DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 54     <-- 54 -->        PDF

stika šuma, >pa je tako na ,pr. izvoz razvrstan #o vrsti drveta za svaku izvoznu zemlju..
Među ostalim možemo čitati, da je uvoznik kanadskih željezničkih pragova u god.
1931. bio i Egipat i to sa 176.000 komada.1 Najjača pak uvozna zemlja za Kanadu su
Udružene sjeveroamerićke države. Kao jak izvoznik drveta u USA do 1930. god. bila
je Rusija, ali od 1931. taj izvoz godimice pada bez obzira na to što se cjelokupan
uvoz od 1933. god. ovamo diže. USA je donekle, veli ova statistika, pretovarna stanica
kanadskog drveta, jer — usprkos jakog uvoza iz Kanade — USA izvozi na stotine
hiljada m3 rezanog drveta u države Južne Amerike (u prvom redu u Argentinu), pa
u Kinu i Japan, a od evropskih država u prvom redu u Nizozemsku i Belgiju.


To bi bio statistički dio ove publikacije, koji je nadopunjen s popisom vrsta
drveta Argentine i Meksika odnosno tumačem pojedinih trgovačkih ili narodnih naziva
s latinskim nazivom, te oznakom kraja, odakle drvo potječe.


U sadržaj ovih 200 stranica, koliko iznosi ovaj svezak godišnjaka, uložen je
velik trud sa strane izdavača, ali je i dan valjan putokaz u labirintu puteva današnjeg
gospodarstvenog života, koji je usko povezan s političkim zbivanjima, a često puta
i sa uzrokom mnogih čisto političkih poteza.


Ova se publikacija nalazi i u knjižnici hig. šum. udruženja.2


Ing. O. Piškorić.


1 Egipat se pojavljuje kao jači uvoznik želi. pragova naših (jugosl.) vrsta drvetagod
1935. i to sa 9.000 pragova, koji se iznos u 1936. god. diže na 12.5001 komada, a
u 1937. god. čak na 110.000 komada, od čega 90% otpada na pragove iz crnoborovine.
(»Statistika izvoza i uvoza proizvoda šumarstva za 1935.—1936. god.« u izdanju MŠR.
Beograd 1937. god., te »Statistika izvoza proizvoda šum. Krali. Jugoslavije 1937. god.«,
Beograd 1938.).


2 L´Institut International d´Agriculture (Rome — Villa Umberto 1) izdaje još ove
godišnjake:
J) Annuaire international de Statistique agricole,
2) Annuaire international de Législation agricole,
3) Comptabilité agricole: Recueil des Statistiques.
Mjesečno ipak izdaje Revue Internationale d´Agriculture (godišnja pretplata iznosi
125 lira). Sastavni dijelovi ove revije jesu:
1) Bulletin mensuel des Renseignements économiques et sociaux (godišnja pretplata
45 lira);
2) Bulletin mensuel de Statistique agricole et comerciale (godišnja pretplata
45 lira);
3) Bulletin mensuel des Renseignements techniques (godišnje 45 lira);
4) Moniteur international de la Protection des plantes (godišnja pretplata 40 lira)..


172