DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 31     <-- 31 -->        PDF

moguće. To umjetno pošumljivanje provodi se ovako: Površina se izda
U zakup na tri godine za poljoprivredne usjeve. U prvoj se godini taj
predrast sasiječe, a panjevi njegovi sa ostalim korovom iskrče, zemlja
se preore i zašilje poljoprivrednim biljkama. Te se biljke siju i druge i
treće godine. U početku zadnje godine zakupa (obično u jesen) iskrčena
se površina zasadi žirom pod motikom ili pod plug, a na proljeće se
zasiju usjevi, koju se mogu žeti. Kada dođe do skidanja usjeva, ovaj se
požanje tako, da se žir, koji već ima jednu godinu, ne ošteti. Ovaj usjev
je ove prve godine čuvao žir od mraza. Zemljište je dakle dvije godine
bilo bez šumskog nasada. Koju godinu iza sadnje žira, koja ne treba biti
izvedena gusto, popuni se hrastova kultura u većini slučajeva grabom,
koji na takova zemljišta spada, jer se zakorovljuju u glavnom viša suha
mjesta, dok u nižim vlažnijim mjestima nema toliko korova, da bi se
na ovaj način morao odstraniti, da se površina uzmogne privesti šumskoj
kulturi.


Ovo šumskopoljsko gospodarstvo svuda se, gdje je to iole moguće,
izbjegava. Krčenjem i oranjem tlo se doduše razrahljuje i pojačava se
njegova prozraka, ali s druge strane poljoprivredni usjevi iscrpljuju tlo,
jer mu oduzimlju i vlagu i mineralna hraniva, što onda manjka mladim
biljkama koje radi toga zaostaju u prirašćivanju i! postaju manje otporne
protiv parasita. Osim toga — jer u mladosti te biljke nisu guste —
zaostaje njihov uzrast, krošnjate su i granate, nemaju potrebnog prirasta
u visinu, deblovina im nije čista od grana, a i teže se čiste od grana.


Šumsko-poljsko gospodarstvo može konvenirati kao nužno zlo
samo kod pretvaranja niskih šuma u visoke, ako se ne bi ni na koji drugi
način moglo spriječiti tjeranje izbojaka i postići uništenje izbojne snage
panjeva. Tu onda dolazi šumskopoljsko gospodarstvo kao najradikalnije
sredstvo za pretvorbu niske šume u visoku. Uzgojene sastojine imati
će sve štetne posljedice toga šumskopoljskog gospodarstva, ali samo u
prvoj ophodnji. U drugoj ophodnji mogu se već uzgojiti nove sastojine
iz sjemena prirodnim putem.


Odvodnjavanje. U ovoj posavskoj kao i u svakoj drugoj ravnici
ima većih i manjih terenskih depresija, gdje se voda — bilo od poplava
bilo od oborina — zadržava, jer ne može ili nikako oticati ili ne može
otići u kratko vrijeme. Postoje radi toga površine, koje su ili sasvim gole
ili obrasle mekim, manje vrijednim vrstama drveća ili, ako su obrasle
vrijednim vrstama drveća, zaostaju u kvantitativnom i kvalitativnom
prirašćivanju. Kako to drveće nije zdravo i otporno, izvrgnuto je napadajima
raznih bolesti i´ parasita. Ta voda bilo na površini, ako stagnira.
bilo u tlu, ako sporo otiče, sprečava aeraciju tla i na površini stvara
kiseli humus. Radi kiselog humusa nema u tlu oksidacionih procesa. Radi
veće vlage u tlu jače je ispiranje iz eluvijalnog u iluvijalni horizont.
Stvara se dakle podzolasto tlo. Podzolasto pak tlo sprečava porast šume,
a osobito hrasta, koji ima za korijen duboku srčanicu. Da se odstrane
raznovrsne pobrojane štetne posljedice preobilne odnosno stagnantne
vode na površinama, gdje ima šume, ali kvantitativno i kvalitativno
slabe, kao i da se privedu šumskoj kulturi bare, t. j . površine gdje uopće
nema nikakove šumske kulture, moraju se te površine odvodniti. Radi
pozitivnih utjecaja toga odvodnjavanja možemo na odvodnienim površinama
uzgojiti dobre sastojine hrasta, jasena i brijesta. Na taj način


29