DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 27 <-- 27 --> PDF |
resi javne bezbijednosti i interesi obrane otadžbine. U drugu (II) ekonomski interesi: interesi opće privrede i ekonomske potrebe nekoga (t. j . konkretnoga) kraja. Ad I) Šumarski stručnjak u svojem stručnom nalazu (visum repertum) treba da konstatuje, da će se n. pr. krčenjem recimo 1000 Ha šume pogoršati lokalne klimatske, a u vezi s tim i higijenske prilike. Kako će on to konstatovati, kad još u naucii nije sasvim prečišćeno pitanje, u koliko šuma zaštićuje konkretne klimatske i higijenske interese stanovitoga kraja. Mnogi su od nas n. pr. uvjereni, da prostrane šume usporuju oticanje vode i sprečavaju ili barem ublažuju opasnost od poplava. Međutim to ne stoji, jer svaka geološka struktura tla drugačije reagira na dugotrajne kiše i kod pitanja poplava svakako je važnija geološka struktura od vegetacije. Šuma samo kratko vrijeme može da zadrži vodu, a kod dugotrajnih kiša ne samo da šuma vodu više ne zadržava, nego se događa upravo obrnuto: ona izbacuje zadržanu veliku količinu upravo katastrofalno.* Ovo mišljenje potvrđuju i noviji američki ispitivači, koji odriču svaku funkciju šume u odnosu prema velikim poplavama i pridaju joj negativno djelovanje. U Americi je poremećenjem ravnoteže u kulturama, u dalekoj prošlosti izgrađenima, došlo do pogoršanja tla i do lokalne izmjene atmosferskih odnosa. Bujičari kao da ne dijele mišljenje starih šumarskih stručnjaka da šume sprečavaju poplave. U cilju zaštite klimatskih i higijenskih interesa treba da dadu mišljenje nadležni faktori. U koliko izmjena vrsti kulture šuma u drugu vrst kulture može u konkretnom slučaju da djeluje na klimu, dati će obrazloženo stručno mišljenje i šumarski i agronomski stručnjak. Potrebno je da se za šum. stručnjake izrade uputstva za davanje takovoga mišljenja, da ga može uvažiti upravna vlast. Interes javne bezbijednosti dolazi do izražaja u tom što šume zaštićuju vlastito šumsko zemljište i zemljište bliže i dalje okoline. U upravnom postupku kod proglašavanja šuma zaštitnima nalazi se šum. stručnjak u lakšem položaju, jer su odredbe zakona o šumama u svojim §§ 18—25 i odredbe Pravilnika o zaštitnim šumama određene i jasne tako, da tu nema što da se naročito napomene. Po § 15 Z. š. može upravna vlast proglasiti stanovite šume za stalno zaštitne ili za privremeno zaštitne i propisati naročito postupanje sa njima. Po § 16 Z. š. stalno zaštitne šume jesu: »1) koje zaštićuju zemljište od odronjavanja, spiranja i utiskivanja (klizanja), a nalaze se na strmim obrocima ili na obalama voda ili na zemljištu izloženom raznošenju (razvejavanju) vjetrom« (mehanička zaštitna funkcija); 2) »koje zaštićuju vrela, bujična područja, sprečavaju naglo oticanje vode i tako posredno zaštićuju od poplave i usova (lavina)« (hidrološka zaštitna funkcija); 3) »koje se nalaze na gornjoj granici vegetacije ili uopće na visokim planinskim položajima.« * Dr. K. K a r o 1 y i : Metode i problemi u šumarskoj nauci. Šumarski list 1922 g. .broj 3. 81 6 |