DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Prihodi II. periode. U drugoj periodi dolazilo bi na sječu 3873,33 ha mješovitih sastojina u nizinskim šumama. Ako se uzme, da 1 ha tih šuma vrijedi 49.386 Din, kako je to naprijed izračunano kod I. periode, onda je ukupna vrijednost tih šuma 191,288.000 Din. K tome prihodi proreda oko 42,700.000 Din. Dakle sveukupni prihod II. periode iznosi okruglo 234,000.000 Din ili godišnje 11,700.000 Din, t. j . za oko 5,400.000 Din više, nego što iznose rashodi direkcije šuma. Prihod III. periode. U trećoj periodi došao bi na sječu već normalni etat u nizinskim šumama. Ako se uzme, da 1 ha tih šuma vrijedi 49,386 Din, onda ukupna vrijednost glavnog sječivog prihoda III. periode iznosi 8583,60 X 49.386 = = 423,909.670 Din ili okruglo 423,900.000 Din odnosno godišnje 21,195.000 Dinara. Vidimo, da i bez prihoda proreda vrijednost treće periode iznosi daleko više, skoro za 15,000.000 Din više, nego što su god. troškovi direkcije šuma. Za slijedeće periode nije potrebno računati; vrijednost, pošto će se sjeći normalni etat, a osim toga doći će na sječu sastojine starije od 120 god., te će vrijednost tih perioda biti veća od vrijednosti izračunane za III. periodu. Pitanje ophodnje, da li 140- ili 120-godišnja, kod nizinskih šuma nije za sada još aktuelno, pošto se na području direkcije šuma Vinkovci za sada sijeku samo stare sastojine kako u nizinskim tako i u brdskim šumama. Ministarstvo će zajedno sa direkcijom uzeti ovo pitanje u razmatranje, kad bude to aktuelno. U prednjem izlaganju postavljena ophodnja od 120 i 140 god. više manje je teoretska, da bi se mogao račun izvesti. Osim toga, sve ako se i bude gospodarilo bilo sa ophodnjom od 140 god. ili sa ophodnjom od 120 god., veliko je pitanje, da li će razvoj dobnih razreda u budućnosti biti onakav, kako je to naprijed predočeno, pošto je predugačko vrijeme, s kojim se operiše. S toga se danas ne može predvidjeti, kakvi će sve momenti uplivisati na razvoj sastojina kao i na njihovo iskorišćavanje u budućnosti. Ali sa svim tim, što nam ti momentf nisu poznati, ipak možemo više manje sa sigurnošću pretpostaviti razvoj budućih sastojina kao i gospodarenja s njima. Kod toga mora nam biti cilj, da bez većih žrtava konkretne sastojine dovedemo do normalnog stanja t. j . da se što više približimo normalnoj šumi. Jedino bi se moglo prigovoriti, da su kod ustanovljivanja novčane vrijednosti prihoda pojedinih perioda uzete šumske takse nešto više, no što se danas postizavaju. To je urađeno s razloga što iz godine u godinu šuma zrelih za sječu biva sve manje, što današnje cijene nisu stabilne i što su današnje cijene drvetu daleko niže, no što su bile u doba, dok ekonomska kriza nije pogodila drvno tržište na čitavom svijetu. Ali kako se ekonomske prilike na svijetu sve više poboljšavaju, to se možemo nadati, da će cijene drvetu poskočiti, pogotovu jer se tu radi o dužem vremenu. 169 |