DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 27     <-- 27 -->        PDF

resi javne bezbijednosti i interesi obrane otadžbine. U drugu (II) ekonomski
interesi: interesi opće privrede i ekonomske potrebe nekoga (t. j .
konkretnoga) kraja.


Ad I) Šumarski stručnjak u svojem stručnom nalazu (visum repertum)
treba da konstatuje, da će se n. pr. krčenjem recimo 1000 Ha šume
pogoršati lokalne klimatske, a u vezi s tim i higijenske prilike. Kako
će on to konstatovati, kad još u naucii nije sasvim prečišćeno pitanje, u
koliko šuma zaštićuje konkretne klimatske i higijenske interese stanovitoga
kraja. Mnogi su od nas n. pr. uvjereni, da prostrane šume usporuju
oticanje vode i sprečavaju ili barem ublažuju opasnost od poplava. Međutim
to ne stoji, jer svaka geološka struktura tla drugačije reagira na
dugotrajne kiše i kod pitanja poplava svakako je važnija geološka struktura
od vegetacije. Šuma samo kratko vrijeme može da zadrži vodu, a
kod dugotrajnih kiša ne samo da šuma vodu više ne zadržava, nego
se događa upravo obrnuto: ona izbacuje zadržanu veliku količinu upravo
katastrofalno.*


Ovo mišljenje potvrđuju i noviji američki ispitivači, koji odriču
svaku funkciju šume u odnosu prema velikim poplavama i pridaju joj
negativno djelovanje. U Americi je poremećenjem ravnoteže u kulturama,
u dalekoj prošlosti izgrađenima, došlo do pogoršanja tla i do
lokalne izmjene atmosferskih odnosa. Bujičari kao da ne dijele mišljenje
starih šumarskih stručnjaka da šume sprečavaju poplave.


U cilju zaštite klimatskih i higijenskih interesa treba da dadu
mišljenje nadležni faktori. U koliko izmjena vrsti kulture šuma u drugu
vrst kulture može u konkretnom slučaju da djeluje na klimu, dati će
obrazloženo stručno mišljenje i šumarski i agronomski stručnjak. Potrebno
je da se za šum. stručnjake izrade uputstva za davanje takovoga
mišljenja, da ga može uvažiti upravna vlast.


Interes javne bezbijednosti dolazi do izražaja u tom što šume
zaštićuju vlastito šumsko zemljište i zemljište bliže i dalje okoline.


U upravnom postupku kod proglašavanja šuma zaštitnima nalazi
se šum. stručnjak u lakšem položaju, jer su odredbe zakona o šumama
u svojim §§ 18—25 i odredbe Pravilnika o zaštitnim šumama određene
i jasne tako, da tu nema što da se naročito napomene.


Po § 15 Z. š. može upravna vlast proglasiti stanovite šume za
stalno zaštitne ili za privremeno zaštitne i propisati naročito postupanje
sa njima.


Po § 16 Z. š. stalno zaštitne šume jesu: »1) koje zaštićuju zemljište
od odronjavanja, spiranja i utiskivanja (klizanja), a nalaze se na strmim
obrocima ili na obalama voda ili na zemljištu izloženom raznošenju
(razvejavanju) vjetrom« (mehanička zaštitna funkcija);


2) »koje zaštićuju vrela, bujična područja, sprečavaju naglo oticanje
vode i tako posredno zaštićuju od poplave i usova (lavina)« (hidrološka
zaštitna funkcija);


3) »koje se nalaze na gornjoj granici vegetacije ili uopće na visokim
planinskim položajima.«


* Dr. K. K a r o 1 y i : Metode i problemi u šumarskoj nauci. Šumarski list 1922 g.
.broj 3.
81 6