DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Iz daljnjih općih iskaza trgovine drvetom vidimo, da je Amerika izvoznik drveta.
U ovom dijelu trgovina nije prikazana po masi, već ;po vrijednosti. Pored totalne vrijednosti
uvoza i izvoza za god. 1930.—1936. daden je i prikaz višaka izvoza i uvoza. Po
tome pregledu Sjeverna i Srednja Amerika (a zapravo samo Sjeverna) su izvoznički
kontinenti s viškom, koji se kreće od 156 (god. 1932.) do 420 (god. 1930.) milijuna zlatnih
franaka, a zemlje Južne Amerike su uvozničke s viškom uvoza, koji god. 1932.
ne premašuje vrijednost od 45 milijuna zl. franaka. Kako vidimo, obje odnosno sve tri
Amerike u cijelosti uzete su izvozničke zemlje, ali mnogo bolju sliku daje razdioba
na dvije zone, kako je gore navedeno, jer su im konačno i klimatski odnosi vrlo različiti
(ta Amerike se pružaju od sjevernog do južnog pola!).


Drugi dio obraduje šumovitost detaljnije po pojedinim državama. iaj je detalj
u stvari jači za Kanadu i USA, a donekle i za Meksiko-, dok je za Argentinu i Braziliju
dana manja diferencijacija, a za ostale manje države (koje međutim većinom premašuju
prostorom Jugoslaviju) zadovoljava se Godišnjak s razmjerno malim pregledima,


Radi obavještenja evo nekoliko podataka iz detalja za Kanadu i Udružene sjeveroameričke
države.


Kanad a je prikazana podacima iz 1935. i 1936. god. Sveukupno se pod šumom
nalazi 324,801.000 ha ili 36,2% cjelokupne površine, odnosno 29,7 ha po jednom stanovniku.
Istočni dijelovi su daleko šumovitiji od zapadnih tako, da se u prvima postotak
šumovitosti penje i na 70%, dok se u drugim oblastima spušta na svega 4%.
Međutim od gornjih površina kao »pristupačne i proizvodne« šume označena je površina
od 207,399.000 ha ili 23,1% cjelokupne površine. Od ove potonje otprilike je
polovica mladih, a polovica sposobnih za ikorišćenje. Po vrsti vlasništva od površine
207,399.000 ha otpada na privatni posjed 12,5%, na »javne« (državne) šume pod ugovorima
sječe 18,4%, a ostatak od 69,1% otpada na »neograničene« šume. Zavodi za
ispitivanja raspolažu s površinom od 61.615 ha, dok je za narodne parkove (zapravo
provincijalne i državne) odvojena površina od pr&ko 6,300´.O0O ha. Zanimive su brojke,
koje govore o jačini šumskih požara. U prosjeku od 1930.—1934. godišnje je pala žrtvom
požara površina od blizu 800.000 ha, ali ona pomalo pada na 600.000 ha u 1934. god.,
a na 350.000 ha u 1935. Od požara stradaju jednako branjevine, ugovorna područja i
predjeli sječe, kao i neograničene šume. Po vrsti drveća pretežu četinjače nad listačama,
a među potonjima na prvom mjestu stoje topole, pa breze. Godišnja unutrašnja
potrošnja u razdoblju od 1926.—1930. god. iznosila je 55 milijuna m3 prosječno godišnje,
a od 1929.—1933. god. 55,5 milijuna m3. Godišnja pak proizvodnja od 1931. do
1935. god. kretala se u godišnjem iznosu od prosječno 60 milijuna m3, dok je 1930.
iznosila 86 milijuna m3. Iza toga slijede iskazi proizvodnje drveta po sortimentima,
odnosno sječe po vrstama.


Udružene sjeveroameričke države prikazane su analognim podacima.
Šumovitost je USA manja nego Kanade i iznosi 32,3% ili 248,705.000 ha
odnosno po 1 stanovniku 1,95 ha. Šuma sposobnih za trgovačku eksploataciju ima
nešto preko 200 milijuna ha ili 26% cjelokupne površine, odnosno 1,57 ha po stanovniku.
U USA preteže privatni posjed, koji zauzima površinu od 160 milijuna ha, od
čega pak 109 milijuna ha pripada industrijskim poduzećima, a 51 milijun poljoprivredi
(farmerima). Daljnje tabele iznose podatke o sječi i preradi drveta.


Šume ostalih država prikazane su manje iscrpno od šuma Kanade i USA. No
ipak mogu izneseni podaci dati priličan pogled u stanje šumarstva, koliko nam je za
obične prilike potrebno.


Drugi (detaljni) dio prikaza je trgovina drvetom. Opseg prikaza analogan je
opsegu prikaza šuma t. j . sa najiscrpnijim podacima zastupane su iste zemlje. Razumljivo
je, da statistika izvoza i uvoza može biti daleko detaljnija i točnija nego stati


171