DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Ing. PETAR OSTOJIĆ (BEOGRAD):


O POTRAJNOSTI PRIHODA DIREKCIJE
ŠUMA VINKOVCI


(SUR LA PERSISTANCE DES REVENUS DE LA DIRECTION
DES FORETS DE VINKOVCI)


Pod Vojnu krajinu potpadalo je svojedobno i područje, na kojem
se danas prostiru šume Petrovaradinske, Brodske, Gradiške i Druge
banske imovne općine kao i šume, s kojima danas upravlja Kr. direkcija
šuma Vinkovci. Sve te šume za vrijeme Vojne krajine bile su svojina
države. Ali u tim šumama imali su krajišnici na osnovu zakona od
3-11-1860 servitutno pravo na gradu, ogrev i pašu za svoje potrebe. To
su pravo graničari dobili od bivše Austrije zbog vršenja stalne vojne
dužnosti i krvavih borba, koje su vodili s Turcima braneći na taj način
Austriju od najezde Turaka.


Da bi se Austrija jednom za uvijek riješila te obaveze i da bi u
svojim šumama mogla slobodno gospodariti, donijela je zakon od 8.
jula 1871. o otkupu tih šumskih služnosti. Na osnovu propisa S 2 pomenutog
zakona pitanje otkupa toga servitutnog prava likvidirano je
na taj način, što je putem segregacije polovina šuma po vrijednosti na
području Vojne krajine pripalo državi, a druga polovina Krajiškim općinama
i krajišnicima. Segregacija tih šuma vršena je napose za svako
područje bivših pukovnija. Na taj način nastale su s jedne strane šume
imovnih općina, koje su dobile nazive tadanjih pukovnija, a s druge
sirane državne, koje više nisu bile opterećene nikakvim servitutom.
Imovnim općinama pripale su šume, koje su bile bliže selima, u većini
slučajeva manji kompleksi, dok su državi pripali veći kompleksi, udaljeniji
od sela.


Segregacija je provedena u vremenu od 1872—1874 na današnjem
području Kr. direkcije šuma Vinkovci i direkcija Petrovaradinske, Brodske,
Gradiške i Druge banske imovne općine. Cijelim tim kompleksom
šuma upravljao je svojedobno c. i kr. šumarski ured u Novoj Gradiški i
Vinkovcima. Od god. 188,5. sa drž, šumama upravlja Kr. nadšumarski
ured u Vinkovcima, koji je po oslobođenju pretvoren u Kr. direkciju
šuma Vinkovci.


Jedino u državnim šumama na području Kr. direkcije šuma Vinkovci
još i dan danas imaju pravo služnosti na gradu i ogrev krajišnici
gradova Zemun i Slav. Brod. To su pravo oni dobili na osnovu riješenja
Franje Josipa I od 15-111-1877, dakle nakon provedene segregacije. Danas
ima u tim gradovima oko 100 krajiških obitelji i njihova cjelokupna godišnja
kompetencija iznosi 1.091 pr. mt. ogrijevnog i građevnog drveta.
Ali kako te krajiške obitelji postepeno izumiru, jednog će se dana država
riješiti i te obaveze, tako da će ove šume ostati bez ikakvog tereta.


Ukupna površina Kr. direkcije šuma iznosi danas okruglo 67,653 ha
(vidi tabelu 1). Direkcija je podijeljena na 8 šumskih uprava. Površine
šumskih uprava kreću se između 5.923 i 7.993 ha. Najmanja je šumska
uprava Morović, a najveća Lipovljani.


150




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Pregledni iskaz površina.


Tabela 1.


´o* Šumsko Poljopri


Šumske Neplodna


obraslo vredna Ukupno


čistine zemljišta


Šumska uprava tlo zemljišta


*c


ha


h e k tara


1
2
3
4
5
6
7
8
9
Morović
Jamena
Otok
Vrbanja
Županja
Nova GradiRajić
Jasenovac
Lipovljani
ška
5.406,21
6.641,79
6.594,19
8.403,31
6.016,21
7.183,60
6.661,63
6.451.36
6.825,83
26,89
975,46
30,99
696,27
544,12
73,93
69,07
70,10
141,97
112,54
0,80
131.08
61,14
53,29
62,83
94,80
34.86
613,—
378,03
154,74
518,06
288,86
228,20
132,49
385.42
561,43
352,74
5.923,67
7.772,79
7.274,32
9.449,58
6.841,82
7.452,84
7.210,92
7.117,75
7.993,54
Ukupn o 60.184,13 2.628,80 1.164,34 3.059,97 67.037,23
10
11
K tome 1
2
Ade
Dobanov ački zabra i
376,05
239,44
S v e u k u p n o 67.652,72


S obzirom na konfiguraciju terena sve šume Kr. direkcije šuma
Vinkovci možemo podijeliti1 na dvije glavne skupine i to: 1) na nizinske
šume i 2) na brdske šume.


Prva skupina šuma (nizinske šume) mnogo je veća i zaprema površinu
od 58.253 ha, a sa Adama i Dobanovačkim zabranom 58.869 ha.
Druga skupina (brdske šume) ima površinu od 8784 ha.


Nizinske šume prostiru se na području svih devet šumskih uprava,
na poplavnom području rijeke Save i to u glavnom na lijevoj obali rijeke
počam od potoka Ilova pa nizvodno skoro sve do Sremske Rače. Samo
jedan manji dio nizinskih šuma leži na desnoj obali rijeke Save, a to su
šume šumske uprave Jasenovac.


Brdske šume prostiru se na području šumskih uprava: Nova Gradiška,
Rajić i Lipovljani i čine tri zasebne gospodarske jedinice i to:


1) Gospodarska jedinica Psunj sa površinom od 3.466 ha. Nalazi se
na zapadnim i južnim padinama Psunj-gorc između 285 i 815 m nadmorske
visine. Geološka podloga granit, gnajs i škriljevci; tlo duboko
ili plitko već prema tome, da li se radi o dolinama, stranama ili
grebenima.


2) Gospodarska jedinica Novsko brdo sa površinom od 3.903 ha.
Nalazi se na zapadnim obroncima Psunj-gore između 145 i 464 m nadmorske
visine. Tlo je u glavnom duboko i humozno, pjeskovita ilovača
iznad škriljevaca ili pješčanog kamena.


3) Gospodarska jedinica Jamaričko brdo sa površinom od 1415 ha
između 120 i 222 m nadmorske visine. Tlo je sličnih svojstava kao \ u
Novskom brdu.


151




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 34     <-- 34 -->        PDF

U svim tim trima gospodarskim jedinicama glavne vrsti drveća
jesu bukva i hrast kitnjak. Kao sporedne vrsti dolaze: grab, javor, jasen,,
klen, divlje voće, uz potoke i joha. Na najnižim položajima saden je i
hrast lužnjak. Bukva zauzima hladnije, u glavnom sjeverne ekspozicije,
a kitnjak toplije, južnije ekspozicije.


