DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 31 <-- 31 --> PDF |
nika ili društva. Dakle, diskreciona ocjena upravne vlasti dolazi do primjene u punom smislu, katkad il bez granice. Prema tomu kraj sadanje naše upravne prakse nije isključena samovolja. U praksi se pojavio slučaj, da je upravna vlast i suviše ekstenzivno tumačila izraz »životna potreba«, jer je po njem razumjela ne samo potrebu vlasnika šume, nego i životnu potrebu okolišnog stanovništva, koje se n. pr. namnožilo, tako da je prisiljeno na raseljavanje, jer ga raspoloživo poljoprivredno zemljište ne može da ishrani. Vlast je dozvolu krčenja šuma il pretvorbu u poljoprivredne svrhe obrazlagala (osim drugim razlozima) i životnom potrebom okolišnog stanovništva. Povodom rekurza trećih lica, da je potrebno održanje šuma iz javnih interesa, viša je upravna vlast poništila odluku tumačeći citiranu normu (§ 7 st. 1 toč. 1) restriktivno s obzirom na § 6 Z. š., po kojem se šume, koje postoje, moraju održati, odnosno da je zakonodavac imao na umu životnu potrebu vlasnika šume, a ne stanovništva okoline. Van sumnje je, da će se narednim noveliranjem Z. š. u cilju sprečavanja proletarizovanja poljoprivrednika ne samo uzimati u obzir neotkloniva životna potreba poljoprivrednika okoline, već će se vršiti i kolonizacija na račun relativnoga šumskoga tla, kako bi se sačuvale šume na apsolutnom šum. tiu u onim krajevima, gdje je natalitet velik. Razumije se, nakon što se melioracijom privedu kulturi svi divlji pašnjaci, močvarna i podvodna zemljišta. U kratko rečeno: U upravnoj praksi u postupku za davanje dozvole za krčenje dati će svoje stručno mišljenje agronomski, šumarski i ostali privredni stručnjaci, kad se radii o razmotrenju pitanja zaštite opće privrede, a da svoje stručno mišljenje mogu valjano i obrazložiti, treba da im nadležne vlasti u tom cilju dadu odgovarajuće instrukcije, koje baziraju na određenim principima agrarne i šumske politike. Uvida se potreba, da se pojmu relativnosti! šumskoga tla izraženom u § 7 Z. š. stavu 1 dade obligatorni karakter, da se dakle u § 7, u prvom stavu, izostave riječi »može se dozvoliti« i zamijene riječima »dozvolit će se«. Ovo s razloga, jer se u modernoj pravnoj državi sve više napušta zastarjeli sistem diskrecione moći upravne vlasti odnosno specijalnim zakonima sve više steže slobodna zakonima nevezana djelatnost upravne vlasti. Stranci treba dakle dati mogućnost podizanja upravno-sudske tužbe. Dalje, u prvoj točki prvoga stava, poslije riječi »životna potreba« treba dodati riječi »vlasnika šume ili zemljoradničkoga i radničkoga stanovništva okolilce«. Stavu 3 treba dodati novu rečenicu: »pod ekonomskom potrebom nekoga kraja razumijeva se i snabdijevanje građevnim i ogrijevnim drvetom zemljoradničkoga i radničkog stanovništva okolice, u koliko ono nema svojih šuma ili ih nema dovoljno, da bi redovnim prihodima iz svojih zajedničkih ili vlasničkih privatnih ili susjednih državnih šuma moglo podmiriti neophodne kućne potrebe na građevnom i ogrijevnom drvetu«. Toliko o javnim interesima. U vezi s tim vraćam se na propise iz §§ 74, 92 i 106 Z. š. Norma iz § 74 Z. š. nije pravilo, već izuzetak. Zakonodavac ovdje rabi izraze »u opravdanom slučaju» i »s razloga važnih javnih interesa«. Dakle pleonazam, ali koji ipak ne unaša nejasnoću. Odlučno je, što za takovu obavezu treba da postoji važan javni interes. Stranka nema pravo upravno-sudske tužbe na odluku ministra i zato upravna vlast mora dobro paziti na upotrebu svoga diskrecionoga 85 |