DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 14 <-- 14 --> PDF |
jednako nuli, jer je to odstupanje predstavljeno algebarskim zbrojem tih dviju površina. Ali, pošto same te površine nisu jednake nuli, znači, da će i nakon izravnaiija postojati izvjesna odstupanja, ako i ne na kraju, a ono unuta r vlaka. Pitanje je, gdje je na pr. maksimum takovog odstupanja na našoj slici 7 ? [e] Ordinate e´ u slici predstavljaju zapravo iznose sm — iz formula (7). Dakle se radi o tome da u glavnom nadjemo, gdje integral : j L´ đ S (8) ima svoj maksimum. Jasno je, da je to u točki Je, jer do te je točke površina, što ju pravac izravnan ja6 (izjednačenja) a´ b zatvara sa krivuljom đeklinacionih promjena, najveća. Od početka t. j . od a a´ do k ta površina raste (apsolutno uzeto), iza k se smanjuje, jer e´ prelazi u pozitivan iznos, pa se dotadanja negativna površina sve više s tim plusom kompenzira, dok u točki b sumarna površina a´akcb postaje nulom. Ako je mjerenje trajalo od a do b u si. 8, onda je maksimum odstupanja nakon izravnanja opet predstavljen površinom aa´k. Općenito možemo najveće odstupanje nakon izravnanja prikazati odnosno naći na slijedeći način. Ako vlak premjeravamo od vremena, kojem odgovara točka a, .. do vremena, kojem odgovara točka b deklinacione krivulje, povucimo kroz te točke paralele aa! i bb´ sa ordinatnom osi. Zatim konstruirajmo prava c izravnanj a tako, da bude paralelan sa apscisnom osi (odnosno pravcem komparacije ab´) i da pozitivna površina, što ju zatvara sa đeklinacionom krivuljom, bude jednaka minus-površini. Onda je u onoj točki, do koje je razlika (apsolutno uzeto) izmedju tih dviju vrsta površina najveća, ujedno 6 Zapravo je iL´ . slici 6 pravac izravnanja, dok pravac ab u si. 7 predstavlja njegovu derivaciju. 132 |