DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 42 <-- 42 --> PDF |
\ na površini od cea 16.000 ha. Ostalo je tih prastarih hrastika još samo na površini od 156 ha u šumskom srezu Prašnik, područje šumske uprave Nova Gradiška. Od te površine izuzeto je riješenjem g. Ministra šuma i rudnika broj 1627 od 1-III-1938 god. 20 ha kao »Prirodni spomenik « i na toj površini u buduće neće se vršiti nikakva sječa. Na preostaloj površini od 136 ha ima još oko 7.000 hrastovih stabala sa ukupnom drvnom masom od cea 49.000 m3, od toga 30.000 m3 tehničkog i 19.000 m3 ogrijevnog drveta. Napominje se, da su svojedobno putem prebora u razne svrhe iz tih sastojina posječena najljepša i najvrednija stabla, zbog toga ti hrastovi danas i nemaju više od 7 m3 totalne drvne mase prosječno po stablu. Pošto danas u državnim šumama u Posavini nema više prastarih hrastovih šuma za sječu osim ono nešto malo u Prašniku, a osim toga državne su šume kao i šume imovnih općina u Posavini stradale svojedobno od gubara, a i danas se u tim sastojinama suši brijest u velikoj mjeri od holandske bolesti, to se nameće pitanje, da li će nastati vacuum na prihodima kod kr. direkcije šuma Vinkovci. Da bi se na to pitanje moglo odgovoriti, potrebno je znati današnje stanje i strukturu sastojina u tim šumama. Tabela 5 sadrži drvne mase po vrstama drveća u 1938. godini prema privrednim planovima (vidi i si. 1). U nizinskim šumama ima danas u sastojinama iznad 20 god. starosti 9,049.034 m3 totalne drvne mase, od toga 3,379.223 m3 ili 37.34% hrasta, 2.363.490 m3 ili 26.12% jasena, 2215.700 m3 ili 24,49% brijesta i 1,090.611 m3 ostalih vrsta drveća. U brdskim šumama ima ukupno 1,292.330 m3 drvne mase, od toga 334.056 m3 ili 25.85% hrasta, 877.017 m3 ili 67.86% bukve i 81.257 m3 ili 6,21% ostalih vrsta drveća. Razmjer dobnih razreda sa stanjem za 1938 god. vidi iz tabele 6 i slike 2. Razmjer dobnih razreda u nizinskim šumama vrlo je nepovoljan, kako se to vidi iz tabele. Najjače je zastupan III. dobni razred sa 40,44%, zatim II. sa 29,67% i IV. sa 16,79%. Najstariji (VII.) dobni razred zastupan je samo sa 0,30%, VI. sa 0,63%, a V. sa 7,52%. Zbog nepovoljnog razmjera najstarijih dobnih razreda prihodi nizinskih šuma kroz prvih 40 god. biće minimalni. Ako kod nizinskih šuma uzmemo, da će se gospodariti s ophodnjom od 140 godina — i to s obzirom na hrast, koji je i najvrednija i najjače zastupana vrsta drveća, a bez obzira na druge vrste drveća (brijest, jasen, grab i t. d.), za koje je ta ophodnja previsoka — onda bi normalni etat iznosio 51.521,64 :7 — 7.357,38 ha za period od 20 god. Sadanji razmjer dobnih razreda, te razvoj dobnih razreda u slijedećim periodama kroz prvu ophodnju sadržan je u tabeli 7 (vidi i si. 3). Iz ove tabele kao i iz si. 3 vidi se, da se zbog sadanjeg abnormalnog stanja dobnih razreda normalno stanje dobnih razreda neće moći postići tokom prve ophodnje od 140 godina, već istom nakon vremena od 180 godina t. j . 2117 god. U brdskim šumama, kako se to vidi iz skrižaljke 6 i iz samog grafikona, također je razmjer dobnih razreda nepovoljan. Postoje samo stare za sječu zrele sastojine (zastupane sa 40,08%) i mlade do 40 god. stare sastojine. Srednjedobnih sastojina tako reći ni nema (samo 5,88%). Kod ovakvog razmjerja dobnih razreda nismo u mogućnosti da polučimo strogu potrajnost prihoda kod brdskih šuma. S obzirom da je 160 |