DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 13 <-- 13 --> PDF |
To je i posve prirodno. Završno se odstupanje izravnanjem eliminiše. Ali pitanje je, da li se i za koliko popravljaju odstupanja unuta r vlaka, a naročito kolika su u glavnom najveć a odstupanja poslij e izravnanja. Razmatranje ćemo provesti pod istim pretpostavkama kao i za neizravnane vlakove t. j . uzet ćemo, da su azimuti opterećeni samo odstupanjima uslijed varijacija deklinacije. Slučajne njihove pogreške (pogreške opažanja itd.) pustit ćemo iz vida. Točke na kraju prve, na kraju druge itd. stranice odstupat će zapravo nako n izravnanj a za slijedeće iznose od svojih ispravnih položaja: M Vi s en s I c0 — 11 n 9 M if M S L1 Vi s sn ir-{(* -.(«.-L)} (7) s LlW . 1 VB S L0 + + SE,,, 8 [e] = 0 n s ^-= s\e\ n 81. 6. Dakle izravnan je zapravo znači: sve epsilone, sve promjene deklinacije [e] reducirati za —- t. j . za prosječn u promjenu deklinacije. Neka vlak bude ih prikazan u si. 6. Završno odstupanje .. razdijeliti proporcionalno sa dužinama znači pomaknuti čitav vlak A B´ tako, da točka B´ dodje u točku 5, dakle zaokrenuti ga za kut — oko točke A. Nakon toga zaokretanja (izravnanja) dolazi točka 2" u točku 2 t. j . ona se popravlja za iznos 2 s M Ali sama točka 2´ je onda još uvijek pogrešna za iznos 2´ 2" (koji dolazi iznad točke 2). Dakle odstupanja pojedinih točaka vlaka od pravca AB´ predstavljaju zapravo odstupanja poslije izravnanja. Neka krivulja u si. 7 predstavlja pripadajući dio (u smanjenom mjerilu) deklinacione krivulje dot. krivulje promjena deklinacije za vrijeme mjerenja vlaka. Početak izmjere neka je kod a. Od te točke dalje neka krivulja pro sječni h promjena deklinacije bude predstavljena točkasto. Neka je mjerenje vlaka trajalo od a do b t. j . upravo do najvećeg iznosa prosječne promjene deklinacije. Onda — kako već znamo — površina ab´bca predstavlja završno odstupanje prij e izravnanja . Izravnanjem se sve promjene deklinacije reduciraju za svoj prosjek. Njihov je prosjek u našem slučaju, si. 7, ordinata prosječne (točkane) krivulje na kraju mjerenja, dakle ordinata b´ b. Dakle izravnanjem se pomiče komparacioni pravac ab´ u položaj a´ b t. j . upravo tamo, gdje je površina a´ak jednaka površini kcb. Jedna je od tih površina pozitivna, druga negativna, pa je prema tome odstupanje na kraju vlaka 131 |