DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 11 <-- 11 --> PDF |
vlaka imamo orijentacioni kut 01; na kraju kut 02, pa za redukciju magnetskih azimuta u vlaku na smjerne kuteve (nagibe) uzimamo aritmetičku sredinu : 0 = ^—J-——. Ako s obzirom na početni azimut kod mjerenja završnog veznog azimuta postoji promjena deklinacije e„ , onda se iznos 0 zapravo razlikuje od 0! za-^-. Dakle u takovom slučaju uz predpostavku, da općem azimutu am pripada prvotna promjena deklinacije em, izrazi (3) prelaze u izraz: ._. , <\ , *. , K Vm = a„ = a„ 2 "." 2 . 2 "+" 2 odnosno : am + em — ( 5 1 . H"ö-+ 81. 4. ^. "I Lfl Svaki nagib (smjerni kut) u vlaku postaje pogrešan za E„ dotično pošto je e0 = 0, za em ^-. To znači, da se komparacioni pravac ab, a pomiče paralelno za -jr-. Vidi si. 4, u kojoj je tako pomaknut pravac opisan a sa hh´. Površina, koja prikazuje završno transverzalno odstupanje, prikazana je onda površinom — ahx-\-xcbh´. Kako vidimo, u slučaju lijeve strane si. 4 znatno se smanjuje završno odstupanje. Ali takovo se odstupanje mož e i da poveća uslijed toga, što je izmjeren vezni azimut još i na kraju vlaka. U si. 5 predstavljeno je nekoliko slučajeva. Točka, koja na deklinacionoJ krivulji odgovara početku mjerenja vlaka, opisana je uvijek sa a ; koja odgo" vara svršetku, sa b. Komparacioni pravac bez završnog veznog azimuta je a b´> a sa tim azimutom hh´. U prvom slučaju si. 5 (vlak mjeren prije podne) izmjerom završnog veznog azimuta znatno se smanjuje (gotovo posve otklanja) odstupanje na kraju vlaka, jer je — a . l -f-1 b h´ skoro jednako nuli. Analogno biva u drugom slučaju te slike (vlak mjeren poslije podne). U trećem primjeru slike izmjera veznog azimuta na kraju povećav a završno odstupanje vlaka, jer je površina a ebb´ (završni azimut nije mjeren) skoro jednaka nuli, dok je površina haclh´b veća (završni vezni azimut mjeren). Povećanje je manje, ako se uzme, da je posao preko ručka mirovao (slučaj 4). 129 |