DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Ing. PETAR OSTOJIĆ (BEOGRAD): O POTRAJNOSTI PRIHODA DIREKCIJE ŠUMA VINKOVCI (SUR LA PERSISTANCE DES REVENUS DE LA DIRECTION DES FORETS DE VINKOVCI) Pod Vojnu krajinu potpadalo je svojedobno i područje, na kojem se danas prostiru šume Petrovaradinske, Brodske, Gradiške i Druge banske imovne općine kao i šume, s kojima danas upravlja Kr. direkcija šuma Vinkovci. Sve te šume za vrijeme Vojne krajine bile su svojina države. Ali u tim šumama imali su krajišnici na osnovu zakona od 3-11-1860 servitutno pravo na gradu, ogrev i pašu za svoje potrebe. To su pravo graničari dobili od bivše Austrije zbog vršenja stalne vojne dužnosti i krvavih borba, koje su vodili s Turcima braneći na taj način Austriju od najezde Turaka. Da bi se Austrija jednom za uvijek riješila te obaveze i da bi u svojim šumama mogla slobodno gospodariti, donijela je zakon od 8. jula 1871. o otkupu tih šumskih služnosti. Na osnovu propisa S 2 pomenutog zakona pitanje otkupa toga servitutnog prava likvidirano je na taj način, što je putem segregacije polovina šuma po vrijednosti na području Vojne krajine pripalo državi, a druga polovina Krajiškim općinama i krajišnicima. Segregacija tih šuma vršena je napose za svako područje bivših pukovnija. Na taj način nastale su s jedne strane šume imovnih općina, koje su dobile nazive tadanjih pukovnija, a s druge sirane državne, koje više nisu bile opterećene nikakvim servitutom. Imovnim općinama pripale su šume, koje su bile bliže selima, u većini slučajeva manji kompleksi, dok su državi pripali veći kompleksi, udaljeniji od sela. Segregacija je provedena u vremenu od 1872—1874 na današnjem području Kr. direkcije šuma Vinkovci i direkcija Petrovaradinske, Brodske, Gradiške i Druge banske imovne općine. Cijelim tim kompleksom šuma upravljao je svojedobno c. i kr. šumarski ured u Novoj Gradiški i Vinkovcima. Od god. 188,5. sa drž, šumama upravlja Kr. nadšumarski ured u Vinkovcima, koji je po oslobođenju pretvoren u Kr. direkciju šuma Vinkovci. Jedino u državnim šumama na području Kr. direkcije šuma Vinkovci još i dan danas imaju pravo služnosti na gradu i ogrev krajišnici gradova Zemun i Slav. Brod. To su pravo oni dobili na osnovu riješenja Franje Josipa I od 15-111-1877, dakle nakon provedene segregacije. Danas ima u tim gradovima oko 100 krajiških obitelji i njihova cjelokupna godišnja kompetencija iznosi 1.091 pr. mt. ogrijevnog i građevnog drveta. Ali kako te krajiške obitelji postepeno izumiru, jednog će se dana država riješiti i te obaveze, tako da će ove šume ostati bez ikakvog tereta. Ukupna površina Kr. direkcije šuma iznosi danas okruglo 67,653 ha (vidi tabelu 1). Direkcija je podijeljena na 8 šumskih uprava. Površine šumskih uprava kreću se između 5.923 i 7.993 ha. Najmanja je šumska uprava Morović, a najveća Lipovljani. 150 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Pregledni iskaz površina. Tabela 1. ´o* Šumsko Poljopri Šumske Neplodna obraslo vredna Ukupno čistine zemljišta Šumska uprava tlo zemljišta *c ha h e k tara 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Morović Jamena Otok Vrbanja Županja Nova GradiRajić Jasenovac Lipovljani ška 5.406,21 6.641,79 6.594,19 8.403,31 6.016,21 7.183,60 6.661,63 6.451.36 6.825,83 26,89 975,46 30,99 696,27 544,12 73,93 69,07 70,10 141,97 112,54 0,80 131.08 61,14 53,29 62,83 94,80 34.86 613,— 378,03 154,74 518,06 288,86 228,20 132,49 385.42 561,43 352,74 5.923,67 7.772,79 7.274,32 9.449,58 6.841,82 7.452,84 7.210,92 7.117,75 7.993,54 Ukupn o 60.184,13 2.628,80 1.164,34 3.059,97 67.037,23 10 11 K tome 1 2 Ade Dobanov ački zabra i 376,05 239,44 S v e u k u p n o 67.652,72 S obzirom na konfiguraciju terena sve šume Kr. direkcije šuma Vinkovci možemo podijeliti1 na dvije glavne skupine i to: 1) na nizinske šume i 2) na brdske šume. Prva skupina šuma (nizinske šume) mnogo je veća i zaprema površinu od 58.253 ha, a sa Adama i Dobanovačkim zabranom 58.869 ha. Druga skupina (brdske šume) ima površinu od 8784 ha. Nizinske šume prostiru se na području svih devet šumskih uprava, na poplavnom području rijeke Save i to u glavnom na lijevoj obali rijeke počam od potoka Ilova pa nizvodno skoro sve do Sremske Rače. Samo jedan manji dio nizinskih šuma leži na desnoj obali rijeke Save, a to su šume šumske uprave Jasenovac. Brdske šume prostiru se na području šumskih uprava: Nova Gradiška, Rajić i Lipovljani i čine tri zasebne gospodarske jedinice i to: 1) Gospodarska jedinica Psunj sa površinom od 3.466 ha. Nalazi se na zapadnim i južnim padinama Psunj-gorc između 285 i 815 m nadmorske visine. Geološka podloga granit, gnajs i škriljevci; tlo duboko ili plitko već prema tome, da li se radi o dolinama, stranama ili grebenima. 2) Gospodarska jedinica Novsko brdo sa površinom od 3.903 ha. Nalazi se na zapadnim obroncima Psunj-gore između 145 i 464 m nadmorske visine. Tlo je u glavnom duboko i humozno, pjeskovita ilovača iznad škriljevaca ili pješčanog kamena. 3) Gospodarska jedinica Jamaričko brdo sa površinom od 1415 ha između 120 i 222 m nadmorske visine. Tlo je sličnih svojstava kao \ u Novskom brdu. 151 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 34 <-- 34 --> PDF |
