DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 33 <-- 33 --> PDF |
tome mogu se postići odgovarajući prihodi samo na većoj šumskoj površini. Atomiziranjem šum. vlasništva smanjuju se pretpostavke za racionalno i rentabilno šum. gospodarstvo, drvni se kapital smanjuje, a kad ga nestane, vlasnika šume prisiljavaju nerazmjerni režijski troškovi na to da šumu dalje dijeli odnosno da ju pretvara u drugu vrst kulture, gdje je to moguće. Nestajanje šuma na štetu je naše opće privrede i privrede dotičnoga kraja, što nije u javnom interesu. Dakle, zabranom odnosno ograničavanjem diobe šuma na posredan se način ima u vidu javni interes, jer se pretpostavlja, da će se u mnogo slučajeva po izvršenoj diobi (s vremenom) diobom nastale manje šumske površine pretvarati u drugu vrst kulture. Kako će se u konkretnom slučaju utvrditi taj interes, rečeno je naprijed. Pošto sam na drugom mjestu obradio ovaj predmet,* a tangirao pri tom i javne interese, upućujem čitaoca na taj rad. Aktuelna je borba za i protiv diobe šuma zemljišnih zajednica u savskoj banovini. Tih zajednica ima mnogo, a po vrsti su kulture pašnjačke šumske ustanove u površinskom razmjeru kao 2 : 1. Ima ih na apsolutnom i relativnom šum. tlu. posve siromašnih i onih, čija je imovina predstavljena u šumama. 0 diobi tih šuma u manja privredna tijela odnosno u individualno vlasništvo iznio sam načelno gledište na drugom mjestu.** Borba o diobi vodi se s jedne strane između samih ovlaštenika z. z. (koji: su malo kad svi za diobu, a traže ju iz raznih razloga) i šumskih vlasti, a vodi se opet borba između šumskih i poljoprivrednih vlasti zbog stalnog sukoba tih dviju kultura zemljišta na relativnom šumskom zemljištu. U borbi za sačuvanje integriteta šuma (§ 6. z. š.) navode šum. stručnjaci razloge opće prirode, kao što su: održavanje šuma, koje postoje, u interesu je i posjednika šume i u javnom; važnost i korist šuma osjeća se ne samo u općoj narodnoj privredi, nego se to pogotovo osjeća u stvaranju i podržavanju povoljnih klimatskih tislova, jer šume regulišu oticanje oborina, povoljno djeluju na njihovo stvaranje, podržavaju potrebnu vlagu, uz to i vazduh ublažuju i uklanjaju velike opreke i ekstreme u temperaturi vazduha i time sprečavaju pojavu štetnih velikih vjetrova, oluja i leda. Pošto šume blagotvorno djeluju na klimu i tim stvaraju povoljan ekonomski život okolice, potrebno je, da se šume trajno održavaju u povoljnom razmjeru i prirodnoj ravnotežu sa ostalim kulturama zemljišta. Dosadašnje iskustvo pokazalo je, da dioba zajedničkih šuma s prelazom u individualno vlasništvo ima za posljedicu nestanak šuma zbog neracionalnog gospodarenja, a do toga dolazi zato, jer po izvršenoj diobi šume prelaze iz naročitog javnog nadzora u slobodno gospodarenje, a kod takvoga gospodarenja vlasnici su slabije obvezani prema zakonu o šumama. Zbog toga odredba § 106 Z. š. zaštićuje integritet zajedničkih šuma i u pravilu ne dozvoljava diobu. * Vidi raspravu Ing. A. Perušić : »Dioba privatnih šuma. Mjesečnik pravničkoga društva, Zagreb 1937 g.,tor. 8 i 9. "´* Vidi raspravu A. Perušić : Komunalne šume u Jugoslaviji u Aktima VI međunarodnoga šumarskoga kongresa u Budimpešti 1936 g. (Šum. List 1937, br. 2). 87 |