DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 10     <-- 10 -->        PDF



te


.


s


1


II


III


IV


V


VI


Tablica IV.
Godin e Godin e
1934 1935 1936 1934 1935 1936
c CD c
03
Q ođ đo sati A na 1 km ´S od do sati A na 1 km
h m h m h m h, m h m h
10 7—13 0,46 8—12 0,12 6—11 0,26 10 6-1 5 1,67 7-1 5 1,61 8—15 2,00
20 8-1 3 0,37 8—16 0,60 6-1 7 0,52 VII 20 8-1 7 1,61 7—17 2.10 7-1 5 2,14
30 8-1 5 0,75 7-1 3 1,05 5—13 0,94 30 7—15 1,93 8—14 1,23 7-1 3 1,50
10 7—14 0,57 7—16 0,58 7-1 3 0,69 10 7-1 6 1,40 6—15 1,75 6—16 1,93
20 8—14 0,62 7—11 0,47 5—15 0,60 VIII 20 7—15 1,40 7—14 2,12 7—16 1,71
28 8—14 1,39 8—14 0,97 8—17 1,38 30 7-1 5 1,40 7-1 4 2,02 6—17 1.98
10 7-1 4 0,98 8-1 6 1,04 8—15 1,38 10 7—14 1,77 7—14 1,49 7—16 1,95
20 7-1 4 0,98 7—16 1,60 8-1 7 1,73 IX 20 6—14 1.04 7-1 4 1,60 8-1 5 1,88
30 8-1 4 1,44 7—15 1,71 8—15 2,27 30 7—14 1,09 7-1 5 1,18 8-1 7 1,94
10 7—14 1,49 8—15 2,70 8-1 4 1,96 10 8—14 1,41 9-1 4 1.49 8—14 1,71
20 8—15 1,63 8-1 5 1,78 7—14 2,90 X 20 8—16 1,15 8—14 2,33 8—14 1,19
30 7-1 5 1,59 7—15 1,98 8—15 2,05 30 8-1 4 1,05 8—15 1,19 7-1 3 1,14
10 6—15 1,47 8—15 1,72 6-1 6 2,98 10 8—13 0,46 8—15 0,97 8—18 1,53
20 6-1 6 1,45 9-1 3 0,91 7—16 2,61 XI 20 8—13 0,55 8-1 2 0,59 8—14 0,86
30 6-1 6 1,83 6-1 5 1,65 5-1 9 1,96 30 7-1 3 0,42 6-1 3 0,76 8-1 5 1,08
10 7-1 5 1,41 7-1 5 1,47 7-1 6 2,26 10 7 12
0,22 9-1 7 0,62 9—15 0,72
20 7—17 1,86 6-1 5 1,56 7-1 7 2,78 XII 20 8—12 0,37 7—13 0,62 8-1 4 0,73
30 7—17 2,42 6-1 5 2,24 6—19 2,18 30 11—13 0,34 7-1 3 0,67 8-1 8 0,70


odgovara točka d, do vremena, kojem odgovara e, to će završno odstupanje
biti predstavljeno zapravo površinom — d d´ l -J- l ti´ — V é e u desnoj polovici
slike izmedju pravca, koji je paralelan apscisnoj osi i prolazi kroz točku c
(komparacioni pravac), i dijela d e deklinacione krivulje. Pošto su pripadni
epsiloni tu većinom negativni, vlak će skretati na obratnu stranu nego u
slici 3 (u lijevo). Uz pretpostavku, da je krivulja de deklinacionih promjena
drugog dana bar u glavnom jednaka analognoj krivulji prvog dana, izlazi
površina dd´ltl´e´e skoro manjom od a ebb´. K tome je uzeta razmjerno
najnepovoljnija točka c za mjerenje veznog azimuta. Iz si. 4 se vidi, da ako
vezni azimut mjerimo u točki ć ili kojoj drugoj točki prvog dana, da će onda
drugi dan završno odstupanje predstavljeno površinom — dd"k-\-ktk´ — k´e"e
biti u glavnom manje. Ali ako danas izmjerimo vezni azimut, pa nakon većeg
broja dana, čak i nakon nekoliko mjeseci mjerimo sâm vlak odnosno ako se
dnevna amplituda i ordinate deklinacione krivulje do onda bitno izmijene
(makar i odmah do drugog dana) i deklinaciona krivulja dodje na pr. u položaj
crtkane krivulje rp u si. 4, onda naravno može znatno da poraste završno
odstupanje, jer je na pr. površina rd´e´p znatno veća nego dd´lti´ëe.
Busolno mjerenje nije kao teodolitno, gdje danas možemo da mjerimo neke
poligonske kuteve, a nakon dužeg vremena ostale.


U čitavom je dosadanjem razmatranju uzeto, kao da se vezni azimut
mjeri samo na jednom kraju (početku) vlaka. Medjutim, kakav će biti
odnos dotično da li će se završno transverzalno odstupanje vlaka i za koliko
smanjiti, ako i na drugo m kraj u vlaka izmjerimo koji vezni azimut, recimo
prema kojoj poznatoj točki D (ili Ä)? U tome slučaju na početku mjerenja


128