U svim tim trima gospodarskim jedinicama glavne vrsti drveća jesu bukva i hrast kitnjak. Kao sporedne vrsti dolaze: grab, javor, jasen,, klen, divlje voće, uz potoke i joha. Na najnižim položajima saden je i hrast lužnjak. Bukva zauzima hladnije, u glavnom sjeverne ekspozicije, a kitnjak toplije, južnije ekspozicije. Nadmorska visina prve glavne skupine (nizinske šume) varira između 80 i 100 m. Najviše zemljište nalazi se obično uz samu obalu Save. Što se više od Save udaljujemo, u glavnom visina terena pada. Ima mjesta u šumi, gdje je teren niži od najnižeg vodostaja Save. U nizinskim šumama ima dosta podvodnih zemljišta (bara). Te su bare obično duguljastog oblika i prilično uske. Dužina nekih bara zna iznositi i po nekoliko kilometara, a širina samo nekoliko desetaka metara. Bare teku u glavnom paralelno sa Savom. U te bare skuplja se oborinska i poplavna voda. Većina tih bara preko ljeta presuši, ali ipak nema na njima drveća, jer obično u doba, kad počinje vegetacija, te su bare pod vodom. 0 nekim većim visinskim razlikama u nizinskim šumama ne može se govoriti. Relativna visinska razlika u pojedinoj gospodarskoj jedinici kreće se u granicama od 3—8 mt., a to su vrlo male visinske razlike, kad se uzme u obzir, da se veličina gospodarske jedinice u Nizinskim šumama kreće od 6—9.000 ha. Jedino u šumskom predjelu Trstika relativna visinska razlika iznosi 14 mt. U nizinskim šumama geološka podloga je aluvijalni nanos (pijesak). Tlo je duboko, ilovasto pjeskovito, jako humozno i plodno, gdje nema stagnirajuće vode. Prosječna dubina humoznog sloja iznosi oko 60—70 cm. U nizinskim šumama Posavine dolaze mješovite sastojine i ta je mješavina većinom grupimična. Kod grupimične smjese grupe pojedinih vrsta drveća dolaze sad u većim sad u manjim grupama, što ovisi o konfiguraciji i propustljivosti terena. Glavne vrste drveća u nizinskim šumama jesu: hrast lužnjak, jasen i brijest. Kao sporedne vrste dolaze na višim položajima (gredama): grab, klen i lipa, na nižim topola i joha, a na najnižim mjestima, uz rub bara: vrba i rakita, gdje druge vrste zbog stagnirajuće vode ne mogu uspijevati. 1 rasprostranjenje glavnih vrsta drveća ovisi također o propustljivosti terena. Hrast zauzima najviša i najpropustljivija mjesta (grede), na nižim mjestima dolazi brijest. Najniža pak mjesta, gdje nema stagnirajuće vode, prava su domena jasena u Posavini. Jasen zna dolaziti i na onim mjestima, gdje nešto duže vremena stagnira voda, ali koja ipak nisu odviše niska. Na takvim mjestima jasen ima tipičan konični oblik debla, koji je pri zemlji jako odebljao, a dalje u visinu naglo pada. Stablo je kržljavog i kvrgavog uzrasta, slabih tehničkih svojstava. To su tako zvani barski jaseni. Posavska nizina je prvoklasno zemljište za uzgoj hrasta i jasena, kojem nema ravnog možda na čitavom svijetu. To nam dokazuju visine i prsni promjeri, što ih postizvaju ta stabla u svom razvoju kao i sam kvalitet drveta. Osobito blagotvorno djeluju na rastenje hrasta i jasena poplave, koje prouzrokuje obično dva puta godišnje rijeka Sava. Te poplave kao i oborinske vode, koje se sliježu sa brda u nizinu, donose sa sobom fini hranivi mulj. Izgradnjom obranbenog nasipa Gunja-Mitrovica Sava više ne plavi na tom potezu, te će se uslijed toga s vremenom sa 152 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 35 <-- 35 --> PDF |
stojinske prilike izmijeniti nešto na štetu jasena, a u korist hrasta. Istina je, da danas u tim šumama dulje vremena stagnira voda, ali ne savska već oborinska i da to štetno djeluje na odgoj novih sastojina nakon sječe. Kad se budu izgradili lateralni i obodni odvodni kanali i kad budu pumpne stanice mogle preko nasipa prebacivati svu suvišnu vodu, ocjeditost terena biće mnogo veća nego dosad, što će svakako povoljno djelovati na uzgoj budućih sastojina. Nizinske šume Kr. direkcije šuma Vinkovci možemo podijeliti na dvije skupine i to na donju i gornju skupinu, pošto su prostorno međusobno podijeljene. Donja skupina nizinskih šuma nalazi se u jednom suvislom kompleksu. To su šume, koje se prostiru na području šumskih uprava Morović, Jamena, Otok, Vrbanja i Županja. Površina je te skupine 37.262 ha. Gornja skupina nizinskih šuma sastoji se iz pet zasebnih kompleksa, a prostire se na području šumskih uprava Nova Gradiška, Rajić. jasenovac i Lipovljani. Površina je te skupine 20.991 ha. Površina drž. šuma 1880 god. Tabela 2. Šumom Šumske Ostalo Ukupno obraslo tlo čistine zemljište ha Skupine šuma hektara Nizinske šume 51,459,03 2.090,81 5.607,33 59.157,17 Brdske šume 8.365,36 296,23 150,18 8.811,77 Ukupno 59.824,39 2.387,04 5.757,51 67.968,94 Da bismo znali, kako je država do sada gospodarila sa svojim šumama, potrebno je znati stanje tih sastojina u vremenu odmah nakon segregacije. Po gospodarskim osnovama iz 1882. god., koje se čuvaju kod Kr. direkcije šuma Vinkovci još il danas, površina državnog posjeda ove direkcije iznosila je 1880 god. okruglo 67.969 ha (vidi tabelu 2). Prema podacima spomenutih gospodarskih osnova drva masa 1880 god. bila je procijenjena sa iznosima navedenim u tabeli 3 (vidi također si. 1). Godine 1880 u nizinskim šumama bilo je prema procjeni 9,517.576 m3 hrasta, 1,191.689 m3 jasena, 1,412.658 m3 brijesta i 595.424 m3 inih vrsta drveća, a u brdskim šumama 391.665 m3 hrasta i 1,783.271 ms bukve. Drvna masa Investicionalnc zaklade u osnovama nije iskazana, ali sam tu masu i iskaz masa (tabela 3) uvrstio, uzevši