DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 30     <-- 30 -->        PDF

´(na pr. za svoju domaću potrebu nije htio štetočinac čekati doznaku
stabala ili prigodom doznake nije dobio baš povoljno stablo niti je drvo
pokušavao da kupi); 3) da li je sječa izvršena u svrhu prodaje (bez
obzira na motiv prodaje, jer za prodaju drvo nepovlasno siječe redovno
onaj, koji ga može i prevesti, dakle materijalno bolje stojeći).


c) S obzirom na šumu u najširem smislu t. j . da li je drvo posječeno
u šumi kao gospodarskom objektu ili pak u šumi kao zaštitnom
objektu.


d) S obzirom na visinu štete.


e) S obzirom na broj slučajeva u toku izvjesnog vremena (dakle
da li se radi o slučajnom šumskom prestupniku ili o čovjeku, koji zalazi
u šumu iz navike, obijesti ili sklonosti za šumske krađe i t. d.).


Kod presuđivanja samog čina dva momenta treba zadovoljiti: pravednu
naknadu štete šumovlasniku i davanje zadovoljštine radi učinjenog
prestupa.


Naknada štete izriče se u korist vlasnika šume i ona treba da
predstavlja stvarnu vrijednost posječenog drveta bez obzira, s kojih je
motiva drvo posječeno. Čemu priznavati dvostruku i trostuku vrijednost,
kada je šumovlasnik prodajom ne bi dobio. Pa ni kod sjemenjaka nije
to opravdano, jer redovno od jednog ili dva sjemenjaka ne ovisi pošumljavanje.
Za posječena stabla bez komercijalne upotrebivosti dotičnog
stabla (dakle za podmladak) treba naplatiti troškovnu vrijednost
dotične vrsti, pa je u istoj uključen i način podizanja šume (prirodnim
putem i vještačkim). Vlasniku šume treba naknaditi i troškove administracije
oko naknade štete s rizikom pravovremene naplate i naplate
uopće, a u slučaju pod toč. a) ,4 i troškove pošumljavanja. Naknada
štete utvrđuje se po cjenovnicima, koje određuje upravna vlast (danas
Kr. banske uprave), a troškove administrativnog postupka, rizika pravovremene
naplate štete, te naplate uopće treba određivati proporcionalno
visini štete i to tako da do visine štete od 100 dinara ovi troškovi iznose
5 din., a preko tog iznosa 5%. Troškove pošumljavanja treba zaračunavati
prema stvarnoj ocjeni i potrebi (na pr. da li će se prirodno pošumiti
ili je potrebna sjetva dot. sadnja sa ili bez ograđivanja branjevine i t. d.).


Kod odmjere visine kazne treba da dođu u obzir svi momenti označeni
pod a) i b) i izvode se iz temeljne kazne. Temeljna i minimalna
kazna bila bi zadovoljajuća u iznosu od 10 dinara i trebala bi se primjenjivati
prema činjeničnom stanju ovako:


A) Kvalifikacija djela: B) Visina kazne
(umnožak temeljne):


I. a 1--2) b 1
jednostruka;
11. a
3--4) b 1 dvostruka;
III. a 1--2) b 2
dvostruka;
IV. a 3--4) b 2
trostruka;
V. a
1--2) b 3 šesterostruka;
VI. a 3--4) b 3
deseterostruka;
/II. a 1--4 te b 1—3) c 2 dvostruki iznos
kazne pod I.—VI.;


VIII.
kazne pod I.—VII. vrijede za štete do 500 dinara, a preko
ovoga iznosa opet se udvostručuju;
IX. Kazne pod I.—VIII. u ponovljenom slučaju udvostručuju se.
148