DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Tlo je kod svih vrsta drveća najbolje pripravljeno za klijanje sjemena, ako je pokrito samo tankim slojem rastvorenog lišća, te ako nije obraslo gušćim živim pokrovom, odnosno ako je na njemu možda tek narijetko poraslo nešto neškodljivog prizemnog bilja. Već tanki sloj humusa, od 1—2 cm, s kojim se sjeme lako izmiješa, djeluje vrlo povoljno na klijanje. Humus je snažan izvor ugljične kteeline i dušika. Ugljična kiselina djeluje na topivost karbonata, fosfata i silikata u tlu, pa prema tome djeluje na umnožavanje numeralnih solii u tlu. Ako je u sastojini, koju kanimo uskoro prirodnim putem pomladiti, sakupljeno mnogo šušnja radi velikog obrasta stabala i njihovih gustih krošanja, pospješujemo rastvorbu šušnja privađanjem više svijetla i sunca u sastojinu. Time se utječe na ugrijavanje zraka i tla, kao i na bolju promaju zraka u sastojini. Osim toga sječom stanovitog broja stabala umanjuje se množina novog lišća. Prozračivanje sastojine posti lA zavamo t. zv. pripravnom sječom, kod koje posječemo do % broja stabala u sastojini. Pripravna je sječa osobito nužna kod onih vrsta drveća koje produciraju mnogo lišća, te kod vrsta čiji sušanj polaganije trune, naročito kod posebnih stojbinskih odnošaja. U prirodi se može lako zapaziti da se kod istih sastojinskih odnošaja u hladnijim brdskim šumama stvara više humusa nego u toplijim nizinskim šumama. Isto se tako više humusa stvara na hladnim, sjevernim nego na toplijim, južnijim ekspozicijama. Hladne uvale, gdje zrak miruje, imaju više šušnja nego otvoreni položaji, gdje je veliko zračno strujanje. Loše rastvaranje organskih čestica napose je opaženo u šumama Sjeverne i Istočne Evrope. Iste te pojave opažene su na stanovitim tlima u krajevima atlantske klime s vlažnom i blažom zimom, ali hladnijim ljetom (Sjeverozapadna Njemačka).4 Nabrzinu rastvaran ja šušnja utječe i tlo na kojem listinac trune,5 kako se to razabire iz slijedećih navoda: a) Poznata je činjenica da se na tlima koja obiluju vapnom sušanj brzo rastvara. b)Pjeskovit a tla su vrlo različita prema geološkom porijeklu i primjesi glinenih humoznih i vapnenih čestica. Pošto je pjeskovito tlo dosta prozračno, ono se obično lako ugrijava, ali se i lako ohlađuje. Kod jačeg ugrijavanja sušanj se na njemu vrlo brzo rastvara. Međutim, na pjeskovitim tlima lako nastaje kiseli humus, jer se gornji slojevi lako ispiru i jer u takvim tlima imaju bakterije, koje inače djeluju povoljno na rastvorbu šušnja, slabije životne uslove. c) Glinen a tl a obično su slabo prozračna. Ona su radi pridržavanja vode hladna. Pastvorba šušnja na njima vrši se radi niskih temperatura polagano. Na glinenim tlima lako nastaje kiseli humus i suhi treset. d) Na i 1 o v a s t i m tlima rastvorba listinca je uglavnom povoljna. e) H u m u s n a tl a su, kao i pjeskovita, prozračna, njihovo je ugrijavanje povoljno, a prema tome se na njima stelja dobro rastvara. 4 Dengler : Waldbau auf ökologischer Grundlage, Berlin 1930, str. 189. 5 Bü´hler : Der Waldbau I sv., Stuttgart 1918, str. 406. 59 |