DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Kako se vidi, potrebno je da šumske vlasti konkretizuju svoje razloge, jer su ti razlozi, kako se oni obično navode, suviše općenite prirode i slabo uvjerljivi, a razlozi u pogledu klime i suviše magloviti. Dok se tako ne bude i postupalo, postojaće trajni sukobi i to s tim jači što pri diobi onih zemljišnih zajednica, koje imaju vrijednih suma, često i nedopušteni momenti utječu na ovlaštenike, da razdijele svoju imovinu. Naprotiv kod Z. z., koje nemaju gotovine u naravi ili novcu, a kod kojih je prijeka potreba da se podijele, događa se da se ta dioba ne vrši, jer nema sredstava za pokriće komisijskih troškova. Résumé. Quelques pensées a l´égard de la notion, de la matiere et des limites des intérets, publiques délimitant, chez nous, la liberté de disposition de la propriété forestiere. Ing. A. PERUŠIĆ (BEOGRAD): KRČENJE ŠUMA I ŽIVOTNA POTREBA VLASNIKA PO NAŠEM ZAKONU O ŠUMAMA (L´ESSARTAGE ET LE BESOIN VITAL DU PROPRIÉTAIRE D´APRES NOTRE LOI FORESTIERE) Po zakonu o šumama od 21. XII. 1929. g. krčenje se šuma može dozvoliti, »ako se s tim stvarno zadovoljava životna potreba, kojoj se na drugi način ne može udovoljiti«. Kraj današnjeg društvenog i ekonomskog poretka nije lako normirati pojam životne potrebe vlasnika jedne šume, jer taj vlasnik može biti i država, pa crkva, općina, komuna i! privatnik. Prema tomu nije lako utvrditi ni egzistentnu potrebu vlasnika šume, a katkad je to i nemoguće, osobito kod velikog šumskog posjeda privatnika ili kakovoga društva. U upravnoj praksi dolazi dakle do primjene u punom smislu diskreciona ocjena upravne vlasti, katkad i bez granice. Prema tomu nije isključena samovolja vlasti. Da bi se ta samovolja vlasti ipak donekle ograničila, vlast treba da u svakom konkretnom slučaju utvrdi tu »egzistentnu« potrebu, jer vlast treba da vodi računa o tomu, da će zaista doći u pitanje egzistencija vlasnika šume, ako ne dozvoli krčenje. Pojam te egzistencije vrlo je rastezljiv. Životna potreba velikog šumskoga posjednika drugačija je od životne potrebe lica, koje ima svoga, recimo, 100 ha šume i ta mu je šuma još mlada. Nedavno je jednom velikom šumoposjedniku (sa preko 30.000 k. j.) odobreno krčenje 250 k. j . šume, da bi mogao podržavati svoju poljsku industriju, jer da mu je ta industrija došla u pitanje zbog izvršene eksproprijacije šuma u svrhe agrarne reforme. Od toga velikoga posjeda eksproprisana je naime krajem 1935 g. jedna četvrtina čitavog 88 |