DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 29 <-- 29 --> PDF |
štitnom, jer je sadanji postupak spor i; skup, a ne može se primijeniti ir krajevima, gdje još nije katastarski premjer izvršen. Kako je sa interesom opće privrede odnosno ekonomskim potrebama nekoga kraja? Šumarski stručnjak nije zvan da obrazlaže potrebu zaštite tih interesa, kad se radi o dozvoli krčenja, već je zato kompetentno stručno mišljenje predstavnika privredne djelatnosti dotičnoga kraja. Kad bi se tražila zaštita interesa opće šumske privrede ili šum. privrede stanovitoga kraja, tad bi šumarski stručnjak bio kod kuće, ali ni za taj slučaj ne postoje nikakove pobliže direktive u tom pravcu (koliko mi je poznato iz rješavanja spornih predmeta u .. instanciji niže vlasti nisu ni tražile takve direktive). Ni pravilnikom o krčenju šuma i pretvaranju šum. zemljišta u drugu vrst kulture nil zvaničnim komentarom nisu pobliže fiksirani javni interesi. Znači, da je potrebno da nadležne vlasti (poljoprivredne i šumarske, trgovačko-industrijsko-zanatlijske) utvrde te interese opće privrede u zemlji kao i ekonomske potrebe nekoga kraja, a koje su u vezi s krčenjem šuma odnosno pretvorbom u drugu vrst kulture. Interes opće privrede znači opći privredno-politički interes čitave zemlje, znači, treba poznavati opću privrednu politiku zemlje i njezin odnos prema izmjeni jedne vrsti privredne kulture u drugu i posljedice te izmjene u strukturi opće privrede, jer svaka država nastoji da u svojoj kući proizvodi sve, što je potrebno zajednici. Potrebna je i kultura šuma za te potrebe i zbog interesa općih (krš, državna granica, živi pješak, turizam, ljetovališta, kupatila ...) Potrebno je koordinirati sve privredne odnose i! interese. Po Bühl eru:* »šumsko gospodarstvo, šumska produkcija stoje u najužoj vezi sa općim gospodarskim stanjem u zemlji i u pojedinim krajevima zemlje. Šumarski je stručnjak pozvan da u granicama tih općih prilika razvije svoju djelatnost, a ta će djelatnost biti samo onda od koristi, ako je prilagođena privrednom i1 gospodarskom stanju kraja. Prirodne i gospodarske prilike su jedna zadana, određena veličina. Ne leži u moći vlasnika šume ili šumarskog stručnjaka, da ih u znatnoj mjeri promijeni.« S ovim gledištem nije u punoj saglasnosti osnovno pravilo u našem šumskom zakonodavstvu: »šume koje postoje, imaju se održati«. Pitanje je, koliko je svega i kakovih šuma potrebno u našoj zemlji, a koliko i kakovih šuma treba stanoviti kraj zemlje u vezi s ostalom vrsti gospodarske djelatnosti toga kraja. Kad to bude utvrđeno, neće biti teško odrediti i odnos šumske prema drugoj vrsti kulture, odnosno za svaki pojedini slučaj, kad se traži krčenje šuma, biti! će se na čistu s tim, dozvoljava h interes opće privrede ili potreba zaštite ekonomskih inetresa nekoga kraja, da se konkretna šuma krči i pretvara u drugu vrst kulture. Navesti ću jedan primjer. Veliki šumoposjednik, privatno lice N. moli dozvolu krčenja svoje šume na relativnom šum. tlu u površini od 1000 kat. jutara i pretvorbu u drugu vrst kulture. * Büh l er: Der Waldbau nach wissenschaftlicher Forschung und praktischer Erfahrung I. svezak, Stuttgart 1918, str. 3. 83 |