DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 14     <-- 14 -->        PDF

jednako nuli, jer je to odstupanje predstavljeno algebarskim zbrojem tih dviju
površina. Ali, pošto same te površine nisu jednake nuli, znači, da će i nakon
izravnaiija postojati izvjesna odstupanja, ako i ne na kraju, a ono unuta r
vlaka. Pitanje je, gdje je na pr. maksimum takovog odstupanja na našoj slici 7 ?


[e]
Ordinate e´ u slici predstavljaju zapravo iznose sm — iz formula (7). Dakle


se radi o tome da u glavnom nadjemo, gdje integral :


j L´ đ S (8)


ima svoj maksimum. Jasno je, da je to u točki Je, jer do te je točke površina,


što ju pravac izravnan ja6 (izjednačenja) a´ b zatvara sa krivuljom đeklinacionih
promjena, najveća. Od početka t. j . od a a´ do k ta površina raste
(apsolutno uzeto), iza k se smanjuje, jer e´ prelazi u pozitivan iznos, pa se
dotadanja negativna površina sve više s tim plusom kompenzira, dok u točki
b sumarna površina a´akcb postaje nulom.


Ako je mjerenje trajalo od a do b u si. 8, onda je maksimum odstupanja
nakon izravnanja opet predstavljen površinom aa´k.


Općenito možemo najveće odstupanje nakon izravnanja prikazati odnosno
naći na slijedeći način. Ako vlak premjeravamo od vremena, kojem odgovara
točka a, .. do vremena, kojem odgovara točka b deklinacione krivulje, povucimo
kroz te točke paralele aa! i bb´ sa ordinatnom osi. Zatim konstruirajmo
prava c izravnanj a tako, da bude paralelan sa apscisnom osi (odnosno
pravcem komparacije ab´) i da pozitivna površina, što ju zatvara sa đeklinacionom
krivuljom, bude jednaka minus-površini. Onda je u onoj točki, do koje
je razlika (apsolutno uzeto) izmedju tih dviju vrsta površina najveća, ujedno


6 Zapravo je iL´ . slici 6 pravac izravnanja, dok pravac ab u si. 7 predstavlja njegovu
derivaciju.


132