Nadmorska visina prve glavne skupine (nizinske šume) varira između
80 i 100 m. Najviše zemljište nalazi se obično uz samu obalu Save.
Što se više od Save udaljujemo, u glavnom visina terena pada. Ima
mjesta u šumi, gdje je teren niži od najnižeg vodostaja Save. U nizinskim
šumama ima dosta podvodnih zemljišta (bara). Te su bare obično
duguljastog oblika i prilično uske. Dužina nekih bara zna iznositi i po
nekoliko kilometara, a širina samo nekoliko desetaka metara. Bare teku
u glavnom paralelno sa Savom. U te bare skuplja se oborinska i poplavna
voda. Većina tih bara preko ljeta presuši, ali ipak nema na njima
drveća, jer obično u doba, kad počinje vegetacija, te su bare pod vodom.


0 nekim većim visinskim razlikama u nizinskim šumama ne može
se govoriti. Relativna visinska razlika u pojedinoj gospodarskoj jedinici
kreće se u granicama od 3—8 mt., a to su vrlo male visinske razlike, kad
se uzme u obzir, da se veličina gospodarske jedinice u Nizinskim šumama
kreće od 6—9.000 ha. Jedino u šumskom predjelu Trstika relativna
visinska razlika iznosi 14 mt.


U nizinskim šumama geološka podloga je aluvijalni nanos (pijesak).
Tlo je duboko, ilovasto pjeskovito, jako humozno i plodno, gdje nema
stagnirajuće vode. Prosječna dubina humoznog sloja iznosi oko
60—70 cm.


U nizinskim šumama Posavine dolaze mješovite sastojine i ta je
mješavina većinom grupimična. Kod grupimične smjese grupe pojedinih
vrsta drveća dolaze sad u većim sad u manjim grupama, što ovisi o
konfiguraciji i propustljivosti terena.


Glavne vrste drveća u nizinskim šumama jesu: hrast lužnjak, jasen
i brijest. Kao sporedne vrste dolaze na višim položajima (gredama):
grab, klen i lipa, na nižim topola i joha, a na najnižim mjestima, uz rub
bara: vrba i rakita, gdje druge vrste zbog stagnirajuće vode ne mogu
uspijevati.


1 rasprostranjenje glavnih vrsta drveća ovisi također o propustljivosti
terena. Hrast zauzima najviša i najpropustljivija mjesta (grede),
na nižim mjestima dolazi brijest. Najniža pak mjesta, gdje nema stagnirajuće
vode, prava su domena jasena u Posavini. Jasen zna dolaziti i na
onim mjestima, gdje nešto duže vremena stagnira voda, ali koja ipak
nisu odviše niska. Na takvim mjestima jasen ima tipičan konični oblik
debla, koji je pri zemlji jako odebljao, a dalje u visinu naglo pada. Stablo
je kržljavog i kvrgavog uzrasta, slabih tehničkih svojstava. To su tako
zvani barski jaseni.


Posavska nizina je prvoklasno zemljište za uzgoj hrasta i jasena,
kojem nema ravnog možda na čitavom svijetu. To nam dokazuju visine
i prsni promjeri, što ih postizvaju ta stabla u svom razvoju kao i sam
kvalitet drveta. Osobito blagotvorno djeluju na rastenje hrasta i jasena
poplave, koje prouzrokuje obično dva puta godišnje rijeka Sava. Te poplave
kao i oborinske vode, koje se sliježu sa brda u nizinu, donose sa
sobom fini hranivi mulj. Izgradnjom obranbenog nasipa Gunja-Mitrovica
Sava više ne plavi na tom potezu, te će se uslijed toga s vremenom sa


152




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 35     <-- 35 -->        PDF

stojinske prilike izmijeniti nešto na štetu jasena, a u korist hrasta. Istina
je, da danas u tim šumama dulje vremena stagnira voda, ali ne savska
već oborinska i da to štetno djeluje na odgoj novih sastojina nakon sječe.
Kad se budu izgradili lateralni i obodni odvodni kanali i kad budu
pumpne stanice mogle preko nasipa prebacivati svu suvišnu vodu, ocjeditost
terena biće mnogo veća nego dosad, što će svakako povoljno
djelovati na uzgoj budućih sastojina.


Nizinske šume Kr. direkcije šuma Vinkovci možemo podijeliti na
dvije skupine i to na donju i gornju skupinu, pošto su prostorno međusobno
podijeljene.


Donja skupina nizinskih šuma nalazi se u jednom suvislom kompleksu.
To su šume, koje se prostiru na području šumskih uprava Morović,
Jamena, Otok, Vrbanja i Županja. Površina je te skupine 37.262 ha.


Gornja skupina nizinskih šuma sastoji se iz pet zasebnih kompleksa,
a prostire se na području šumskih uprava Nova Gradiška, Rajić.
jasenovac i Lipovljani. Površina je te skupine 20.991 ha.


Površina drž. šuma 1880 god.
Tabela 2.


Šumom Šumske Ostalo


Ukupno


obraslo tlo čistine zemljište
ha


Skupine šuma


hektara


Nizinske šume 51,459,03 2.090,81 5.607,33 59.157,17


Brdske šume 8.365,36 296,23 150,18 8.811,77


Ukupno 59.824,39 2.387,04 5.757,51 67.968,94


Da bismo znali, kako je država do sada gospodarila sa svojim šumama,
potrebno je znati stanje tih sastojina u vremenu odmah nakon
segregacije. Po gospodarskim osnovama iz 1882. god., koje se čuvaju
kod Kr. direkcije šuma Vinkovci još il danas, površina državnog posjeda
ove direkcije iznosila je 1880 god. okruglo 67.969 ha (vidi tabelu 2).


Prema podacima spomenutih gospodarskih osnova drva masa 1880
god. bila je procijenjena sa iznosima navedenim u tabeli 3 (vidi također
si. 1).


Godine 1880 u nizinskim šumama bilo je prema procjeni 9,517.576
m3 hrasta, 1,191.689 m3 jasena, 1,412.658 m3 brijesta i 595.424 m3 inih
vrsta drveća, a u brdskim šumama 391.665 m3 hrasta i 1,783.271 ms
bukve. Drvna masa Investicionalnc zaklade u osnovama nije iskazana,
ali sam tu masu i iskaz masa (tabela 3) uvrstio, uzevši da je po ha bilo
350 m3, a od toga da je otpadalo 78% na hrast, 6%´ na jasen, 11% na
brijest i 5% na ostale vrste drveća. Uzeo sam, da je u šumama Invest.
zaklade postojao isti omjer smjese kao i u susjednim šumama na području
šum. uprava Morović, Jamena, Otok, Vrbanja i Županja.


