stabala, to je obrast slab i sklop
jako prekinut. Nekoliko godina (obično 5) prije nego se misli na kojoj
površini sjeći te stare hrastike, zabrani se za pašu jedan njen dio i to
obično u jesen one godine, u kojoj je žir urodio. U većini slučajeva zabrani
se 5-godisnja sječna površina. To je tkz. predzabrana. Kako ti
hrastovi unutar 5 godina bezuvjetno rode žirom do dva puta, i to svakako
jedanputa dobrim urodom, to sav taj žir ostaje na zabranjenoj
površini. Tlo je radi slabog obrasta sastojine već i prije stavljanja u
predzabranu postalo dosta vlažno, jer je dosta oborina došlo izravno u
zemlju. Uslijed dostatnog priliva sunca listinac je rastvoren. Na površini,
koja se misli zabraniti, ima malo korova, koji nije opasan za novi pomladak.
Žir dakle pada na samo tlo, te je time klijanje osigurano. Kod
uroda žira, iza koga se površina misli staviti u predzabranu, puštaju se
u tu.buduću predzabranu svinje, i to prije opadanja zdravog žira, da
razruju tlo pa da time uspjeh klijanja bude što bolje osiguran. Iza kako
svinje tlo dostatno razruju i čim počne padati zdrav žir, površina se
zabrani za pašu i žirenje t. j. stavi se u predzabranu. Povrh žira napada
listinac, koji ga prekriva preko zime, što je vrlo važno za slučaj zime
bez snijega, da žir ne promrzne.


I ako je hrast vrsta drva, koja traži mnogo svjetla, ipak zasjena
starih stabala dolazi dobro isklijalom žiru, jer nježne biljčice u prvim
godinama života čuva od prejake insolacije i od preobilne vlage, dok je
transpiracija potpuno omogućena. I trave i ne pregusti korov zaštićuju
mlade biljčice od kasnih proljetnih mrazova i čuvaju ih također od insolacije,
naročito na otvorenim mjestima, gdje nema zasjene starih stabala.


Kako za vrijeme od 5 godina hrastova stabla rode sigurno do dva
puta, to je za vrijeme trajanja prcdzabrane naplodena sva površina pod
krošnjama starih stabala. One pak površine, koje nijesu krošnjama pokrivene,
pošumljuju se poslije obavljene sječe starih stabala. Kod drugoga
uroda žira ne mogu se naravski u predzabranu puštati svinje, jer
bi one svojim rovanjem oštetile postojeći pomladak.


Ako u predzabrani ima jasena, brijesta i graba — koji prate hrast
u mješovitim posavskim šumama — naplode te vrste drveća površinu
predzabrane, jer svaka od njih u roku od 5 godina rodi sjemenom i to
grab obilno skoro svake godine, a jasen i brijest dostatno. Naplodjenje
ovim vrstama uspješno je, ako je tlo obraslo samo sa rijetkim mekanim
travama, te njihovo sjeme, koje je vrlo lagano, dođe do golog tla. Najuspješnije
je, ako je površina izvrgnuta poplavi, koja donosi fini mulj,
koji je vrlo dobro rasadište jasena i brijesta. Grabu to naplavljivanje
nije potrebno, samo njegovo sjeme treba da dođe na golo tlo. Kako
vjetar može sjeme ovih vrsta na daleko raznositi, to će površina njime


26