da je po ha bilo 350 m3, a od toga da je otpadalo 78% na hrast, 6%´ na jasen, 11% na brijest i 5% na ostale vrste drveća. Uzeo sam, da je u šumama Invest. zaklade postojao isti omjer smjese kao i u susjednim šumama na području šum. uprava Morović, Jamena, Otok, Vrbanja i Županja. Razmjer dobnih razreda 1880 god. vidi se iz tabele 4 il slike 2. Iz te skrižaljke i grafikona vidi se, da je država 1880 godine imala 33.754,56 ha starih hrastika iznad 120 god. starosti. Od toga je otpadalo 17,660,31 153 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ha na »Investicionu zakladu«, a na državu 16.094,25 ha. Kako se do 1880 god. nije mnogo prodavalo i sjeklo, jer veće prodaje šuma datiraju istom iz 1880 god., to se može uzeti, da se stanje sastojina od g. 1874., kad je segregacija izvršena, pa do god. 1880, kad su pomenute gospodarske osnove sastavljene, nije mnogo izmijenilo i da ti podaci odgovaraju približno stanju šuma u doba segregacije. Ako uzmemo, da je po Miliona m NIZINSKE 10-—i ´ŠUME 54 ~. BRDSKE ŠUME 2,1 1 ^ i. Hrast Jasen Brest Ino Hrast Bukva Ino Stanje 1880 god. 9517576 1191689 1412658 595424 74,84$ 9,37$ 11,11$ 4,68$ 391665 1783271 18,01* 81,99$ Stanje 1938 god. 3379233 2363490 2215700 1090611 37,34* 26,12$ 24,49$ 12,05$ DRVN E A334056 87701725,85$ 67,86$ S E. 81257 6,21$ SI. 1. ha bilo samo 200 m3 tehničkog drva u prastarim hrastovim sastojinama, to je na državu u doba segregacije otpadalo preko 7,500.000 m3 najfinijeg hrastovog tehničkog drva. Do danas su svi ti stari hrastici skoro sasma posječeni. Starost tih starih slavonskih hrastova nije bila svuda ista. Njihova prosječna starost u doba segregacije kretala se je između 200 i 300 god. 154 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Drvne mase 1880. g. Tabela 3. rt C ., "s-a-* .s Šumska uprava hrast jasen brijest m3 bukva ostalo m Morović 288.664 18.055 41.673 7.941 Jamena 651.611 56.432 117.914 55.521 Otok 600.995 69.240 S a Vrbanja Županja 496.574 893.719 62.197 25.738 110.527 130.013 — 106.434 7.851 00 a Rajić 178.370 146.108 30.936 18.575 Jasenovac 655.686 153.715 128.267 63.572 >5 Lipovljaui 414.002 150.000 150 000 26.480 Ukupno 9,517.576 1,191.689 1,412.658 — 595.424 Postotak 74.84% 9.37 /0 .-11% — 4.68% Ukupn o 12,717.347 m´ N. Gradiška 303.716 597.902 a a >a> Rajić Lipovljani 77.454 10.495 : — 808.666 376.703 — a> -M Ukupno 391.665 — — 1,783.271 — CO Postotak 18.01% — — 81.99% — Ukupn o 2,174.936 m» Sveukupno 9,909.241 1,191.689 1,412.658 1,783.271 595.434 Postotak 66 54% 8.00% 9.49% 11.97% 4.00% Sveukupno 14,892.283 m´ Sve do vremena segregacije, a i poslije do 1880 god., šume su se u Posavini slabo sjekle i eksploatisale. Narod je te šume više cijenio zbog paše i žirenja nego zbog drveta. U šumama, koje su se nalazile bliže sela, te Bosuta i Save izrađivalo se u njima nešto francuske dužice za prodaju ili su krajišnici putem prebiranja iz tih šuma podmirivali svoje kućne potrebe na gradi i ogrevu. Zbog prebiranja bilo je predjela, u kojima nije bilo više od 15 stabala po ha. Oni šumski predjeli, koji su bili teže pristupačni t. j . iz kojih je bio težak izvoz, bili su mnogo bolje sačuvani. U njima je bilo i do 60 i više starih stabala po ha, a sklop većinom potpun. Stabla su bila do 20 m visine čista od grana. U tim starim posavskim šumama bilo je stabala, koja su dala i do 20 m3 tehničkog drveta. Izrađivani su trupci i do 24 m dužine. Bilo je stabala do 2,5 m prsnog promjera i! preko 40 m totalne visine. 155 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 38 <-- 38 --> PDF |
156 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 39 <-- 39 --> PDF |
O M . a s O d Razmjer dobnih razreda 1880. g. Tabela 4. c3 C3 Gospodar, jedinica I d. r. 1—20 g. II d. r. 21—40 g. III d. r. 41—60 g. IV d. r. 61—80 g. V d. r. 81—100 VI đ. r. 101—120 VII d. r. 121 i više Ukupno m o Hektar a OS Q, Morović Jamena Otok Vrbanja Županja 956,84 662,09 347,92 930,05 583,94 474,29 693,81 912,95 432,55 567,07 128,78 668,64 6,24 7,73 1,80 — 234,62 79,53 745,21 3.911,42 2.100,08 2.415,78 1.162,27 4.220,13 1.853,90 4.152,66 1.965,95 2.960,32 6.216,54 6 619,93 6.649,51 7.611,51 6.079,08 Ukupno I 3.480,84 3.080,67 813,19 — 234,62 79,53 7.827,41 17.660,31 33 176,57 c3 a u sus N. Gradiška Rajić Jasenovac Lipovljani Ukupno II 913,03 849,62 1.631,73 1.980,34 5.374,72 100,17 1.702,40 1.219,26 3 021,83 5,58 106,48 542,43 137,33 791,82 125,01 30,70 24,40 180,11 5,25 121,45 41,49 315,90 484,09 47,87 115,18 163,05 2.441,99 1.504,87 2.630,45 1.689,53 8.266,84 3.591,03 2.660,99 6,572,90 5,457,54 18.282,46 Ukupno l i JI 8.855,56 6102,50 1.605,01 180,11 718,71 242,58 33.754,56 51.459,03 Postotak 1 7 91°/ 11,86% 3,12% 0,35% 1,40% 0,47»/0 65,59% 100% . a p >m (D GO m N. Gradiška Rajić Lipovljani Ukupno Postotak 3,31 2,51 5,82 0,07% 22,44 206,44 7,69 236,57 2,83% 1,73 84,99 63,95 150,67 1,80% 47,77 47,77 0,57% — — — 107,92 107,92 1,29% 3.389,48 3.194,98 1.232,15 7.816,61 93,44«/0 3.413,65 3.645,41 1.306,30 8.365,36 100»/„ Sveukupn o 8.861,38 6.339,07 1.755,68 227,88 718,71 350,50 41.571,17 59,824,39 Zbog pomanjkanja dobrih izvoznih puteva i željeznica, na racionalno eksploatisanje tih šuma nije se moglo ni pomišljati. Da bi se te šume mogle eksploatisati, odlučila je država da jedan dio njihov proda i da utrškom izgradi puteve i željeznice. U