DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Prema postojećoj našoj pravnoj literaturi* naše upravno zakonodavstvo
ne definira pojam javnog interesa. Naš ustav od 3. IX. 1931. g.
spominje te interese na više mjesta, ali ne daje definicije tih interesa.
Po ustavu »država ima u interesu cjeline, a na osnovu zakona, pravo
i dužnost da interveniše u privrednim odnosima građana, u duhu pravde
i otklanjanja društvenih suprotnosti« (Čl. 23). Stavlja se u dužnost zakonodavstvu
da interes cjeline kodifikuje zakonski ovim riječima: »U
interesu cjeline, na osnovu zakona,« dok se po pojedinim zakonskim
propisima nešto naređuje ili zabranjuje »u interesu javne bezbjednosti,
javnog zdravlja, javnog morala i si.«


Po Zakonu o unutrašnjoj upravi! »pozvane su vlasti opće uprave, da
čuvaju javne interese i da se staraju za opće dobro.« Glavni je cilj opće
uprave: da »služi razvijanju i podizanju duhovne i materijalne kulture
zemlje«. Po zakonu o nazivu i podjelu kraljevine na upravna područja
(§ 12) »ban se stara za ekonomski i kulturni razvitak u svom području.«


Zakon o općem upravom postupku ističe te interese na više mjesta
bez pobližeg objašnjenja (st. 2 §-a 42, t. 2. §-a 70, st. 2. §-a 75, st. 2 §-a
110, st. 2 §-ai 128, st. 3 §-a 136 itd.)


Zakon o šumama (Z. š.) u § 7. stav. 3. propisuje, da se »dozvola za
krčenje i pretvaranje u drugu vrst kulture neće dati, ako to ne dopušta
kakav javan interes, kao što je interes opće privrede, javne bezbijednosti,
obrane otadžbine ili zaštite klimatskih i higijenskih interesa i ekonomskih
potreba nekoga kraja«. Zakonodavac nije stepenovao javne interese
u važne i manje važne. Oni su u § 7 stav 3 Z. š. nabrojeni. Znači,
da bi mogao doći u obzir još kakav javni interes n. pr. turizam, promet
stranaca, a to će ocijeniti upravna vlast. Da lil je od gore pobrojanih
javnih interesa važniji n. pr. onaj opće privrede ili obrane otadžbine,
cijenit će vlast.


Po § 15 Z. š. može upravna vlast proglasiti stanovite šume zaštitnima.
Po zvaničnom komentaru z. š. te šume vršenjem specijalnog zadatka
udovoljavaju općem interesu.


§ 26 Z. š. propisuje: »sa šumama, koje služe: 1) obrani otadžbine
ili 2) koje su na osnovi posebnoga zakona proglašene prirodnim spomenicima
(nacionalnim parkovima), može se postupati kao i sa privremeno
ili stalno zaštitnim šumama«.


Propisujući vlasnicima privatnih šuma način gospodarenja u svojim
šumama § 74 z. š. određuje: »U opravdanim slučajevima, s razloga
važnih javnih interesa, može ministar šuma i rudnika na predlog bana
izuzetno i ovima propisati obaveze gospodarenja šumom po načelu
stroge potrajnosti.« Zvanični komentar ovomu općenit je i manje određen,
prema tomu za praksu nedostatan.


U cilju pošumljavanja izdvojiće se »sva nepošumljena apsolutna
šumska zemljišta, čije pošumljavanje traži opći javni interes...«
(§ 92 Z. š.)


Po §-u 106 Z. š. nekoje se vrsti šuma ne mogu dijeliti, a privatno
lice može dijeliti i parcelirati svoju šumu samo po dozvoli vlasti.
Svrstati ću javne interese u dvije glavne grupe. U prvu grupu (I)
neka uđu vanekonomski interesi: klimatski higijenski, pa i1 estetski, inte


* Vidi komentare Zakona o općem upravnom postupku od Dr. F. Goršića, Dr. T.
Krbeka, J. Stefanovića.
80