Razmjer dobnih razreda 1880 god. vidi se iz tabele 4 il slike 2. Iz
te skrižaljke i grafikona vidi se, da je država 1880 godine imala 33.754,56
ha starih hrastika iznad 120 god. starosti. Od toga je otpadalo 17,660,31


153




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 36     <-- 36 -->        PDF

ha na »Investicionu zakladu«, a na državu 16.094,25 ha. Kako se do
1880 god. nije mnogo prodavalo i sjeklo, jer veće prodaje šuma datiraju
istom iz 1880 god., to se može uzeti, da se stanje sastojina od g. 1874.,
kad je segregacija izvršena, pa do god. 1880, kad su pomenute gospodarske
osnove sastavljene, nije mnogo izmijenilo i da ti podaci odgovaraju
približno stanju šuma u doba segregacije. Ako uzmemo, da je po


Miliona m
NIZINSKE


10-—i
´ŠUME





54 ~.


BRDSKE ŠUME


2,1


1


^
i.
Hrast Jasen Brest Ino Hrast Bukva Ino
Stanje
1880 god.
9517576 1191689 1412658 595424
74,84$ 9,37$ 11,11$ 4,68$
391665 1783271
18,01* 81,99$
Stanje
1938 god.
3379233 2363490 2215700 1090611
37,34* 26,12$ 24,49$ 12,05$
DRVN E A334056 87701725,85$ 67,86$
S E.
81257
6,21$
SI. 1.


ha bilo samo 200 m3 tehničkog drva u prastarim hrastovim sastojinama,
to je na državu u doba segregacije otpadalo preko 7,500.000 m3 najfinijeg
hrastovog tehničkog drva. Do danas su svi ti stari hrastici skoro sasma
posječeni.


Starost tih starih slavonskih hrastova nije bila svuda ista. Njihova
prosječna starost u doba segregacije kretala se je između 200 i 300 god.


154




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Drvne mase 1880. g.


Tabela 3.


rt


C ., "s-a-* .s
Šumska uprava
hrast jasen brijest
m3
bukva ostalo
m
Morović 288.664 18.055 41.673 7.941
Jamena 651.611 56.432 117.914 55.521
Otok 600.995 69.240
S
a
Vrbanja
Županja
496.574
893.719
62.197
25.738
110.527
130.013
— 106.434
7.851
M N. Gradiška 516.775 139.344 23.418
00
a Rajić 178.370 146.108 30.936 18.575
Jasenovac 655.686 153.715 128.267 63.572
>5
Lipovljaui 414.002 150.000 150 000 26.480
Ukupno 9,517.576 1,191.689 1,412.658 — 595.424
Postotak 74.84% 9.37 /0 .-11% — 4.68%
Ukupn o 12,717.347 m´
N. Gradiška 303.716 597.902
a
a
>a>
Rajić
Lipovljani
77.454
10.495
: — 808.666
376.703

a>
-M
Ukupno 391.665 — — 1,783.271 —
CO
Postotak 18.01% — — 81.99% —


Ukupn o 2,174.936 m»


Sveukupno 9,909.241 1,191.689 1,412.658 1,783.271 595.434


Postotak 66 54% 8.00% 9.49% 11.97% 4.00%


Sveukupno 14,892.283 m´


Sve do vremena segregacije, a i poslije do 1880 god., šume su se u
Posavini slabo sjekle i eksploatisale. Narod je te šume više cijenio zbog
paše i žirenja nego zbog drveta. U šumama, koje su se nalazile bliže
sela, te Bosuta i Save izrađivalo se u njima nešto francuske dužice za
prodaju ili su krajišnici putem prebiranja iz tih šuma podmirivali svoje
kućne potrebe na gradi i ogrevu. Zbog prebiranja bilo je predjela, u
kojima nije bilo više od 15 stabala po ha. Oni šumski predjeli, koji su
bili teže pristupačni t. j . iz kojih je bio težak izvoz, bili su mnogo bolje
sačuvani. U njima je bilo i do 60 i više starih stabala po ha, a sklop
većinom potpun. Stabla su bila do 20 m visine čista od grana. U tim
starim posavskim šumama bilo je stabala, koja su dala i do 20 m3 tehničkog
drveta. Izrađivani su trupci i do 24 m dužine. Bilo je stabala
do 2,5 m prsnog promjera i! preko 40 m totalne visine.


155




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 38     <-- 38 -->        PDF

156




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 39     <-- 39 -->        PDF

O


M


.


a


s


O


d


Razmjer dobnih razreda 1880. g.


Tabela 4.


c3
C3
Gospodar,
jedinica
I d. r.
1—20 g.
II d. r.
21—40 g.
III d. r.
41—60 g.
IV d. r.
61—80 g.
V d. r.
81—100
VI đ. r.
101—120
VII d. r.
121 i više
Ukupno
m
o Hektar a
OS
Q,
Morović
Jamena
Otok
Vrbanja
Županja
956,84
662,09
347,92
930,05
583,94
474,29
693,81
912,95
432,55
567,07
128,78
668,64
6,24
7,73
1,80

234,62
79,53
745,21
3.911,42
2.100,08
2.415,78
1.162,27
4.220,13
1.853,90
4.152,66
1.965,95
2.960,32
6.216,54
6 619,93
6.649,51
7.611,51
6.079,08
Ukupno I 3.480,84 3.080,67 813,19 — 234,62 79,53 7.827,41
17.660,31 33 176,57
c3
a u sus
N. Gradiška
Rajić
Jasenovac
Lipovljani
Ukupno II
913,03
849,62
1.631,73
1.980,34
5.374,72
100,17
1.702,40
1.219,26
3 021,83
5,58
106,48
542,43
137,33
791,82
125,01
30,70
24,40
180,11
5,25
121,45
41,49
315,90
484,09
47,87
115,18
163,05
2.441,99
1.504,87
2.630,45
1.689,53
8.266,84
3.591,03
2.660,99
6,572,90
5,457,54
18.282,46
Ukupno l i JI 8.855,56 6102,50 1.605,01 180,11 718,71 242,58 33.754,56 51.459,03
Postotak 1 7 91°/ 11,86% 3,12% 0,35% 1,40% 0,47»/0 65,59% 100%
. a p
>m
(D
GO
m
N. Gradiška
Rajić
Lipovljani
Ukupno
Postotak
3,31
2,51
5,82
0,07%
22,44
206,44
7,69
236,57
2,83%
1,73
84,99
63,95
150,67
1,80%
47,77
47,77
0,57%



107,92
107,92
1,29%
3.389,48
3.194,98
1.232,15
7.816,61
93,44«/0
3.413,65
3.645,41
1.306,30
8.365,36
100»/„
Sveukupn o 8.861,38 6.339,07 1.755,68 227,88 718,71 350,50 41.571,17 59,824,39


Zbog pomanjkanja dobrih izvoznih puteva i željeznica, na racionalno
eksploatisanje tih šuma nije se moglo ni pomišljati. Da bi se te
šume mogle eksploatisati, odlučila je država da jedan dio njihov proda
i da utrškom izgradi puteve i željeznice. U tu je svrhu 1871. (dakle još
prije same segregacije) država izdvojila 17.660 ha starih hrastovih
šuma na teritoriji Petrovaradinske i Brodske pukovnije. Izdvojene šume
dobile su naziv »Šume krajiške investicionalne zaklade«. Prigodom segregacije
u državni dio uračunata je bila vrijednost tog zemljišta, jer
je fondu pripalo samo drvo, a ne i zemljište.