tu je svrhu 1871. (dakle još prije same segregacije) država izdvojila 17.660 ha starih hrastovih šuma na teritoriji Petrovaradinske i Brodske pukovnije. Izdvojene šume dobile su naziv »Šume krajiške investicionalne zaklade«. Prigodom segregacije u državni dio uračunata je bila vrijednost tog zemljišta, jer je fondu pripalo samo drvo, a ne i zemljište. Godine 1872. prodan je bio cijeli kompleks šuma »Investicionalne zaklade« jednom bankovnom konzorciju iz Beča za 33,300.000 forinti u srebru. Po ugovoru te šume trebale su biti posječene i izrađene po kupcu do konca marta 1897 god., ali je kupac mogao te šume posjeći i u kraćem roku t. j . za 12 godina. Zbog kraha na bečkoj burzi, koji se je dogodio 1873 god., konzorcij je posjekao svega oko 2.500 k. j . tih 157 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 40 <-- 40 --> PDF |
šuma, jer je i njega taj krah teško pogodio, pa je ugovor morao biti razriješen.* Poslije tog kraha nastala je kriza u trgovini ü industriji u bivšoj austrougarskoj monarhiji, pa se je radi toga malo šuma do 1880 god. prodavalo u bivšoj Vojnoj Krajini. Istom 1880 god. ponovno oživljuje trgovina s drvetom i od tog doba prodaja i sječa starih slavonskih hrastika u punom je jeku. Zadnji hrastovi »Investicionalne zaklade« pali su 1910 god. na sječinama Krnić, Sočna i Boljkovo. Godine 1888 i 1889 posječeno je po 1800 k. j . hrastika »Investicionalne zaklade« i to su bile najveće godišnje sječine. Ne samo da su do danas posječeni svi stari hrastici Investicionalne zaklade, već je država posjekla i svoje vlastite stare hrastike u Posavini Drvne mase 1938. g. Tabela 5. a Hrast Jasen Brijest Bukva Ostalo ´a. Gospodarska jedinica 3 M 3 m m Morović A 405.000 260.135 323.155 191.865 Jamena A 412 198 357.329 284.775 174.589 Otok A 450.200 225.020 260.000 — 165.592 Vrbanja A 462.365 226.938 351.256 211.653 Županja A 401.279 259.529 373.525 169.943 . N. Gradiška A 247.633 100.181 61.065 8.460 a >50 Kajić A 129.131 118.033 33.339 17.574 M OD Jasenovac A 403681 426.756 268.147 103.678 .9 ´S Lipovljani A 467.746 389.569 260.438 47.257 53 Ukupno A 3,379.233 2,363.490 2,215.700 — 1,090.611 Postotak 37,34% 26,12% 24,49% — 12,05% Sveukupno A 9,049.034 m3 N. Gradiška B 256.433 438.253 20 Rajić B 75.623 — — 340.764 83.237 s Lipovljani B 2.000 98.000 . Ukupno B 334.056 — — 877.017 81.257 M m U Postotak 25,85% — — 67,86% 6,21% Sveukupno B 1,292.330 m> Ukupno A i B 3,713.289 2,363.490 2,215.700 877.017 1,171.868 Postotak 35,91% 22,85% 21,43% 8,48% 11,33% Sveukupno A i B 10,341.364 m3 * Jova n Metlaš : Slavonske stare hrastove šume. 158 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 41 <-- 41 --> PDF |
159 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 42 <-- 42 --> PDF |
\ na površini od cea 16.000 ha. Ostalo je tih prastarih hrastika još samo na površini od 156 ha u šumskom srezu Prašnik, područje šumske uprave Nova Gradiška. Od te površine izuzeto je riješenjem g. Ministra šuma i rudnika broj 1627 od 1-III-1938 god. 20 ha kao »Prirodni spomenik « i na toj površini u buduće neće se vršiti nikakva sječa. Na preostaloj površini od 136 ha ima još oko 7.000 hrastovih stabala sa ukupnom drvnom masom od cea 49.000 m3, od toga 30.000 m3 tehničkog i 19.000 m3 ogrijevnog drveta. Napominje se, da su svojedobno putem prebora u razne svrhe iz tih sastojina posječena najljepša i najvrednija stabla, zbog toga ti hrastovi danas i nemaju više od 7 m3 totalne drvne mase prosječno po stablu. Pošto danas u državnim šumama u Posavini nema više prastarih hrastovih šuma za sječu osim ono nešto malo u Prašniku, a osim toga državne su šume kao i šume imovnih općina u Posavini stradale svojedobno od gubara, a i danas se u tim sastojinama suši brijest u velikoj mjeri od holandske bolesti, to se nameće pitanje, da li će nastati vacuum na prihodima kod kr. direkcije šuma Vinkovci. Da bi se na to pitanje moglo odgovoriti, potrebno je znati današnje stanje i strukturu sastojina u tim šumama. Tabela 5 sadrži drvne mase po vrstama drveća u 1938. godini prema privrednim planovima (vidi i si. 1). U nizinskim šumama ima danas u sastojinama iznad 20 god. starosti 9,049.034 m3 totalne drvne mase, od toga 3,379.223 m3 ili 37.34% hrasta, 2.363.490 m3 ili 26.12% jasena, 2215.700 m3 ili 24,49% brijesta i 1,090.611 m3 ostalih vrsta drveća. U brdskim šumama ima ukupno 1,292.330 m3 drvne mase, od toga 334.056 m3 ili 25.85% hrasta, 877.017 m3 ili 67.86% bukve i 81.257 m3 ili 6,21% ostalih vrsta drveća. Razmjer dobnih razreda sa stanjem za 1938 god. vidi iz tabele 6 i slike 2. Razmjer dobnih razreda u nizinskim šumama vrlo je nepovoljan, kako se to vidi iz tabele. Najjače je zastupan III. dobni razred sa 40,44%, zatim II. sa 29,67% i IV. sa 16,79%. Najstariji (VII.) dobni razred zastupan je samo sa 0,30%, VI. sa 0,63%, a V. sa 7,52%. Zbog nepovoljnog razmjera najstarijih dobnih razreda prihodi nizinskih šuma kroz prvih 40 god. biće minimalni. Ako kod nizinskih šuma uzmemo, da će se gospodariti s ophodnjom od 140 godina — i to s obzirom na hrast, koji je i najvrednija i najjače zastupana vrsta drveća, a bez obzira na druge vrste drveća (brijest, jasen, grab i t. d.), za koje je ta ophodnja previsoka — onda bi normalni etat iznosio 51.521,64 :7 — 7.357,38 ha za period od 20 god. Sadanji razmjer dobnih razreda, te razvoj dobnih razreda u slijedećim periodama kroz prvu ophodnju sadržan je u tabeli 7 (vidi i si. 3). Iz ove tabele kao i iz si. 3 vidi se, da se zbog sadanjeg abnormalnog stanja dobnih razreda normalno stanje dobnih razreda neće moći postići tokom prve ophodnje od 140 godina, već istom nakon vremena od 180 godina t. j . 