DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Kada je tako i taj posao završen, ostavlja se branjevina u miru kroz kojih 10—15 godina. Prorede. U starosti od 20—30 godina pristupa se po prvi puta njegovanju, a time i prvom iskorišćavanju mladih podignutih sastojina. Kod uzgajanja.sastojina ide se ili za produkcijom što veće drvne mase ili za produkcijom što većeg broja što vrednijih stabala t. j . što veće drvne mase tehničkog materijala. Vrijednost svakog stabla ovisi o što duljoj i čišćoj deblovini. Vrijednost nekih vrsta drveta je veća, ako takova deblovina ima sitne koncentrične godove. Ti sitni godovi su kod hrastovine vrlo važni radi uporabe takovog drveta za oplatice. Kod jasena, graba i brijesta ta sitnogodnost nije toliko važna. Uzgoj jedne ili druge vrsti sastojina ovisi o proredama t. j . o njegovanju podignutih sastojina počevši od ca 20 godina starosti pa dalje. Stabla sa dugom čistom i sitnogodnom deblovinom uzgajaju se niskom proredom, kod koje se vade podstojna stabla, dok se u vladajuca stabla odnosno u njihove krošnje ne dira. Time se forsira prirast u visinu. Kako ispod krošanja vladajućih stabala nema svjetla, deblo se čisti od grana. Radi slabo razvijene krošnje i godišnji prirast je minimalan t. j . godovi ostaju sitni, uski. Najveća drvna masa sastojina postizava se, ako se kod proreda zadire u krošnje vladajućih stabala i time intenzivira prirast, dok se podstojna stabla ostavljaju u glavnom netaknuta, da čiste deblovinu vladajućih stabala. To je visoka proreda. Kod ove prorede ima opet raznih niansa i intenziteta već prema tome, ide li se samo za uzgojem što veće ukupne drvne mase bez obzira na njen kvalitet ili pak i za uzgojem što vrednijih stabala. Međutim ne ovisi samo o čovjeku, koju će proredu u nekoj sastojini primijeniti, već to ovisi i o samoj sastojini. Kod čistih sastojina, sastavljenih od vrsta drveća, koje traže puno svjetla, nije moguća visoka proreda. Takove su baš čiste hrastove sastojine ovoga područja. Tu se ne mogu odgojiti podstojna stabla, jer uslijed pomanjkanja svjetla podstojni hrast ugiba. Bez podstojne pak sastojine prekidati krošnje vladajućih stabala znači doduše povećati otpornost stabala i cijele sastojine, povećati kvantitetu, ali znači i umanjiti kvalitetu producirane drvne mase. Prirast u debljinu povećava se, ali se krošnja spušta i deblo postaje granato od tjeranja vodenih izbojaka. Radi toga se sa zadiranjem u krošnje počinje tek u starosti, kada deblo više ne tjera te izbojke, a to je kod hrasta oko stote godine. Ako se dakle u čistim hrastovim sastojinama žele uzgojiti vrijedna stabla duge i čiste deblovine, onda ne preostaje drugo nego niska proreda. Ovim razlozima se potpuno opravdavaju niske prorede, vršene prije u čistim slavonskim hrastovim sastojinama, ali samo ondje, gdje su bile i podignute samo čiste hrastove sastojine. U takovim se sastojinama ne može ni danas drugačije raditi niti se drugačije radi. Ali se ne može opravdati prijašnji rad, da se kod proreda iz mješovitih sastojina, gdje su vrste kao jasen, grab, brijest, divlje voće i t. d. sudjelovale sa malim postotkom, sistematski vadilo sve to tkz. bijelo drvo i tako ubrzo nastale čiste hrastove sastojine. To se danas ne radi. Kod mješovitih pak sastojina, gdje su ostale vrste sudjelovale sa jakim postotkom, povadena su opet u glavnom sva podstojna stabla, ali je ipak ostala mješovita sastojina, jer se u vladajuca stabla — u ovom 31 |