Godine 1872. prodan je bio cijeli kompleks šuma »Investicionalne
zaklade« jednom bankovnom konzorciju iz Beča za 33,300.000 forinti
u srebru. Po ugovoru te šume trebale su biti posječene i izrađene po
kupcu do konca marta 1897 god., ali je kupac mogao te šume posjeći i
u kraćem roku t. j . za 12 godina. Zbog kraha na bečkoj burzi, koji se
je dogodio 1873 god., konzorcij je posjekao svega oko 2.500 k. j . tih


157




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 40     <-- 40 -->        PDF

šuma, jer je i njega taj krah teško pogodio, pa je ugovor morao biti
razriješen.* Poslije tog kraha nastala je kriza u trgovini ü industriji u
bivšoj austrougarskoj monarhiji, pa se je radi toga malo šuma do 1880
god. prodavalo u bivšoj Vojnoj Krajini. Istom 1880 god. ponovno oživljuje
trgovina s drvetom i od tog doba prodaja i sječa starih slavonskih
hrastika u punom je jeku. Zadnji hrastovi »Investicionalne zaklade« pali
su 1910 god. na sječinama Krnić, Sočna i Boljkovo. Godine 1888 i 1889
posječeno je po 1800 k. j . hrastika »Investicionalne zaklade« i to su bile
najveće godišnje sječine.


Ne samo da su do danas posječeni svi stari hrastici Investicionalne
zaklade, već je država posjekla i svoje vlastite stare hrastike u Posavini


Drvne mase 1938. g.
Tabela 5.


a Hrast Jasen Brijest Bukva Ostalo


´a. Gospodarska jedinica


3


M 3


m


m


Morović A 405.000 260.135 323.155 191.865


Jamena A 412 198 357.329 284.775 174.589


Otok A 450.200 225.020 260.000 — 165.592


Vrbanja A 462.365 226.938 351.256 211.653


Županja A 401.279 259.529 373.525 169.943


.


N. Gradiška A 247.633 100.181 61.065 8.460
a


>50


Kajić A 129.131 118.033 33.339 17.574


M


OD Jasenovac A 403681 426.756 268.147 103.678


.9


´S Lipovljani A 467.746 389.569 260.438 47.257


53


Ukupno A 3,379.233 2,363.490 2,215.700 — 1,090.611


Postotak 37,34% 26,12% 24,49% — 12,05%


Sveukupno A 9,049.034 m3


N. Gradiška B 256.433 438.253 20
Rajić B 75.623 — — 340.764 83.237


s Lipovljani B 2.000 98.000


. Ukupno B 334.056 — — 877.017 81.257


M


m


U Postotak 25,85% — — 67,86% 6,21%


Sveukupno B 1,292.330 m>


Ukupno A i B 3,713.289 2,363.490 2,215.700 877.017 1,171.868


Postotak 35,91% 22,85% 21,43% 8,48% 11,33%


Sveukupno A i B 10,341.364 m3


* Jova n Metlaš : Slavonske stare hrastove šume.
158




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 41     <-- 41 -->        PDF

159




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 42     <-- 42 -->        PDF

\


na površini od cea 16.000 ha. Ostalo je tih prastarih hrastika još samo
na površini od 156 ha u šumskom srezu Prašnik, područje šumske
uprave Nova Gradiška. Od te površine izuzeto je riješenjem g. Ministra
šuma i rudnika broj 1627 od 1-III-1938 god. 20 ha kao »Prirodni spomenik
« i na toj površini u buduće neće se vršiti nikakva sječa. Na preostaloj
površini od 136 ha ima još oko 7.000 hrastovih stabala sa ukupnom
drvnom masom od cea 49.000 m3, od toga 30.000 m3 tehničkog i 19.000 m3
ogrijevnog drveta. Napominje se, da su svojedobno putem prebora u
razne svrhe iz tih sastojina posječena najljepša i najvrednija stabla, zbog
toga ti hrastovi danas i nemaju više od 7 m3 totalne drvne mase prosječno
po stablu.


Pošto danas u državnim šumama u Posavini nema više prastarih
hrastovih šuma za sječu osim ono nešto malo u Prašniku, a osim toga
državne su šume kao i šume imovnih općina u Posavini stradale svojedobno
od gubara, a i danas se u tim sastojinama suši brijest u velikoj
mjeri od holandske bolesti, to se nameće pitanje, da li će nastati vacuum
na prihodima kod kr. direkcije šuma Vinkovci. Da bi se na to pitanje
moglo odgovoriti, potrebno je znati današnje stanje i strukturu sastojina
u tim šumama.


Tabela 5 sadrži drvne mase po vrstama drveća u 1938. godini
prema privrednim planovima (vidi i si. 1). U nizinskim šumama ima danas
u sastojinama iznad 20 god. starosti 9,049.034 m3 totalne drvne mase, od
toga 3,379.223 m3 ili 37.34% hrasta, 2.363.490 m3 ili 26.12% jasena,
2215.700 m3 ili 24,49% brijesta i 1,090.611 m3 ostalih vrsta drveća. U
brdskim šumama ima ukupno 1,292.330 m3 drvne mase, od toga 334.056
m3 ili 25.85% hrasta, 877.017 m3 ili 67.86% bukve i 81.257 m3 ili 6,21%
ostalih vrsta drveća.


Razmjer dobnih razreda sa stanjem za 1938 god. vidi iz tabele 6
i slike 2. Razmjer dobnih razreda u nizinskim šumama vrlo je nepovoljan,
kako se to vidi iz tabele. Najjače je zastupan III. dobni razred sa
40,44%, zatim II. sa 29,67% i IV. sa 16,79%. Najstariji (VII.) dobni razred
zastupan je samo sa 0,30%, VI. sa 0,63%, a V. sa 7,52%. Zbog nepovoljnog
razmjera najstarijih dobnih razreda prihodi nizinskih šuma kroz
prvih 40 god. biće minimalni.


Ako kod nizinskih šuma uzmemo, da će se gospodariti s ophodnjom
od 140 godina — i to s obzirom na hrast, koji je i najvrednija i najjače
zastupana vrsta drveća, a bez obzira na druge vrste drveća (brijest,
jasen, grab i t. d.), za koje je ta ophodnja previsoka — onda bi normalni
etat iznosio 51.521,64 :7 — 7.357,38 ha za period od 20 god. Sadanji razmjer
dobnih razreda, te razvoj dobnih razreda u slijedećim periodama
kroz prvu ophodnju sadržan je u tabeli 7 (vidi i si. 3). Iz ove tabele kao
i iz si. 3 vidi se, da se zbog sadanjeg abnormalnog stanja dobnih razreda
normalno stanje dobnih razreda neće moći postići tokom prve ophodnje
od 140 godina, već istom nakon vremena od 180 godina t. j . 2117 god.


