DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Drvne mase 1880. g.


Tabela 3.


rt


C ., "s-a-* .s
Šumska uprava
hrast jasen brijest
m3
bukva ostalo
m
Morović 288.664 18.055 41.673 7.941
Jamena 651.611 56.432 117.914 55.521
Otok 600.995 69.240
S
a
Vrbanja
Županja
496.574
893.719
62.197
25.738
110.527
130.013
— 106.434
7.851
M N. Gradiška 516.775 139.344 23.418
00
a Rajić 178.370 146.108 30.936 18.575
Jasenovac 655.686 153.715 128.267 63.572
>5
Lipovljaui 414.002 150.000 150 000 26.480
Ukupno 9,517.576 1,191.689 1,412.658 — 595.424
Postotak 74.84% 9.37 /0 .-11% — 4.68%
Ukupn o 12,717.347 m´
N. Gradiška 303.716 597.902
a
a
>a>
Rajić
Lipovljani
77.454
10.495
: — 808.666
376.703

a>
-M
Ukupno 391.665 — — 1,783.271 —
CO
Postotak 18.01% — — 81.99% —


Ukupn o 2,174.936 m»


Sveukupno 9,909.241 1,191.689 1,412.658 1,783.271 595.434


Postotak 66 54% 8.00% 9.49% 11.97% 4.00%


Sveukupno 14,892.283 m´


Sve do vremena segregacije, a i poslije do 1880 god., šume su se u
Posavini slabo sjekle i eksploatisale. Narod je te šume više cijenio zbog
paše i žirenja nego zbog drveta. U šumama, koje su se nalazile bliže
sela, te Bosuta i Save izrađivalo se u njima nešto francuske dužice za
prodaju ili su krajišnici putem prebiranja iz tih šuma podmirivali svoje
kućne potrebe na gradi i ogrevu. Zbog prebiranja bilo je predjela, u
kojima nije bilo više od 15 stabala po ha. Oni šumski predjeli, koji su
bili teže pristupačni t. j . iz kojih je bio težak izvoz, bili su mnogo bolje
sačuvani. U njima je bilo i do 60 i više starih stabala po ha, a sklop
većinom potpun. Stabla su bila do 20 m visine čista od grana. U tim
starim posavskim šumama bilo je stabala, koja su dala i do 20 m3 tehničkog
drveta. Izrađivani su trupci i do 24 m dužine. Bilo je stabala
do 2,5 m prsnog promjera i! preko 40 m totalne visine.


155