2117 god. U brdskim šumama, kako se to vidi iz skrižaljke 6 i iz samog grafikona, također je razmjer dobnih razreda nepovoljan. Postoje samo stare za sječu zrele sastojine (zastupane sa 40,08%) i mlade do 40 god. stare sastojine. Srednjedobnih sastojina tako reći ni nema (samo 5,88%). Kod ovakvog razmjerja dobnih razreda nismo u mogućnosti da polučimo strogu potrajnost prihoda kod brdskih šuma. S obzirom da je 160 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Razmjer dobnih razreda 1938. g. Tabela 6. I d. r. II d. r. III d. r. IV d. r. V d. r. VI d. r. VII d. r. cS Gospodarska đ 1—20 g. 21—40 g. 41 —60g. 61 — 80 g. 81 — 100 101—120 121 i više ´S. jedinica . M 0Q Hektara Morović A 1.056,45 2.994,32 1.023,52 331,92 Jamena A 480,46 2.297,14 2.126,76 566,66 859,58 311,19 Otok A 510,51 3.849,70 1.671,92 556,84 S D . 2 Vrbanja A Županja A N. Gradiška A Kajić A Jasenovac A 365,52 174,14 1.081,41 4.890,92 2.138,59 806,94 712,13 1.620,43 2.739,98 2.872,16 1.880,50 1.218,93 1.337,17 702,49 926,22 475,13 571,53 1.422,96 69,92 79,24 75,38 142,13 989,39 5,32 5,65 156,30 "S Li povijani A 295,54 1.253,42 1.813,34 1.290,37 769,03 Ukupno A 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 2,42 324,58 156,30 Postotak 4,65% 29,67% 40,44% 16,79 ´/„ 7,52% 0,63% 0,80% Sveukupn o A 51.521,64 ha N. Gradiška B 489,45 572.67 8,10 7,59 30,23 14,65 2.295,48 Rajić B 1.016,55 1.382,16 269,73 192,24 2,02 951,85 28,05 e Lipovljani lî 1.220,00 181,71 -M Ukupno B 2.726 1.954,83 277,83 199,83 32,25 966,50 2.505,24 a Postotak 81*47% 22,57% 3,21% 2,30% 0,37% 11,16% 28,92% Sveukupno B 8.662,48 ka Ukupno A i B 5.123,07 17.241,53 21.110,69 8.850,63 3.905,58 1.291,08 2.661,54 Postotak 8,51% 28,65´% 36,08% 14,71% 6,49% 2,14% 4,42% Sveukupno A i B 60.184,12 ha u tim šumama glavna vrst drveća bukva (67,86%), to je za te šume ophodnja određena sa 120 godina. Normalni etat za period od 20 god. iznosi 8.662,48 :6 = 1443,75 ha. Najracionalnije će biti, ako se sadanje sastojine VI. i VII. dobnog razreda iskoriste u prvom periodu od 20 god. s obzirom na njihovu prezrelost kao i s obzirom na postojeće investicije. U tom slučaju kroz prvih 20 godina posjeklo bi se u brdskim šumama na površini od 3471,74 ha 920.233 m3, od toga 302.112 m8 hrasta, 688,161 m3 bukve i 27.960 m3 ostalih vrsta drveća. U drugoj, trećoj i četvrtoj periodi vrlo bi se malo sjeklo, pošto je III., IV. i V. dobni razred slabo zastupan. Razvoj dobnih razreda u brdskim šumama tokom 120 godišnje ophodnje sadržan je u tabeli 8 (vidi i sliku 4). Iz te tabele kao i iz grafikona vidi se, da se ni kod brdskih šuma tokom prve ophodnje od 120 god. zbog 161 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Razvoj dobnih razreda uz 140-god. ophodnju*. Tabela 7. Predviđa I d. r. II d. r. III d. r. IV đ. r. V d. r. VI d. r. VII d. r. se za © o 1-20 g. 21—40 g. 41— 60 g. 61—80g. 81 — 100 101 — 120 121 i više sječa ~5 §» uS o 02 hektara 1938 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 324,58 136,30 136,30 1958 136,30 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 324,58 324,58 1978 324,58 136,30 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 3.873,33 -a 1998 3.873,33 324,58 136,30 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 7.357,38 0 0 CO t> 2018 7.357,38 3.873,33 324,58 136,30 2.397,07 15.286,70 22.126,28 7.357,38 IO CO 2037 7.357,38 7.357,38 3.873,33 324,58 136,30 2.397,07 30.055,60 7.357,38 .-´ 2057 7.357,38 7.357,38 7.357,38 3.873,33 324,58 136,30 25.095,29 7.357,38 2077 7.357,38 7.357,38 7.357,38 7.357,38 3.873,33 324,58 17.874,21 7.357,38 Razvoj dobnih razreda uz 120 god. ophodnju za brdske šume. Tabela 8. I d. r. II d. r. III d. r. IV d. r. V d. r. VI d. r. Predviđa Stanje u god. 1-20 g 21— 40 g. 41-60g . 61—80 g. 81 — 100 101 i više zase sječu ä hektar a u oS5 1938 2.726.— 1.954,83 277,83 199,83 32,25 3.471,74 3.471,74 1958 3.471.74 2.726.— 1.954,83 277,83 199,83 32,25 32,25 1978 1998 32,25 199,83 3.471,74 32,25 2.726.— 3.471,74 1.954,83 2.726.— 277,83 1.954,83 199,83 277,83 199,83 277,83 m cd 2018 277,83 199,83 32,25 3.471,74 2.726 — 1.954,83 1.443,75 2038 1.443,75 277,83 199,83 32,25 3.471,74 3.237,08 1.443,75 2058 1.443,75 1.443,75 277,83 199,83 32,25 5.265,07 1.443,75 sadanjeg abnormalnog stanja dobnih razreda neće moći postići normalno stanje. Prihodi I. periode. Prema navedenomu mogu se kroz narednih 20 god. t. j. u vremenu od 1938—1958 god. očekivati slijedeći prihodi: A) U nizinskim šumama: 136,30 ha prastarih hrastika u Prašniku sa totalnom drvnom masom od 49.000 m3, od toga: oko 60%´ tehničkog drva =s 30.000 m3 po 500 Din = 15,000.000.— din oko 40% ogreva = 19.000 m3 po 25 Din = . . 475.000.— din ili 15,475.000.— din. * U VII. d. r. uvrštena je površina od samo 136,30 ha, pošto 20 ha otpada na Prirodni spomenik, u kojem se neće vršiti nikakva sječa. 162 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 45 <-- 45 --> PDF |
163 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 46 <-- 46 --> PDF |