U brdskim šumama, kako se to vidi iz skrižaljke 6 i iz samog grafikona,
također je razmjer dobnih razreda nepovoljan. Postoje samo
stare za sječu zrele sastojine (zastupane sa 40,08%) i mlade do 40 god.
stare sastojine. Srednjedobnih sastojina tako reći ni nema (samo 5,88%).


Kod ovakvog razmjerja dobnih razreda nismo u mogućnosti da
polučimo strogu potrajnost prihoda kod brdskih šuma. S obzirom da je


160




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Razmjer dobnih razreda 1938. g.


Tabela 6.


I d. r. II d. r. III d. r. IV d. r. V d. r. VI d. r. VII d. r.


cS Gospodarska


đ 1—20 g. 21—40 g. 41 —60g. 61 — 80 g. 81 — 100 101—120 121 i više


´S. jedinica


.


M


0Q Hektara


Morović A 1.056,45 2.994,32 1.023,52 331,92
Jamena A 480,46 2.297,14 2.126,76 566,66 859,58 311,19
Otok A 510,51 3.849,70 1.671,92 556,84
S
D
.
2
Vrbanja A
Županja A
N. Gradiška A
Kajić A
Jasenovac A
365,52
174,14
1.081,41
4.890,92
2.138,59
806,94
712,13
1.620,43
2.739,98
2.872,16
1.880,50
1.218,93
1.337,17
702,49
926,22
475,13
571,53
1.422,96
69,92
79,24
75,38
142,13
989,39
5,32
5,65
156,30
"S Li povijani A 295,54 1.253,42 1.813,34 1.290,37 769,03
Ukupno A 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 2,42 324,58 156,30
Postotak 4,65% 29,67% 40,44% 16,79 ´/„ 7,52% 0,63% 0,80%
Sveukupn o A 51.521,64 ha
N. Gradiška B 489,45 572.67 8,10 7,59 30,23 14,65 2.295,48
Rajić B 1.016,55 1.382,16 269,73 192,24 2,02 951,85 28,05
e Lipovljani lî 1.220,00 181,71
-M Ukupno B 2.726 1.954,83 277,83 199,83 32,25 966,50 2.505,24
a Postotak 81*47% 22,57% 3,21% 2,30% 0,37% 11,16% 28,92%
Sveukupno B 8.662,48 ka
Ukupno A i B 5.123,07 17.241,53 21.110,69 8.850,63 3.905,58 1.291,08 2.661,54
Postotak 8,51% 28,65´% 36,08% 14,71% 6,49% 2,14% 4,42%
Sveukupno A i B 60.184,12 ha


u tim šumama glavna vrst drveća bukva (67,86%), to je za te šume
ophodnja određena sa 120 godina. Normalni etat za period od 20 god.
iznosi 8.662,48 :6 = 1443,75 ha. Najracionalnije će biti, ako se sadanje
sastojine VI. i VII. dobnog razreda iskoriste u prvom periodu od 20 god.
s obzirom na njihovu prezrelost kao i s obzirom na postojeće investicije.
U tom slučaju kroz prvih 20 godina posjeklo bi se u brdskim šumama na
površini od 3471,74 ha 920.233 m3, od toga 302.112 m8 hrasta, 688,161 m3
bukve i 27.960 m3 ostalih vrsta drveća. U drugoj, trećoj i četvrtoj periodi
vrlo bi se malo sjeklo, pošto je III., IV. i V. dobni razred slabo zastupan.


Razvoj dobnih razreda u brdskim šumama tokom 120 godišnje ophodnje
sadržan je u tabeli 8 (vidi i sliku 4). Iz te tabele kao i iz grafikona
vidi se, da se ni kod brdskih šuma tokom prve ophodnje od 120 god. zbog


161




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Razvoj dobnih razreda uz 140-god. ophodnju*.


Tabela 7.


Predviđa


I d. r. II d. r. III d. r. IV đ. r. V d. r. VI d. r. VII d. r.


se za


© o 1-20 g. 21—40 g. 41— 60 g. 61—80g. 81 — 100 101 — 120 121 i više sječa ~5


§» uS
o
02 hektara


1938 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 324,58 136,30 136,30
1958 136,30 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 324,58 324,58
1978 324,58 136,30 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 3.873,33


-a
1998 3.873,33 324,58 136,30 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 7.357,38 0 0


CO


t>


2018 7.357,38 3.873,33 324,58 136,30 2.397,07 15.286,70 22.126,28 7.357,38 IO


CO


2037 7.357,38 7.357,38 3.873,33 324,58 136,30 2.397,07 30.055,60 7.357,38 .-´
2057 7.357,38 7.357,38 7.357,38 3.873,33 324,58 136,30 25.095,29 7.357,38
2077 7.357,38 7.357,38 7.357,38 7.357,38 3.873,33 324,58 17.874,21 7.357,38


Razvoj dobnih razreda uz 120 god. ophodnju za brdske šume.
Tabela 8.


I d. r. II d. r. III d. r. IV d. r. V d. r. VI d. r. Predviđa
Stanje
u god.
1-20 g 21— 40 g. 41-60g . 61—80 g. 81 — 100 101 i više zase
sječu ä
hektar a u
oS5
1938 2.726.— 1.954,83 277,83 199,83 32,25 3.471,74 3.471,74
1958 3.471.74 2.726.— 1.954,83 277,83 199,83 32,25 32,25
1978
1998
32,25
199,83
3.471,74
32,25
2.726.—
3.471,74
1.954,83
2.726.—
277,83
1.954,83
199,83
277,83
199,83
277,83
m
cd
2018 277,83 199,83 32,25 3.471,74 2.726 — 1.954,83 1.443,75
2038 1.443,75 277,83 199,83 32,25 3.471,74 3.237,08 1.443,75
2058 1.443,75 1.443,75 277,83 199,83 32,25 5.265,07 1.443,75


sadanjeg abnormalnog stanja dobnih razreda neće moći postići normalno
stanje.


Prihodi I. periode.


Prema navedenomu mogu se kroz narednih 20 god. t. j. u vremenu
od 1938—1958 god. očekivati slijedeći prihodi:
A) U nizinskim šumama:
136,30 ha prastarih hrastika u Prašniku sa totalnom drvnom masom od


49.000 m3, od toga:
oko 60%´ tehničkog drva =s 30.000 m3 po 500 Din = 15,000.000.— din
oko 40% ogreva = 19.000 m3 po 25 Din = . . 475.000.— din ili
15,475.000.— din.


