DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 3     <-- 3 -->        PDF

, VUMARSKJ llST


GOD. 63. MART
1939.


Dr. NIKOLA NEIDHARDT (Zagreb):


UPLIV VARIJACIJA MAGNETSKE DEKLINACIJE
NA ISPRUŽENE BUSOLNE
POLIGONSKE VLAKOVE


(ÜBER DEN EINFLUSS DER SCHWANKUNGEN DER MAGNETISCHEN
DEKLINATION AUF AUSGESTRECKTE BUSSOLENZÜGE)


Poznato je, da se magnetska deklinacija mijenja tokom dana, tokom mje
seca, tokom godine, a i sekularno tokom niza godina. Pokušat ću da ovdje
istražim problem, kakav upliv imaju to promjene na busolne vlakove? Nije
mi poznato, da bi to pitanje već bilo gdje obradjeno.


Sva ću razmatranja za sada ograničiti samo na u glavnom ispružen e
vlakove sa jednolično dugačkim stranicama. Osim toga ću uzeti, da se raču naj
u koordinat e poligonskih točaka. Pitanje, za koliko se povećaje točnost,
kad se vlakovi ne rješavaju grafički, već numerički, ostavljam za drugu
zgodu kao i problem zasebnih metoda rada, s kojima bi se upliv promjena
deklinacije mogao u glavnom da eliminiše.


Najprije ću da razmotrim upliv deklinacionili varijacija na neizravnane .
a zatim na izravnan e (izjednačene) vlakove.


I. Neizravnani vlakovi.
Uzmimo, da naš poligonski vlak (si. 1) počinje u točki A, koja neka je
po svojim koordinatama već poznata, odredjena točka. Vlak neka je posve
ispružen i istostraničan A, 1, 2, . . . .. Svršava u poznatoj točki B. U točki A
izmjerimo ne samo magnetski azimut a1, prve stranice busolnog vlaka, već i


t. zv. vezni azimut .. prema kojoj daljnjoj poznatoj točki C. Pošto su
točke A i C poznate po svojim koordinatama, poznat je i nagib (smjerni kut)
od A prema G tj. v^ u dotičnom koordinatnom sustavu. T. zv. orijentacioni
kut
0X je razlika:
O^vo-ao (1)


Uzmimo najprije, da u točki B nisu mjereni nikakovi daljnji vezni
azimut i prema kakovim daljnjim poznatim točkama. Osim toga zbog jednostavnosti
pretpostavimo, da su kako vezni tako i magnetski azimuti u samom
vlaku izmjereni bespogrešno, odnosno točnije, da su opterećeni samo odstupanjima
uslijed promjena deklinacije. Kad bi za vrijeme čitavog
mjerenja vlaka deklinacija ostajala konstantnom, jasno je, da bismo dobili
ispravne nagibe (smjerne kuteve) stranica u vlaku po formulama:


121