DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 29     <-- 29 -->        PDF

štitnom, jer je sadanji postupak spor i; skup, a ne može se primijeniti ir
krajevima, gdje još nije katastarski premjer izvršen.
Kako je sa interesom opće privrede odnosno ekonomskim potrebama
nekoga kraja?


Šumarski stručnjak nije zvan da obrazlaže potrebu zaštite tih interesa,
kad se radi o dozvoli krčenja, već je zato kompetentno stručno
mišljenje predstavnika privredne djelatnosti dotičnoga kraja. Kad bi se
tražila zaštita interesa opće šumske privrede ili šum. privrede stanovitoga
kraja, tad bi šumarski stručnjak bio kod kuće, ali ni za taj slučaj
ne postoje nikakove pobliže direktive u tom pravcu (koliko mi je poznato
iz rješavanja spornih predmeta u .. instanciji niže vlasti nisu ni
tražile takve direktive).


Ni pravilnikom o krčenju šuma i pretvaranju šum. zemljišta u
drugu vrst kulture nil zvaničnim komentarom nisu pobliže fiksirani javni
interesi. Znači, da je potrebno da nadležne vlasti (poljoprivredne i šumarske,
trgovačko-industrijsko-zanatlijske) utvrde te interese opće privrede
u zemlji kao i ekonomske potrebe nekoga kraja, a koje su u vezi
s krčenjem šuma odnosno pretvorbom u drugu vrst kulture.


Interes opće privrede znači opći privredno-politički interes čitave
zemlje, znači, treba poznavati opću privrednu politiku zemlje i njezin
odnos prema izmjeni jedne vrsti privredne kulture u drugu i posljedice
te izmjene u strukturi opće privrede, jer svaka država nastoji da u
svojoj kući proizvodi sve, što je potrebno zajednici. Potrebna je i kultura
šuma za te potrebe i zbog interesa općih (krš, državna granica,
živi pješak, turizam, ljetovališta, kupatila ...) Potrebno je koordinirati
sve privredne odnose i! interese.


Po Bühl eru:* »šumsko gospodarstvo, šumska produkcija stoje u
najužoj vezi sa općim gospodarskim stanjem u zemlji i u pojedinim krajevima
zemlje. Šumarski je stručnjak pozvan da u granicama tih općih
prilika razvije svoju djelatnost, a ta će djelatnost biti samo onda od
koristi, ako je prilagođena privrednom i1 gospodarskom stanju kraja.
Prirodne i gospodarske prilike su jedna zadana, određena veličina. Ne
leži u moći vlasnika šume ili šumarskog stručnjaka, da ih u znatnoj mjeri
promijeni.«


S ovim gledištem nije u punoj saglasnosti osnovno pravilo u našem
šumskom zakonodavstvu: »šume koje postoje, imaju se održati«.
Pitanje je, koliko je svega i kakovih šuma potrebno u našoj zemlji, a
koliko i kakovih šuma treba stanoviti kraj zemlje u vezi s ostalom vrsti
gospodarske djelatnosti toga kraja.


Kad to bude utvrđeno, neće biti teško odrediti i odnos šumske
prema drugoj vrsti kulture, odnosno za svaki pojedini slučaj, kad se traži
krčenje šuma, biti! će se na čistu s tim, dozvoljava h interes opće privrede
ili potreba zaštite ekonomskih inetresa nekoga kraja, da se konkretna
šuma krči i pretvara u drugu vrst kulture.


Navesti ću jedan primjer. Veliki šumoposjednik, privatno lice N.
moli dozvolu krčenja svoje šume na relativnom šum. tlu u površini od
1000 kat. jutara i pretvorbu u drugu vrst kulture.


* Büh l er: Der Waldbau nach wissenschaftlicher Forschung und praktischer
Erfahrung I. svezak, Stuttgart 1918, str. 3.
83