* U VII. d. r. uvrštena je površina od samo 136,30 ha, pošto 20 ha otpada na
Prirodni spomenik, u kojem se neće vršiti nikakva sječa.
162




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 45     <-- 45 -->        PDF

163




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 46     <-- 46 -->        PDF

B) U brdskim šumama:


Ovdje u sastojinama iznad 100 god. starosti ima danas drvne mase
raspoložive za sječu:
1) Na području šumske uprave Nova Gradiška u Psunju: hrasta


249.439 m3, bukve 366.813 m3.
2) Na području šumske uprave Rajić u Novskom brdu: hrasta 50.673
m´\ bukve 233.348 m3, ostalog 27.960 m3.
3) Na području šumske uprave Lipovljani u Jamaričkom brdu:
hrasta 2.000 m:i, bukve 98.000 m3.


Na području brdskih šuma može se dakle posjeći kroz slijedećih
20 god. ukupno drvne mase i to: hrasta 302,112. m3, bukve 688.161 m3 i
ostalog 27.960 m3. Vrijednost toga drva iznosi:


a) hrast sa 302.000 m3, od toga:
50% tehn. drv.: 151.000 m3 po 300 Din = 45,300.000.— Din
35% ogreva: 105.700 m3 po 20 Din = 2,114.000.— »
15% otpada: 45.300 m3


b) bukva sa 688.000 m3, od toga:
20% tehn. drv.: 137.600 m3 po 40 Din = 5,504.000.— »
70% ogreva: 481.600 m:i po 25 Din = 12,040.000.— »
10% otpada: , 68.800 m3


c) ostale vrsti drveća sa 28.000 m3, od toga:
90% ogreva: 25.200 m3 po 15 Din — 378.000.— »
10% otpada 2.800 m3


Ukupna vrijednost sječivog prihoda iz brdskih šuma tokom prvih
20 godina iznosila bi 65,336.000 Din.


Prema tome sveukupna novčana vrijednost na glavnom sječivom
prihodu tokom prvih 20 god. iznosila bi uz ophodnju od 140 god. za nizinske
šume i 120 god. ophodnju za brdske šume:


15,475.000 + 65,336.000 = 80,811.000 Din.


K ovoj sumi moraju se pridodati prihodi proreda, koji će unići kroz slijedećih
20 godina.


Prorede u nizinskim šumama vršiće se u sastojinama starijim od
30 god. na površini od cea 40.000 ha. Kako su sastojine u Posavini svojedobno
stradale od gubara, a danas se u istima suši brijest od holandske
bolesti, to su sastojine zbog toga dosta prorijeđene. Pošto se brijest suši
u velikoj mjeri i veliko je pitanje, neće li se on u srednjedobnim i starijim
sastojinama sasma posušiti, to prorede moramo u Posavini vrlo
oprezno provoditi ostavljajući u sastojini i ona stabla, koja bismo morali,
da su normalne prilike, bez daljnjega izvaditi iz sastojine. Stoga nećemo
smjeti putem prorede iz sastojina izvaditi prosječno više od 35 m3 po ha
kroz idućih 20 godina. Ako se tog principa budemo držali, moći ćemo
izvaditi putem proreda svega: 40.000 ha po 35 m3 — 1,400.000 m3 totalne
drvne mase, od toga 25% tehničkog drveta, 70% ogreva i 5% otpada.


Vrijednost tog prorednog materijala iznosiće:
Tehničko drvo: 350.000 m3 po 80 Din = - 28,000.000 Din
Ogrev: 980.000 m3 po 15 Din = 14,700.000 Din ili


ukupno 42,700.000 Din.


164




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Sveukupna vrijednost prihoda iz nizinskih i brdskih šuma (glavnog
sječivog prihoda i proreda) iznosila bi:


15,475.000 + 65,336.000 + 42,700.000=123,511.000 Din ili godišnje
6,175.000 Din.


Prihodi II. periode.


U ovoj periodi došle bi na sječu uz 140-god. ophodnju samo one
sastojine u nizinskim šumama, koje su danas stare 101—120 god. t. j .
sadanji VI. d. r. sa površinom od 324,58 ha (dok bi normalni etat iznosio
7357,38 ha) kao i prorede. U brdskim šumama došlo bi na sječu samo
32,25 ha.


S obzirom na svojedobno sušenje hrasta kao i današnje sušenje
brijesta u posavskim šumama neće u doba sječe u nizinskim šumama
biti po ha više od 390 m3 u sastojinama predviđenim za sječu, a omjer
smjese biti će: hrast 0,50, jasen 0,25, brijest 0,15 i ostalo 0,10.


Od tih 390 m3 po ha otpašće: 195 m3 na hrast, 97,5 m3 na jasen,
58,5 m8 na brijest i 39 m3 na ostale vrste drveća.


Vrijednost prihoda po ha:


a) hrast sa 190 m3:
60% tehn. drv. = 117 m3 po 400 Din = 46.800 Din
25% ogreva = 48,75 ms po 20 Din = 975 Din
15% otpada = 29,25 m3


b) jasen sa 97,50 m3:
60% tehn. drv. = 58,50 m3 po 350 Din = 20.475 Din
30% ogreva = 29,25 m3 po 25 Din «= 731 Din
10% otpada = 9,75 m3


c) brijest sa 58,50 m3:
35% tehn. drv. = 20,50 m3 po 50 Din = 1.025 Din
55% ogreva — 32,15 m3 po 15 Din = 482 Din
10% otpada 5,85 m3


d) ostalo sa 39 m8:
20% tehn. drv. = 7.80 m3 po 40 Din = 312 Din
70% ogreva = 27,30 m3 po 15 Din t= 410 Din
10%, = 3,90 m3


Ukupno po ha: 71.210 Din


ili za 324,58 ha vrijednost iznosi 324,58 X 71.210 = 23,113.342 Din
ili okruglo 23.100.000 Din
K tome prihodi od proreda kao u I. periodi ... . 42,700.000 Din


ili sveukupni prihod II. periode 65,800.000 Din
odnosno godišnje 3,290.000 Din,


Brdske šume ne uzimamo u račun, pošto je njihov prihod minimalan.


165




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Razvoj dobnih razreda uz 120-god. ophodnju.


Tabela 9.


I d. r. II d. r. . d. r. IV d. r. V d. r. VI d. r. Predviđa
Stanje
u god.
1-20 g. 21— 40 g. 41—60 g. 61—80 g. 81 — 100 101 i više zase
sječu e u
hektar a o
iz;
1938 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 460,88 460,88
1958
1978
460,88
3.873,33
2.397,07
460,88
15.286,70
2.397,07
20.832,86
15.286,70
8.650,80
20.832,86
3.873,33
8.650,80
3.873,33
8.583,60
oj
a
1998 8.583,60 3.873,33 460,88 2.397,09 15.286,70 20.900,06 8.583,60 o
..^
2018
2038
8.583,60
8.583,60
8.583,60
8.583,60
3.873,33
8.583,60
460,88
3.873,33
2.397,07
460,88
27.603,16
21.416,53
8.583,60
8.583,60
co~
00
IO
od
2058 8.583,60 8.583,60 8.583,60 8.583,60 3.873,33 13.293,81 8.583,60


Prihodi III. periode.


