DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 18     <-- 18 -->        PDF

toj prekretnici! će šume, kao izvor industrijskih sirovina, imati značajnu
ulogu industrijskog katalizatora.


Ovaj članak (kao fragmenat opsežnije radnje) upozoruje samo na
izvjesne momente, koji su odlučni za ekonomsku politiku, a također i
za šumsku privrednu politiku, koja je sastavni dio državne ekonomske
politike.


1. O nužnosti industrijalizacije.
Svjetska ekonomska neuravnoteženost posljednjeg decenija postavila
je mnoga nova pitanja u ekonomijama pojedinih nacija, ali isto
tako i u odnosima međunarodnog gospodarstva. Internacionalna gospodarska
saradnja je pomjerena i ugrožena. Kao spasonosna ideja javlja
se tendencija k a u t a r k i j i** t. j . tendencija stvaranja zatvorenih gospodarskih
ćelija neovisnih jedne od druge i smanjenja međunarodne
zamjene dobara na minimum.


Autarkična nacionalna gospodarstva ostvarit će samo one zemlje,
koje imaju za to uslove, a to su zemlje takozvane ekonomske ravnoteže
i agrarne zemlje uz pospješenje svoje industrijalizacije. Prejako industrijalizovane
zemlje (Njemačka, Belgija, Engleska, Čehoslovačka i t. d.)
ne mogu stvoriti autarkično stanje svojim vlastitim ekonomskim snagama,
a kako i one teže da to stanje stvore, to je moguće jedino zauzimanjem
tuđih agrarnih reona ratom ili stvaranjem ekonomskih blokova
sa agrarnim zemljama.


Industrijske zemlje mnogo su ovisne od svojih agrarnih susjeda,
koji se javljaju kao producenti i izvoznici agrarnih produkata i jeftine
sirovine, a u isto vrijeme i kao konzumenti! skupih fabričkih finalija. Poremećenje
prijateljskih odnosa između industrijskih zemalja i njihovih
neindustrijskih susjeda izaziva teške ekonomske posljedice: zastoj industrije,
povećanje nezaposlenosti i glad.


Agrarne zemlje sa malenom industrijom, nerazvijenom urbanizacijom
ovisne su od prirodnih (ćudljivih i nesigurnih) faktora, na koje
čovjek u glavnom ne može uplivisati (slabe godine, suša, mraz, poplave
i t. d.). I u tim zemljama pojava gladi je regularitet. Stalne rezerve hrane
ne mogu se stvarati u dobrim godinama. Suvišci se prodaju i izvoze, jer
se nedostatak kapitala u zemlji stalno osjeća. Sa malenim procentom
gradskog i nepoljoprivrednog pučanstva, ove zemlje ne mogu da stvore
unutarnji konzum, pa se izvezeni produkti na internacionalnom tržištu
prodavaju često po cijenama ispod svjetskog pariteta. Radi nedostatka
kapitala izvoz sirovine je velik, ali i konzum industrijskih finalija i luksuznih
predmeta poradi razvijenih potreba gradskog pučanstva ne zaostaje
za konzumom zapadnih urbanizacija i tako iz godine u godinu
rastu deficiti agrarnih ekonomija u vidu zajmova na strani. Dakle postoji
nerazmjer između kulturnih potreba i mogućnosti njihova namirenja.


** Autarkija je pojam za izvjesni društveni organizam, koji konzumira ono što
producira, respektive producira samo za namirenje vlastitih potreba. Autarkija u našem
jeziku ima značenje samodostatnosti. U našoj ekonomskoj istoriji toile su autarkične
seoske zadruge sve do prodora kapitalizma u seoska gospodarstva.


136