B) U brdskim šumama: Ovdje u sastojinama iznad 100 god. starosti ima danas drvne mase raspoložive za sječu: 1) Na području šumske uprave Nova Gradiška u Psunju: hrasta 249.439 m3, bukve 366.813 m3. 2) Na području šumske uprave Rajić u Novskom brdu: hrasta 50.673 m´\ bukve 233.348 m3, ostalog 27.960 m3. 3) Na području šumske uprave Lipovljani u Jamaričkom brdu: hrasta 2.000 m:i, bukve 98.000 m3. Na području brdskih šuma može se dakle posjeći kroz slijedećih 20 god. ukupno drvne mase i to: hrasta 302,112. m3, bukve 688.161 m3 i ostalog 27.960 m3. Vrijednost toga drva iznosi: a) hrast sa 302.000 m3, od toga: 50% tehn. drv.: 151.000 m3 po 300 Din = 45,300.000.— Din 35% ogreva: 105.700 m3 po 20 Din = 2,114.000.— » 15% otpada: 45.300 m3 b) bukva sa 688.000 m3, od toga: 20% tehn. drv.: 137.600 m3 po 40 Din = 5,504.000.— » 70% ogreva: 481.600 m:i po 25 Din = 12,040.000.— » 10% otpada: , 68.800 m3 c) ostale vrsti drveća sa 28.000 m3, od toga: 90% ogreva: 25.200 m3 po 15 Din — 378.000.— » 10% otpada 2.800 m3 Ukupna vrijednost sječivog prihoda iz brdskih šuma tokom prvih 20 godina iznosila bi 65,336.000 Din. Prema tome sveukupna novčana vrijednost na glavnom sječivom prihodu tokom prvih 20 god. iznosila bi uz ophodnju od 140 god. za nizinske šume i 120 god. ophodnju za brdske šume: 15,475.000 + 65,336.000 = 80,811.000 Din. K ovoj sumi moraju se pridodati prihodi proreda, koji će unići kroz slijedećih 20 godina. Prorede u nizinskim šumama vršiće se u sastojinama starijim od 30 god. na površini od cea 40.000 ha. Kako su sastojine u Posavini svojedobno stradale od gubara, a danas se u istima suši brijest od holandske bolesti, to su sastojine zbog toga dosta prorijeđene. Pošto se brijest suši u velikoj mjeri i veliko je pitanje, neće li se on u srednjedobnim i starijim sastojinama sasma posušiti, to prorede moramo u Posavini vrlo oprezno provoditi ostavljajući u sastojini i ona stabla, koja bismo morali, da su normalne prilike, bez daljnjega izvaditi iz sastojine. Stoga nećemo smjeti putem prorede iz sastojina izvaditi prosječno više od 35 m3 po ha kroz idućih 20 godina. Ako se tog principa budemo držali, moći ćemo izvaditi putem proreda svega: 40.000 ha po 35 m3 — 1,400.000 m3 totalne drvne mase, od toga 25% tehničkog drveta, 70% ogreva i 5% otpada. Vrijednost tog prorednog materijala iznosiće: Tehničko drvo: 350.000 m3 po 80 Din = - 28,000.000 Din Ogrev: 980.000 m3 po 15 Din = 14,700.000 Din ili ukupno 42,700.000 Din. 164 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Sveukupna vrijednost prihoda iz nizinskih i brdskih šuma (glavnog sječivog prihoda i proreda) iznosila bi: 15,475.000 + 65,336.000 + 42,700.000=123,511.000 Din ili godišnje 6,175.000 Din. Prihodi II. periode. U ovoj periodi došle bi na sječu uz 140-god. ophodnju samo one sastojine u nizinskim šumama, koje su danas stare 101—120 god. t. j . sadanji VI. d. r. sa površinom od 324,58 ha (dok bi normalni etat iznosio 7357,38 ha) kao i prorede. U brdskim šumama došlo bi na sječu samo 32,25 ha. S obzirom na svojedobno sušenje hrasta kao i današnje sušenje brijesta u posavskim šumama neće u doba sječe u nizinskim šumama biti po ha više od 390 m3 u sastojinama predviđenim za sječu, a omjer smjese biti će: hrast 0,50, jasen 0,25, brijest 0,15 i ostalo 0,10. Od tih 390 m3 po ha otpašće: 195 m3 na hrast, 97,5 m3 na jasen, 58,5 m8 na brijest i 39 m3 na ostale vrste drveća. Vrijednost prihoda po ha: a) hrast sa 190 m3: 60% tehn. drv. = 117 m3 po 400 Din = 46.800 Din 25% ogreva = 48,75 ms po 20 Din = 975 Din 15% otpada = 29,25 m3 b) jasen sa 97,50 m3: 60% tehn. drv. = 58,50 m3 po 350 Din = 20.475 Din 30% ogreva = 29,25 m3 po 25 Din «= 731 Din 10% otpada = 9,75 m3 c) brijest sa 58,50 m3: 35% tehn. drv. = 20,50 m3 po 50 Din = 1.025 Din 55% ogreva — 32,15 m3 po 15 Din = 482 Din 10% otpada 5,85 m3 d) ostalo sa 39 m8: 20% tehn. drv. = 7.80 m3 po 40 Din = 312 Din 70% ogreva = 27,30 m3 po 15 Din t= 410 Din 10%, = 3,90 m3 Ukupno po ha: 71.210 Din ili za 324,58 ha vrijednost iznosi 324,58 X 71.210 = 23,113.342 Din ili okruglo 23.100.000 Din K tome prihodi od proreda kao u I. periodi ... . 42,700.000 Din ili sveukupni prihod II. periode 65,800.000 Din odnosno godišnje 3,290.000 Din, Brdske šume ne uzimamo u račun, pošto je njihov prihod minimalan. 165 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Razvoj dobnih razreda uz 120-god. ophodnju. Tabela 9. I d. r. II d. r. . d. r. IV d. r. V d. r. VI d. r. Predviđa Stanje u god. 1-20 g. 21— 40 g. 41—60 g. 61—80 g. 81 — 100 101 i više zase sječu e u hektar a o iz; 1938 2.397,07 15.286,70 20.832,86 8.650,80 3.873,33 460,88 460,88 1958 1978 460,88 3.873,33 2.397,07 460,88 15.286,70 2.397,07 20.832,86 15.286,70 8.650,80 20.832,86 3.873,33 8.650,80 3.873,33 8.583,60 oj a 1998 8.583,60 3.873,33 460,88 2.397,09 15.286,70 20.900,06 8.583,60 o ..^ 2018 2038 8.583,60 8.583,60 8.583,60 8.583,60 3.873,33 8.583,60 460,88 3.873,33 2.397,07 460,88 27.603,16 21.416,53 8.583,60 8.583,60 co~ 00 IO od 2058 8.583,60 8.583,60 8.583,60 8.583,60 3.873,33 13.293,81 8.583,60 Prihodi III. periode. U trećoj periodi po spomenutom planu dolazi na sječu u nizinskim šumama 3873,33 ha mješovitih sastojina od 121—140 god. starosti. Ako uzmemo, da će omjer vrsta drveća u doba sječe kao i drvna masa po ha biti ista kao u II. periodi, onda će i vrijednost tih sastojina po ha — uz predmjevu, da se cijene drvnom materijalu neće izmijeniti — biti ista, t. j . 