U trećoj periodi po spomenutom planu dolazi na sječu u nizinskim
šumama 3873,33 ha mješovitih sastojina od 121—140 god. starosti. Ako
uzmemo, da će omjer vrsta drveća u doba sječe kao i drvna masa po
ha biti ista kao u II. periodi, onda će i vrijednost tih sastojina po ha —
uz predmjevu, da se cijene drvnom materijalu neće izmijeniti — biti ista,


t. j . 1 ha sastojina će vrijediti 71.210 Din, a ukupna vrijednost glavnog
sječivog prihoda biti će 3873,33 ha po 71.210 Din == 275,819.829 Din ili
okruglo 275,800.000 Din bez prihoda od proreda, odnosno godišnje
13,790.000 Din na glavnom sječivom prihodu.
Za daljnje periode nije potrebno računati prihode. Oni će biti sve
to veći, jer će biti sve više sastojina zrelih za sječu. U IV. kao i u daljnjim
periodama moći će se sjeći normalni etat (na površini od 7357,38 ha),
pošto je površina najstarijeg (VII.) dobnog razreda veća, nego što je površina
normalnog etata.


Kad usporedimo naprijed izračunane godišnje prihode sa redovitim
godišnjim rashodima direkcije, koji kroz zadnjih 5 godina iznose prosječno
godišnje oko 6,285.000 Din, to vidimo, da prihodi prve periode
podbacuju za 110.000 Din, a druge za 2,995.000 Din. Dakle će nastati
vacuum u prihodima u I. i II. periodi, u koliko se bude gospodarilo sa
140-god, ophodnjom u nizinskim šumama, t. j . prihodi neće moći pokrivati
godišnje rashode direkcije šuma. Istom u trećoj i slijedećim periodama
prihodi će postati većima od rashoda i ti se prihodi u slijedećim
periodama (IV—VII) znatno povećavaju, jer dolaze veće površine, a
k tome i starije sastojine na sječu.


Da vidimo, kako će izgledati prihodi u onom slučaju, ako se bude
gospodarilo ne sa 140-godišnjom, već sa 120-godišnjom ophodnjom u


´"zinskim šumama. U ovom je slučaju ophodnja preniska za hrast, a
donekle previsoka za ostale vrste drveća. Ali kako u nizinskim šumama
dolaze mješovite sastojine i kako su pojedine vrste drveća međusobno
pomiješane sad u većim, sad u manjim grupama, to će se dobrim rasporedom
sječa uz ovu ophodnju moći sjeći i čiste hrastove sastojine u


166




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 49     <-- 49 -->        PDF

167




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 50     <-- 50 -->        PDF

doba starije od 120 god., a pretežno jasenove i brestove sastojine u doba
mlade od 120 god. starosti. Na taj način povišice se ophodnja hrastu, a
sniziti jasenu i brijestu, te većih žrtava — i ako snizujemo ophodnju od
140 na 120 godina — neće biti, pošto će se sastojine pojedinih vrsta drveća
sjeći u glavnom u ono doba, kad im je vrijeme za sječu.


U brdskim šumama ophodnja od 120 godina ostaje i ona se ne snizuje.
I u brdskim šumama dobrim rasporedom sječa moći će se ophodnja
cd 120 godina hrastu povisiti, pošto će na sječu doći! najprije bukove, a
istom onda hrastove sastojine.


U nizinskim šumama kod 120-godišnje ophodnje površina normalnog
dobnog razreda iznosi 51.501,64 :6 = 8.583,60 ha, a u brdskim šumama
8.662,48 : 6 = 1443,75 ha.


Razvoj dobnih razreda tokom ophodnje od 120 godina za nizinske
šume vidi se iz tabele 9 i si. 5, a za brdske šume iz tabele 8 i iz si. 4.


Vrijednost prihoda I. periode.


U prvoj periodi posjeći će se svi stari hrastići na površini od 136,30
ha, zatim u brdskim šumama 3.471.74 ha sastojina iznad 101 godina
starosti. Osim toga dolazi na sječu 324,58 ha mješovitih sastojina od
101—120 god. u nizinskim šumama. Vrijednost po ha ovih mješovitih sastojina
iznosit će, ako po ha ima prosječno u doba sječe 350 m´\ od toga
40% hrasta, 30% jasena, 20% brijesta i 10% ostalih vrsta drveća:


1) hrast sa 140 m´\ od toga:
55% tehn. drv. = 77 m3 po 300 Din = 23.100 Din
30% ogreva = 42 » » 20 » = 840 »
15% otpada = 21 « « — » = — »


2) jasen sa 105 m3, od toga:
60% tehn. drv. = 63 » » 350 » == 22.050 »
30% ogreva = 31,5 » » 25 » = 788 »
10% otpada = 10,5 » » — » = — »


3) brijest sa 70 m3, od toga:
30% tehn. drv. = 21 » » 60 » i=» 1.260 »
60% ogreva = 42 » » 15 » = 630 »
10% otpada = 7 » » — » = — »


4) ostalo 35 m3, od toga:
20% tehn. drv. = 7 » » 50 » = 350 »
70% ogreva = 24,5 » » 15 » => 368 »
10% otpada = 3,5 » » — » = — »
odnosno vrijednost po ha iznosi 49.386 Din


Za 324,58 ha sveukupna vrijednost iznosi okruglo 16,030.000 Din.
Prema tome vrijednost prihoda za prvu periodu uz 120-godišnju ophodnju
iznosi:


1) stari hrastici u Prašniku 15,475.000 Din
2) 324,58 ha sastojina od 101—120 god. . . .´ 16,030.000 »
3) glavni sječivi prihod brdskih šuma . . . 65,336.000 »
4) Prihod proreda 42,700.000 »


Ukupno 139,541.000 Din
ili godišnje oko 6,977.000 Din, dakle za oko 700.000 Din više, nego što
iznose godišnji rashodi direkcije.


168




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Prihodi II. periode.


U drugoj periodi dolazilo bi na sječu 3873,33 ha mješovitih sastojina
u nizinskim šumama. Ako se uzme, da 1 ha tih šuma vrijedi 49.386 Din,
kako je to naprijed izračunano kod I. periode, onda je ukupna vrijednost
tih šuma 191,288.000 Din. K tome prihodi proreda oko 42,700.000 Din.
Dakle sveukupni prihod II. periode iznosi okruglo 234,000.000 Din ili godišnje
11,700.000 Din, t. j . za oko 5,400.000 Din više, nego što iznose
rashodi direkcije šuma.


Prihod III. periode.


