DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Agrarne zemlje moraju požuriti sa industrijalizacijom pod imperativom
nesigurnih internacionalnih odnosa, ako ne žele da postanu
direktno ili indirektno kolonijama. Ovo mogu da postanu na dva načina:
ili da budu pobijeđene u nekom ratu i da izgube nacionalnu samostalnost
i slobodu ili da stvore gospodarski blok sa kojom industrijskom zemljom,
u kojem će slučaju agrarno stanovništvo niskog životnog standarda plaćati
viši standard industrijskog pučanstva, dakle bit će u stvari sistematski
porobljavano.


Ekonomski blok teoretski sa stanovišta međunarodne pravednosti
i jednakosti bio bi vrlo koristan za obje zemlje, ali uočimo li agresivnost
i međusobnu netoleranciju kapitalizma, takav blok doveo bi agrarnu
zemlju u položaj kolonije.


Jugoslavija je agrarna zemlja te se problem industrijalizacije za nju
javlja ne samo kao pitanje stvaranja ekonomske ravnoteže, nego i kao
pitanje njezine slobodne egzistencije u budućnosti. Poljoprivredni reoni
Dunavskog bazena mogu da postanu razlogom za internacionalnu konflagraciju
baš isto tako kao i obilje industrijskih sirovina na terenu Balkanskog
poluostrva. Zapadne industrijalizacije sa malenim i nedostatnim
agrarom neosporno imaju zahtjeve na agrarne reone u cilju stvaranja
unutarnje ekonomske ravnoteže, a te svoje zahtjeve mogu da ostvare
u dva pravca: teritorijalnim proširenjem u agrarne reone Sovjetske
Unije ili proširenjem u Dunavski agrarni bazen. U kojem će smjeru to
proširenje ići, ne može se danas još određeno reći, ali po općem zakonu
kretanja može se naslutiti, da će ono poći u smjeru najmanjeg otpora,
dakle u Dunavski bazen, tim više što bi zahvatom u ove reone bio riješen
i problem ishrane i dobivanja industrijskih sirovina sa Balkana.


Industrijalizacijom ovih krajeva stvorila bi se ekonomska ravnoteža
i iskorišćavanje još neiskorištenih sirovina i zapadne industrijalizacije,
u koliko i ne bi ostale sasvim nezainteresovane za ova područja,
ustručavale bi se da upotrijebe silu za svoj ekonomski prodor, jer bi ju
tu čekao dobar i jak odbojni zid uravnoteženih i tehnički spremnih država.
U tom i samo u tom slučaju mogli bi se stvoriti ekonomski blokovi
jednakopravnih.stranaka za zajedničku i uzajamnu korist.


Pustimo li po strani značenje industrijalizacije naše zemlje u međunarodnim
relacijama, industrijalizacija će utjecati i na promjenu unutarnje
ekonomske strukture i na formiranje novih društvenih i političkih
odnosa.


Imamo li! u vidu posljedice industrijalizacije t. j . razvoj urbanizacije,
uraznoličavanje zanimanja, zaposlivanje suviška poljoprivredne
radne snage, industrijske profite, poduzetničku dobit i t. d. i: konačno
stvaranje jednog jakog unutarnjeg konzuma za agrarne proizvode, onda
je jasno, od kolikoga je značenja industrijalizacija za agrarne zemlje.


Stanje jugoslavenskog agrara vrlo je nepovoljno s obzirom na
veliki procenat pučanstva uposlenog u poljoprivredi. Broj ljudi uposlenih
u agraru veći je od broja uposlenih u agraru u drugim zemljama.


Prema Jaszi-u dolazi na:
100 ha ziratne zemlje 120 ljudi100 ha » » 97 »
100 ha » » 72 »
100 ha » » 64 »
u Jugoslaviji
» Rumuniji
» Madžarskoj
» Austriji
138