1 ha sastojina će vrijediti 71.210 Din, a ukupna vrijednost glavnog sječivog prihoda biti će 3873,33 ha po 71.210 Din == 275,819.829 Din ili okruglo 275,800.000 Din bez prihoda od proreda, odnosno godišnje 13,790.000 Din na glavnom sječivom prihodu. Za daljnje periode nije potrebno računati prihode. Oni će biti sve to veći, jer će biti sve više sastojina zrelih za sječu. U IV. kao i u daljnjim periodama moći će se sjeći normalni etat (na površini od 7357,38 ha), pošto je površina najstarijeg (VII.) dobnog razreda veća, nego što je površina normalnog etata. Kad usporedimo naprijed izračunane godišnje prihode sa redovitim godišnjim rashodima direkcije, koji kroz zadnjih 5 godina iznose prosječno godišnje oko 6,285.000 Din, to vidimo, da prihodi prve periode podbacuju za 110.000 Din, a druge za 2,995.000 Din. Dakle će nastati vacuum u prihodima u I. i II. periodi, u koliko se bude gospodarilo sa 140-god, ophodnjom u nizinskim šumama, t. j . prihodi neće moći pokrivati godišnje rashode direkcije šuma. Istom u trećoj i slijedećim periodama prihodi će postati većima od rashoda i ti se prihodi u slijedećim periodama (IV—VII) znatno povećavaju, jer dolaze veće površine, a k tome i starije sastojine na sječu. Da vidimo, kako će izgledati prihodi u onom slučaju, ako se bude gospodarilo ne sa 140-godišnjom, već sa 120-godišnjom ophodnjom u ´"zinskim šumama. U ovom je slučaju ophodnja preniska za hrast, a donekle previsoka za ostale vrste drveća. Ali kako u nizinskim šumama dolaze mješovite sastojine i kako su pojedine vrste drveća međusobno pomiješane sad u većim, sad u manjim grupama, to će se dobrim rasporedom sječa uz ovu ophodnju moći sjeći i čiste hrastove sastojine u 166 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 49 <-- 49 --> PDF |
167 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 50 <-- 50 --> PDF |
doba starije od 120 god., a pretežno jasenove i brestove sastojine u doba mlade od 120 god. starosti. Na taj način povišice se ophodnja hrastu, a sniziti jasenu i brijestu, te većih žrtava — i ako snizujemo ophodnju od 140 na 120 godina — neće biti, pošto će se sastojine pojedinih vrsta drveća sjeći u glavnom u ono doba, kad im je vrijeme za sječu. U brdskim šumama ophodnja od 120 godina ostaje i ona se ne snizuje. I u brdskim šumama dobrim rasporedom sječa moći će se ophodnja cd 120 godina hrastu povisiti, pošto će na sječu doći! najprije bukove, a istom onda hrastove sastojine. U nizinskim šumama kod 120-godišnje ophodnje površina normalnog dobnog razreda iznosi 51.501,64 :6 = 8.583,60 ha, a u brdskim šumama 8.662,48 : 6 = 1443,75 ha. Razvoj dobnih razreda tokom ophodnje od 120 godina za nizinske šume vidi se iz tabele 9 i si. 5, a za brdske šume iz tabele 8 i iz si. 4. Vrijednost prihoda I. periode. U prvoj periodi posjeći će se svi stari hrastići na površini od 136,30 ha, zatim u brdskim šumama 3.471.74 ha sastojina iznad 101 godina starosti. Osim toga dolazi na sječu 324,58 ha mješovitih sastojina od 101—120 god. u nizinskim šumama. Vrijednost po ha ovih mješovitih sastojina iznosit će, ako po ha ima prosječno u doba sječe 350 m´\ od toga 40% hrasta, 30% jasena, 20% brijesta i 10% ostalih vrsta drveća: 1) hrast sa 140 m´\ od toga: 55% tehn. drv. = 77 m3 po 300 Din = 23.100 Din 30% ogreva = 42 » » 20 » = 840 » 15% otpada = 21 « « — » = — » 2) jasen sa 105 m3, od toga: 60% tehn. drv. = 63 » » 350 » == 22.050 » 30% ogreva = 31,5 » » 25 » = 788 » 10% otpada = 10,5 » » — » = — » 3) brijest sa 70 m3, od toga: 30% tehn. drv. = 21 » » 60 » i=» 1.260 » 60% ogreva = 42 » » 15 » = 630 » 10% otpada = 7 » » — » = — » 4) ostalo 35 m3, od toga: 20% tehn. drv. = 7 » » 50 » = 350 » 70% ogreva = 24,5 » » 15 » => 368 » 10% otpada = 3,5 » » — » = — » odnosno vrijednost po ha iznosi 49.386 Din Za 324,58 ha sveukupna vrijednost iznosi okruglo 16,030.000 Din. Prema tome vrijednost prihoda za prvu periodu uz 120-godišnju ophodnju iznosi: 1) stari hrastici u Prašniku 15,475.000 Din 2) 324,58 ha sastojina od 101—120 god. . . .´ 16,030.000 » 3) glavni sječivi prihod brdskih šuma . . . 65,336.000 » 4) Prihod proreda 42,700.000 » Ukupno 139,541.000 Din ili godišnje oko 6,977.000 Din, dakle za oko 700.000 Din više, nego što iznose godišnji rashodi direkcije. 168 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Prihodi II. periode. U drugoj periodi dolazilo bi na sječu 3873,33 ha mješovitih sastojina u nizinskim šumama. Ako se uzme, da 1 ha tih šuma vrijedi 49.386 Din, kako je to naprijed izračunano kod I. periode, onda je ukupna vrijednost tih šuma 191,288.000 Din. K tome prihodi proreda oko 42,700.000 Din. Dakle sveukupni prihod II. periode iznosi okruglo 234,000.000 Din ili godišnje 11,700.000 Din, t. j . za oko 5,400.000 Din više, nego što iznose rashodi direkcije šuma. Prihod III. periode. U trećoj periodi došao bi na sječu već normalni etat u nizinskim šumama. Ako se uzme, da 1 ha tih šuma vrijedi 49,386 Din, onda ukupna vrijednost glavnog sječivog prihoda III. periode iznosi 8583,60 X 49.386 = = 423,909.670 Din ili okruglo 423,900.000 Din odnosno godišnje 21,195.000 Dinara. Vidimo, da i bez prihoda proreda vrijednost treće periode iznosi daleko više, skoro za 15,000.000 Din više, nego što su