U trećoj periodi došao bi na sječu već normalni etat u nizinskim
šumama. Ako se uzme, da 1 ha tih šuma vrijedi 49,386 Din, onda ukupna
vrijednost glavnog sječivog prihoda III. periode iznosi 8583,60 X 49.386 =


= 423,909.670 Din ili okruglo 423,900.000 Din odnosno godišnje 21,195.000
Dinara.


Vidimo, da i bez prihoda proreda vrijednost treće periode iznosi
daleko više, skoro za 15,000.000 Din više, nego što su god. troškovi direkcije
šuma.


Za slijedeće periode nije potrebno računati; vrijednost, pošto će se
sjeći normalni etat, a osim toga doći će na sječu sastojine starije od 120
god., te će vrijednost tih perioda biti veća od vrijednosti izračunane za


III. periodu.
Pitanje ophodnje, da li 140- ili 120-godišnja, kod nizinskih šuma nije
za sada još aktuelno, pošto se na području direkcije šuma Vinkovci za
sada sijeku samo stare sastojine kako u nizinskim tako i u brdskim šumama.
Ministarstvo će zajedno sa direkcijom uzeti ovo pitanje u razmatranje,
kad bude to aktuelno. U prednjem izlaganju postavljena ophodnja
od 120 i 140 god. više manje je teoretska, da bi se mogao račun izvesti.
Osim toga, sve ako se i bude gospodarilo bilo sa ophodnjom od 140 god.
ili sa ophodnjom od 120 god., veliko je pitanje, da li će razvoj dobnih
razreda u budućnosti biti onakav, kako je to naprijed predočeno, pošto
je predugačko vrijeme, s kojim se operiše. S toga se danas ne može predvidjeti,
kakvi će sve momenti uplivisati na razvoj sastojina kao i na
njihovo iskorišćavanje u budućnosti. Ali sa svim tim, što nam ti momentf
nisu poznati, ipak možemo više manje sa sigurnošću pretpostaviti razvoj
budućih sastojina kao i gospodarenja s njima. Kod toga mora nam
biti cilj, da bez većih žrtava konkretne sastojine dovedemo do normalnog
stanja t. j . da se što više približimo normalnoj šumi.


Jedino bi se moglo prigovoriti, da su kod ustanovljivanja novčane
vrijednosti prihoda pojedinih perioda uzete šumske takse nešto više, no
što se danas postizavaju. To je urađeno s razloga što iz godine u godinu
šuma zrelih za sječu biva sve manje, što današnje cijene nisu stabilne
i što su današnje cijene drvetu daleko niže, no što su bile u doba,
dok ekonomska kriza nije pogodila drvno tržište na čitavom svijetu. Ali
kako se ekonomske prilike na svijetu sve više poboljšavaju, to se možemo
nadati, da će cijene drvetu poskočiti, pogotovu jer se tu radi o
dužem vremenu.


169




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Iz navedenoga izlazi, da kod Kr. direkcije šuma Vinkovci neće doći
do vacuuma na prihodima i da će direkcija moći pokrivati godišnje rashode:
1) ako ne nastupe kakve veće elementarne nepogode, 2) ako se
postojeće prezrele sastojine prebrzo ne posijeku t. j . ako se ne bude
sjeklo godišnje znatno više, no što iznose godišnji rashodi same direkcije
i 3) ako vrijednost drvnom materijalu ne bude pala ispod današnjih prosječnih
cijena.


Résumé.


Se basant sur le plan de ménage forestier, l´auteur calcule les revenus de la
Direction des forets de Vinkovci ayant se réaliser dans les trois périodes d´aménagement
a suivre. Il en conclut que ces revenus, en tous cas, seront supérieurs a des
dépenses et qu´un espace de »vaeuum« en aucun cas n´est pas a craindre.


SAOPĆENJA


AMERIKA U SVIJETLU STATISTIKE ŠUMA.


Drugi dio publikacije »Annuaire International de Statistique Forestiere« 1933-35
izišao je u nakladi međunarodnog agrikulturnog zavoda u Rimu pred kraj 1938. god.,
a obrađuje statistiku šuma za Ameriku (sjevernu, srednju i južnu). Prvi svezak bio
je ispunjen statistikom evropskih šuma i mi smo se s njime upoznali u »Šumarskom
listu« br. 10.—11. 1937. god. Osnov sadanjih statističkih podataka daju, kako se u
uvodu navodi, u glavnom službeni podaci, koji su međutim zadali dosta posla, dok su
se sredili prema zahtjevima poblikacija ovoga Zavoda odnosno prema raspodjeli prvog
dijela (statistike evropskih šuma i evropske trgovine drvetom). Taj posao bio je to
obimniji, što je trebalo mnoge engleske i američke mjere pretvarati u metrički sistem.
Radi toga su izneseni i koeficijenti pretvorbe, te nam i ova tablica koeficijenata dobro
dolazi u slučaju potrebe kod čitanja ostalih djela, a gdje je inače nema.


Površina svih šuma u Sjevernoj i Srednjoj Americi prikazana je sa
i „627,000.000 ha, a za Južnu Ameriku sa 1 „279,000.000 ha. Dakako da su to
manje više aproksimativni podaci, jer na pr. Argentina i Brazilija zaokružuju
ih na desetmilijune ha, ali budući da se radi o površini od blizu tri milijarde
ha, vidi se, da i ta točnost može zadovoljiti, dok ih. čovjek ne uspije uhvatiti
mrežom svoje premjerbe, gospodarskog razdjeljenja i t. d. — Relativna šumovitost
kreće se u Sjev. i Sred. Americi od 11,0% (Salvador) do 36,2% (Kanada), ali uzevši
one države s milijunskim površinama šuma (jer Salvador ima svega 375.000 ha šuma),
taj se ne spušta ispod 14,5% (Meksiko s 28,470.200 ha). Uzevši istu mjeru i za Južnu
Ameriku, procenat šumovitosti kreće se od 15,5% (Britanska Gijana s 3,600.000 ha) do
90,3% (Britanski Honduras s 2,073.000 ha), ali silazi i na 3,1% (Urugvaj s 585.910 ha).
Prosječno pak Južna Amerika ima veći postotak šumovitosti od Sjeverne i Srednje,
jer dok se kod prve ovaj kreće oko brojke 45, u potonjim jedva premašuje 30%. Površina
po stanovniku kreće se u Sjev. Americi od 0,07 ha (Portoriko) do 799,51 ha
(Aljaska), ali mjerodavnije su površine od 1,95 ha (USA) ´kao donja granica, a 29,70 lia
(Kanada) kao. gornja granica. Za iskorišćavanje pak, prema navodima ove publikacije,
treba računati kod istih država s 1,57 odnosno 18,97 ha po jednom stanovniku. U Juž.
Americi krajnje granice predstavljaju površinu od 0,29 ha (Urugvaj) do 226,71 ha
(Francuska Gijana), ali sa srednjom vrijednošću pristupačnih od oko 4,00 ha (Brazilija).


170