DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Muklo reže luksuzan brod tiho plavo more. S lijeve i s desne strane pruža nam
se pogled na tužnu sliku posve golo« krša. Od Senja dalje visoko se koči Velebit.
Prolazimo uz Basku prema Rabu. Gledamo Plavnik, gdje počinje područje vazda zelenih
šuma. Zamalo ugledavamo tipične tornjeve Raba, koji u noći čine lijep dojam.
U Rabu silazimo.


Odmoreni ujutro rano polazimo u šume otoka Raba. Neposredno s obale ulazimo
u poznatu rabsku šumicu — park Komarčar. Na ulazu u živici od japanske kurike stoji
spomenik šumaru Beliji, čovjeku kojem je sadanja generacija podigla spomenik, dok se
je za života borio sa žiteljima s puškom u ruci, da pošumi koji komadić zemlje. A baš
ta šumica sa svojim lijepim i ugodnim hladom privukla je ovamo tisuće stranaca, koji
ovdje traže zdravlja, odmora i razonode ostavljajući novac, od kojega dobrim dijelom
živi narod ovoga kraja.


Slika 4. Učesnici ekskurzije u blizini glasovitih pinija kod samostana Sv. Eufemije
na otoku Rabu (Foto Tranger)


Sastojina parka je u glavnom od alepskog bora (Pinus halepensis). Viđamo i
česmiku ili crniku (Quercus ilex), čije je lišće poput kože tvrdo, dok su listovi u
hladu mekši, sjajniji, a uz to i oštro nazubljeni. Unutar parka nalazi se i šumski vit
»Komarčar« . Njegove gredice su uredne, a teku poprijeko, ne uzduž kao u Crikvenici.
Uzrok je opet položaj vrta i utjecaj vjetra na mlade biljke. U vrtu sretamo prviput
na našem putu primorski ili kitnjasti bor (Pinus maritima). Pregledavamo sadnje u
posude od konzerva.


Upućujemo se prema šumici Dundo i već na putu sretamo elemente makije i to
mirtu (mrču, Myrtus communis), divlju špargu (Asparagus Acutifolius), zapletinu (Lonicera
implexa i Lonicera etrusca), škrobut (Clematis viticella i Clematis flamula) i
slatku kitu (Rhamnus alaternus). Putem prema lugarnici uz samo more vidimo običnu
konopljiku ili drvce čistoće (fratarski biber, Vitex agnus castus), metliku (Tamarix),
i sitinu, koja svoje korijenje pruža u samo more. Tu i tamo vidimo običnu žuku
(Sparcium junceum).


Malo zatim gledamo kulture nastale ručnim pošumi ja vani em na krasu oko
strojarnice. Pošumlienje je izvršeno s jednogodišnjim sadnicama alepskog bora, a u


46