DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Nakon malog odmora silazimo dalje prema selu Autovu. Upravo pri ulazu u selo opažamo primorski grab (Carpinus duinensis) i običnu smrdljiku (Pistacia Terebinthus). Prošavši selo dolazimo do bujičnog terena zvanog Slani Potok, koji je godinama povlačio zemlju i ugrožavao put i okolna zemljišta. Danas je na tom tlu podignuta ručnom sadnjom borova već dosta lijepa šuma sa podstojnim bagremom, koji se vidi tu i tamo u gustom sklopu crnog bora. Vezanje tla je odlično uspjelo. Humusa u toj šumi je prilično. Silazimo zatim niz bujicu Slani Potok i promatramo kretanje kultura na flišu. Na jednom mjestu nailazimo uslijed kretanja tla na povaljen dosta velik dio borove sastojine, koja je još pred 14 dana po pričanju nadlugara bila u dubećem stanju. Slušamo, kako je zamislio da osigura ovu bujicu g. šumarski nadsavjetnik P r e mužić , koji je svojim radom mnogo zadužio ovaj kraj. Možda će njegova zamisao s obzirom na troškove ostati samo zamisao. Uhvatili smo cestu prema Crikvenici i stižemo do šumskog vrta u Crikvenici. Na sve nas šumski vrt čini ugodan dojam. Red je u vrtu savršen. Tomu redu pogoduje rahla zemlja. U oči upada to, da se sijanje vrši po duljini gredice, a ne popreko kao Slika 3. Uspjesi ipošumljavanja u okolici šumskog rasadnika u Crikvenici (Foto Butorac) u vrtu našega fakulteta u Maksimiru. Oni to čine, jer bura piri u istom smjeru, kako teku gredice, a oni onda usmjeruju istim smjerom redove. U vrtu se odgajaju biljke mnogih vrsta crnogorice, a najviše Pinus nigra, kao i pojedine vrste lisnatog drveća za nasade i parkove. Za pošumljenje krša najpodesnije su na Sjevernom kršu sadnice crnog bora stare dvije godine, jer kod sadnje većih biljaka štetno djeluje bura. Iz vrta s jedne i s druge strane lijep je pogled na pošumljeni krš. Gledamo fotografski snimak od prije 40 godina, kada je taj kraj bio gotovo gol, no danas on pruža lijepu sliku rada i napretka u svakom pogledu. I ova nam mjesta, a takovih ima na kršu više, jasno kazuju, da je pošumljenje krša moguće uz mnogo truda, prosvijećenosti, razumijevanja i novaca. Pokazuje nam se, kako se sade borove biljke na kršu, a i sami to radimo. Krampom se iskopa do 40 cm duboka jama, u koju se najprije stavlja nešto sitne zemlje crljenice. Lijevom rukom drži se sadnica, desnom se zagrće sve više, dok se sasvim ne zagrne. Zasađene biljke ograđuju se kamenom, a rahla se zemlja u jami pokrije djelomice također kamenom, da bude otpornija proti buri i isparivanju. Za nama ostaje i šumski vrt i već smo u samoj Crikvenici. Pregledavamo lijep park, veoma lijepo uređen. Uz druge vrste drveća nalazimo tu Evonymus japonica,, Mespillus japonica, Ceratonia siliqua, Quercus Hex i dr. 45 |