DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 29     <-- 29 -->        PDF

biti dovoljno naplodena, ako u predzabrani bude samo nekoliko stabala
ovih vrsta.


Ako je površina predzabrane obrasla gustom travom i gustim korovom,
prirodno pomlađenje sa ovim vrstama ne uspijeva. Tada se pomlađenje
tim vrstama vrši sadnjom biljaka iza sječe svih stabala. I za
slučaj, ako stabala tih vrsta u predzabrani nema, ne popunjuje se predzabrana
njihovim biljkama, već se to čini također iza sječe hrastovih
stabala.


Kada je površina predzabrane naplodena hrastom, a po mogućnosti!
i jasenom, brijestom i grabom — ako ih je u predzabrani bilo — posijeku
se stara stabla. Jasno je, da se prigodom rušenja i izrade stabala, a naročito
prigodom izvoza izrađene robe, pomladak dosta oštećuje. Međutim
posljedica toga oštećenja uskoro nestaje, naročito ako je površina bila
dobro naplodena.


Uređenje sječina. Iza dovršene sječe i izvoza pristupa se uređenju
sječne površine i to postepenim načinom. Sječina se najprije očisti od
raznih preostalih otpadaka. Zatim se pristupa čišćenju sječne površine
od raznog korova kao i nepoželjnog predrasta. To se čišćenje obavlja
odmah iza sječe ili godinu dvije poslije, već prema naravi i jakosti korova
i predrasta. Trava je naime već toliko odrasla i gusta, da je
dostatna da očuva mlade biljke od mraza. Čišćenjem od korova i predrasta
dobiju biljčice više topline, zraka i ^svjetla, time je pojačana transpiracija
i asimilacija, a posljedica je svega toga pojačani prirast.


Iza provedenog čišćenja sječine provodi se popunjavanje sječne
površine. Ponajprije se pošumljuju mjesta, koja nisu bila prekrivena
krošnjama hrastovih stabala, pa prema tome nisu ni naplodena. Zatim
se pošumljuju ev. čistine, nastale prigodom izvoza izrađene robe. Pošumljavanja
se vrše biljkama jasena, brijesta i graba. U koliko na
sječnoj površini nije bilo druge vrste drveća osim hrasta, pa prema tome
sječna površina nije mogla i drugim vrstama drveća biti prirodno pomlađena,
zatim u koliko naplođenje ovim vrstama nije izvršeno ni na
način, da je sjeme tih vrsta doneseno sa strane bilo vodom bilo vjetrom,
te napokon u koliko sječna površina nije tim vrstama naplodena iz bilo
koga razloga, i ako je na sječnoj površini bilo stabala tih vrsta, popunjuje
se prirodni pomladak hrasta biljkama tih vrsta. Osebina tla je
mjerodavna, koja će se od tih vrsta drveća saditi. Na vlažno tlo dolazi
jasen i brijest, na ocjeditija mjesta dolazi grab. Biljke tih vrsta drveća
vade se u zabranjenim sastojinama, gdje je taj pomladak pregust, ili u
tkz. privremenim prirodnim šumskim vrtovima. Ima naime u odraslim
sastojinama položaja, gdje jasen i brijest neobično povoljno i brzo uspijevaju,
bilo da sjeme pada sa okolnih stabala bilo da je doneseno poplavnom
vodom. Takova se mjesta ograde, pa se iz tih prirodnih vrtova
kroz nekoliko godina vadi na milijune mladih biljaka za presadnju.


Kako svaka od navedenih vrsta drveća u mladosti brže prirašćuje
od hrasta, to se ta popunjavanja provode obično koju godinu iza izvršene
sječe, kada je već hrast ojačao i počeo bolje prirašćivati u visinu, te ga
navedene vrste ne mogu — bar u toj najranijoj mladosti — osjetljivo
zasjenjivati i gušiti.


Ako se gdje prigodom uređivanja sječne površine ustanovi, da bi


učešće hrasta trebalo biti jače, provede se sadnja žira pod motiku, ako


nije prekasno t. j . ako nema bojazni, da bi ev. guste i visoke trave


27