DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 51 <-- 51 --> PDF |
se prostire daleko po primorskom kopnu. Obuhvatilo Je Kotare i dalmatinsku Zagoru, te čitavu zrmanjsku kotlinu. Na putu od Drniša do Knina opažamo uspjele kulture crnoga bora, koje su dokaz napora i rada oko pošumljenja toga krša. Ograđene branjevine u ovim krajevima također nam dokazuju jasno, kako bi se ubrzo ovdje podigle lijepe šume i pokrile sivi kamen, kad bi se samo šume bolje štitile od stoke. U izvornom području Zrmanje upale su nam u oči seljačke kućice, koje kao da su se pribile uz zemlju iz straha pred burom, koja je u ovom kraju osobito žestoka. Uz želj. prugu opažamo također obrambene zidove protiv bure i sniježnih nanosa. Nestašica šume »dala je ovdje buri krila«; svega toga ne bi bilo, da su ovdje odrasle šume! Pri završetku prostrane oblasti hrasta medunca pojavljuje se javor gluvać (A. obtusatum) kao vijesnik oštrijih klimatskih prilika, koje vladaju u tim krajevima. Kod željezničke stanice Mal o va n susreće se prvi put bukva, koja se odanle širi prema Velebitu. Desno je od želj. pruge područje listopadnih hrastova i graba, koje se širi po ličkoj visoravni. Uz želj. prugu oko Gračaca prema Gospiću vide se čisti hrastici, koji se krešu za lisnike. Kresanje se vrši ljeti. Kresanjem se dobivene grane suše, a zatim u stogove spreme za zimu. Kolikogod je to kresanje za sirotinju korisno, toliko je daleko više štetno za šumu, a vrlo loše djeluje na putnike, napose strance, koji iz željeznice gledaju grozno osakaćena stabla sa bezbroj golih čaprljeva i par kržljavih i oštećenih grna na vrhu stabla. Uskoro opažamo uz želj. prugu ličke vrištine, koje su djelomično uspješno pošumljene borovim kulturama. Od želj. stanice Janjce pa do Plaškog prolazi se kroz oblast jele i bukve. Žalosno je vidjeti tik uz želj. prugu — u okolici Ličkog Lešća nemilosrdno kresane jele, koje ostavljaju upravo bolan dojam. Ove upadaju u oči ne samo nama, nego i strancima. Oni to neće ispričati prilikama, u kojima živi taj narod, nego njegovom kulturom, koju i onako većina stranaca već a priori potcjenjuje ... Od želj. stanice Ličko Lešće prostire se izvorno područje Gacke. Ona protječe Otočkim Poljem i dijeli se u Otočcu u dva kraka: jedan krak ponire u Brlogu, a drugi u Švici. Baš na tom izvornom području siječe se šuma i u velikoj mjeri prorjeđuje, čemu bi se bezuvjetno moralo stati na kraj! U području šumske uprave Vrhovine nalazi se šumsko područje Samar. Na njemu kao i svuda oko Vrhovina, Rudopolja i Babina Potoka ima autohtonih šuma crnog i običnog bora. Zamalo pa evo nas na najvišoj tački željezničke pruge — Rudopolje (870 m). Uz prugu opažamo mnogo paljevina, koje pružaju bolnu sliku... Ostavljamo Blato i priključujemo se bistroj Korani, koja istječe iz divnih Plitvičkih Jezera. Do Karlovca u glavnom prostire se područje bukve. Dalje na bregovitim mjestima raste hrast i grab, a u nizinskom poplavnom području uspijeva hrast. Tako smo ovom našom kratkom ekskurzijom prošli kroz oblasti šuma, koje su značajne za pretežan dio naših šuma uopće. M. Butorac i B. Kraljić. |