god. troškovi direkcije šuma. Za slijedeće periode nije potrebno računati; vrijednost, pošto će se sjeći normalni etat, a osim toga doći će na sječu sastojine starije od 120 god., te će vrijednost tih perioda biti veća od vrijednosti izračunane za III. periodu. Pitanje ophodnje, da li 140- ili 120-godišnja, kod nizinskih šuma nije za sada još aktuelno, pošto se na području direkcije šuma Vinkovci za sada sijeku samo stare sastojine kako u nizinskim tako i u brdskim šumama. Ministarstvo će zajedno sa direkcijom uzeti ovo pitanje u razmatranje, kad bude to aktuelno. U prednjem izlaganju postavljena ophodnja od 120 i 140 god. više manje je teoretska, da bi se mogao račun izvesti. Osim toga, sve ako se i bude gospodarilo bilo sa ophodnjom od 140 god. ili sa ophodnjom od 120 god., veliko je pitanje, da li će razvoj dobnih razreda u budućnosti biti onakav, kako je to naprijed predočeno, pošto je predugačko vrijeme, s kojim se operiše. S toga se danas ne može predvidjeti, kakvi će sve momenti uplivisati na razvoj sastojina kao i na njihovo iskorišćavanje u budućnosti. Ali sa svim tim, što nam ti momentf nisu poznati, ipak možemo više manje sa sigurnošću pretpostaviti razvoj budućih sastojina kao i gospodarenja s njima. Kod toga mora nam biti cilj, da bez većih žrtava konkretne sastojine dovedemo do normalnog stanja t. j . da se što više približimo normalnoj šumi. Jedino bi se moglo prigovoriti, da su kod ustanovljivanja novčane vrijednosti prihoda pojedinih perioda uzete šumske takse nešto više, no što se danas postizavaju. To je urađeno s razloga što iz godine u godinu šuma zrelih za sječu biva sve manje, što današnje cijene nisu stabilne i što su današnje cijene drvetu daleko niže, no što su bile u doba, dok ekonomska kriza nije pogodila drvno tržište na čitavom svijetu. Ali kako se ekonomske prilike na svijetu sve više poboljšavaju, to se možemo nadati, da će cijene drvetu poskočiti, pogotovu jer se tu radi o dužem vremenu. 169 |
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Iz navedenoga izlazi, da kod Kr. direkcije šuma Vinkovci neće doći do vacuuma na prihodima i da će direkcija moći pokrivati godišnje rashode: 1) ako ne nastupe kakve veće elementarne nepogode, 2) ako se postojeće prezrele sastojine prebrzo ne posijeku t. j . ako se ne bude sjeklo godišnje znatno više, no što iznose godišnji rashodi same direkcije i 3) ako vrijednost drvnom materijalu ne bude pala ispod današnjih prosječnih cijena. Résumé. Se basant sur le plan de ménage forestier, l´auteur calcule les revenus de la Direction des forets de Vinkovci ayant se réaliser dans les trois périodes d´aménagement a suivre. Il en conclut que ces revenus, en tous cas, seront supérieurs a des dépenses et qu´un espace de »vaeuum« en aucun cas n´est pas a craindre. SAOPĆENJA AMERIKA U SVIJETLU STATISTIKE ŠUMA. Drugi dio publikacije »Annuaire International de Statistique Forestiere« 1933-35 izišao je u nakladi međunarodnog agrikulturnog zavoda u Rimu pred kraj 1938. god., a obrađuje statistiku šuma za Ameriku (sjevernu, srednju i južnu). Prvi svezak bio je ispunjen statistikom evropskih šuma i mi smo se s njime upoznali u »Šumarskom listu« br. 10.—11. 1937. god. Osnov sadanjih statističkih podataka daju, kako se u uvodu navodi, u glavnom službeni podaci, koji su međutim zadali dosta posla, dok su se sredili prema zahtjevima poblikacija ovoga Zavoda odnosno prema raspodjeli prvog dijela (statistike evropskih šuma i evropske trgovine drvetom). Taj posao bio je to obimniji, što je trebalo mnoge engleske i američke mjere pretvarati u metrički sistem. Radi toga su izneseni i koeficijenti pretvorbe, te nam i ova tablica koeficijenata dobro dolazi u slučaju potrebe kod čitanja ostalih djela, a gdje je inače nema. Površina svih šuma u Sjevernoj i Srednjoj Americi prikazana je sa i „627,000.000 ha, a za Južnu Ameriku sa 1 „279,000.000 ha. Dakako da su to manje više aproksimativni podaci, jer na pr. Argentina i Brazilija zaokružuju ih na desetmilijune ha, ali budući da se radi o površini od blizu tri milijarde ha, vidi se, da i ta točnost može zadovoljiti, dok ih. čovjek ne uspije uhvatiti mrežom svoje premjerbe, gospodarskog razdjeljenja i t. d. — Relativna šumovitost kreće se u Sjev. i Sred. Americi od 11,0% (Salvador) do 36,2% (Kanada), ali uzevši one države s milijunskim površinama šuma (jer Salvador ima svega 375.000 ha šuma), taj se ne spušta ispod 14,5% (Meksiko s 28,470.200 ha). Uzevši istu mjeru i za Južnu Ameriku, procenat šumovitosti kreće se od 15,5% (Britanska Gijana s 3,600.000 ha) do 90,3% (Britanski Honduras s 2,073.000 ha), ali silazi i na 3,1% (Urugvaj s 585.910 ha). Prosječno pak Južna Amerika ima veći postotak šumovitosti od Sjeverne i Srednje, jer dok se kod prve ovaj kreće oko brojke 45, u potonjim jedva premašuje 30%. Površina po stanovniku kreće se u Sjev. Americi od 0,07 ha (Portoriko) do 799,51 ha (Aljaska), ali mjerodavnije su površine od 1,95 ha (USA) ´kao donja granica, a 29,70 lia (Kanada) kao. gornja granica. Za iskorišćavanje pak, prema navodima ove publikacije, treba računati kod istih država s 1,57 odnosno 18,97 ha po jednom stanovniku. U Juž. Americi krajnje granice predstavljaju površinu od 0,29 ha (Urugvaj) do 226,71 ha (Francuska Gijana), ali sa srednjom vrijednošću pristupačnih od oko 4,00 ha (Brazilija). 170 |