DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 49 <-- 49 --> PDF |
kućicu, koja je u svrhu sadnje bora iskopana, metnuli su još sjemenje od crnog bora, lovora i crnike. Pošumljenje je izvedeno godine 1935 u proljeće i to stoga u proljeće (a ne jesen), jer kod sadnje u jesen bura i posolica unište mnogo biljki. U dnu strojarnice, na gotovo podvodnom terenu vidimo ručnom sadnjom podignuta topolova stabalca, kojima je svrha (kao i alepskom boru) da ovaj komadić prostora oko strojarnice zaštite od žege i da oku dadu ljepši izgled. U šumi Dundo sretamo veliki vrijes ili uljku (Erica arborea), koja ovdje dosiže visinu od 3 metra i debljinu od 5—6 cm. Drvo erike, po pričanju gospodina ing. Šepića, u velike se cijeni i htjeli su ga kupiti Englezi, pošto je odlično za pravljenje lula (zbog tvrdoće, dok mirisa nema) i uglja iz njenog korijenja i to uglja neke naročite vrste. Sretamo i komoriku (Phillyrea latifolia), zatim planiku (Arbutus unedo). Cijelim putem sretamo smilje (Helichrysum). Šuma crnike ovdje je dosta lijepa, ali se tu i tamo vide suhe grane uništene od Coraebus bifaseicatusa. Kod same lugarnice stoji jedan do drugoga Cupressus pyramidalis i Cupressus horizontalis karakteristični sa svojim po- Slika 5. Općinski pašnjak na Rabu, pokraj Premužićeve staze Sv. Eufemija—Dundo (Foto Tranger) sebnim habitusima. Usput našli smo po koje stabalce također vazda zelenog hrasta plutnjaka (Q. suber). Na križanju puta u Krišfofor i sv. Margaretu dolazimo do sastojine hrasta medunca (Ouercus pubescens) sa podstojnom sastojinom (Erica arb). Daljnjim hodom kroz šume otoka Raba dolazimo do mjesta, gdje je nekada bila najljepša šuma crnike. Posječena je i prodana za 60.000 dinara. Za njeno prirodno pomladenje ostavljeni su sjemenjaci i to sama neka kržljava stabla koja nijesu izvršila svoju zadaću, jer je nakon gole sječe preotela mah makija. Još i danas stoje ti kržljavi sjemenjaci na pola truli, a naokolo gustiš makije, koji je potpuno neprohodan. U sastojini alepskog bora općinske šume Kalifront gledamo prirodno pomladenje. Nadalje dolazimo do sastojine crnike, s kojom se ovdje gospodari u ophodnji od 20, a djelomice i sa deset godina. Na tom mjestu ´bila je negda lijepa šuma, ali su je Talijani, predosjećajući valjda svoj brzi odlazak, sjekli odreda 1922 i 1923 god. Na povratku preko sv. Eufemije sretamo lijepe primjerke Pinus maritimastižemo do mjesta, gdje uz jednu kućicu nalazimo naranču (Citrus aurantium). 47 |