DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Tablica I * u sati : Dne 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 đeklinacija zapadna (w) 2° -f- minuta : 15 VI 26,5 24,5 23,0 23,8 25,8 28,9 32,8 32,8 36,2 35,8 36,0 34,6 32,0 30,0 27,8 27,6 28,5 16V1 25,0 24,0 22,0 22,5 25,5 28,9 30,5 33,0 34,5 33,8 35,3 33,0 30,0 30,0 30,0 29,3 30,0 15. VI. 1936. u 6 sati izjutra (si. 2). Povucimo iz točke a deklinacione krivulje, koja točka odgovara toga dana ordinati za 6 sati, paralelu ab´ sa apscisnom osi. Pošto su premjereni dijelovi poligona — kako smo pretpostavili — u linearnom odnosu spram utrošenog vremena, možemo da zamislimo dijelove odnosno dužine od 6 sati pa do raznog vremena izmjerenog vlaka, nanesene na pravac ab´ kao apscise. Ako na pr. svaki sat premjerimo izvjesnu dužinu S vlaka, onda bismo tu dužinu nanijeli na pravac ab´ u takovom mjerilu, u kakovom je upravo na apscisnoj osi predstavljena dužina jednog sata. Dakle izvjesno mjerilo za vrijem e u deklinacionom grafikonu 2 kod jednolično premjeravanih busolnih vlakova može da odgovara izvjesnom mjerilu za dužin e unutar vlaka. Iznad pravca ab´ konstruirajmo ordinate e0, e,, ca,- do deklinacione krivulje. Te veličine L onda označuju, za koliko se đeklinacija izmijenila od početka mjerenja t. j . od točke a. Zbog toga ću pravac ab´ zvati k o m p aracioni m pravcem . Neka dužine na tome pravcu odgovaraju u izvjesnom mjerilu vlaku AB iz si. 1. Iz slike 2 vidimo, da su svi E pozitivni (u smislu zapadnog povećanja deklinacije). Ali, ako na pr. drugi dan dne 16. VI. počnemo sa mjerenjem nekog novog vlaka u 11 sati prije podne i završimo u 19, bit će početak toga vlaka prikazan u si. 2 točkom d, a svršetak točkom /´. Komparacioni pravac će biti df. Jedan dio ordinatnih razlika E bit će u tome slučaju pozitivan, a drugi negativan. Da uočimo, kakav upliv iznosi L0, el5 s.2 imaju na konkretan vlak u si. 1, zamislimo, da je u toj slici vlak onakav, kakav bi trebao da bude — kakav on faktično na terenu i jest — dok u slici 3 da je onakav, kakav izlazi iz izmjere odnosno računa. Sve magnetske azimute reduciramo po formulama (2) na deklinaciju, koja je bila na početku izmjere, kad je u točki A premjeravan vezni azimut i magnetski azimut prema točki 1 vlaka. Uzmimo dakle, da je stranica A 1 premjerena tako, da stvarno leži u smjeru prema točki B. Medjutim, kad je u točki 1 premjeravan magn. azimut druge poligonske stranice, neka se je đeklinacija već izmijenila za neki iznos E1. Bez te promjene neka magnetski azimut stranice 1—2 iznosi .^, sa tom promjenom .^ -\- e . Ako potonje mjesto .^ uvrstimo u izraz (2), dobivamo za Ci veći nagib, veći smjerni kut, nego što bi trebalo da bude. S takovim nagibom izračunane koordinate točke 2 dale bi tu točku pomaknutu transverzalno od pravca AB na. desno približno za iznos .1 = Sj s1. Posve analogno bila bi točka 3 pomaknuta transverzalno za .2 = s, el -f-s2 L2 itd. Konačno točka B bila bi uslijed promjena deklinacije pomaknuta za : * Zbog štednje na prostoru nisu u ovoj tablici kao ni u si. 2 prikazane deklinacije za vrijeme noći. 124 29,0 29,5 |