DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 8     <-- 8 -->        PDF

dozvoljen a završna odstupanja u busolnim vlacima takove bi maksimume
trebalo uzeti u obzir. Ne bi ih trebalo uzeti jedino, kad se upliv promjena
deklinaeije na zaseban način eliminiše.


Ako mjerenje nekog vlaka svršimo unutar jednoga dana, onda je ..
razmjerno veće, kad započnemo izjutra u glavnom u onaj sat, u kojem deklinaciona
krivulja ima minimum, a završimo po podne. Onda je površina a ebb´
koja predstavlja .., razmjerno veća, nego kad započnemo kasnije, na pr.
drugoga dana (si. 2) u ll h , što odgovara točki d deklinacione krivulje, i
završimo pod večer recimo u vrijeme, kojem odgovara točka /´. Površina
de k/f onda je naime znatno manja nego acbb´, jer je dio dek te površine
pozitivan, a dio k/f negativan, pa se pozitivan i negativan dio djelomično
kompenziraju.


Za nas su interesantni kako pojedini (a naročito najveći dnevni iznosi)
L, tako još i više njihove prosječn e vrijednosti. Kako je već spomenuto,
tekući dnevni iznosi e bit će razmjerno najveći s obzirom na dnevni minimum
deklinaeije, pa će se očitovati kao razlike izmedju deklinaeije u odredjeno
vrijeme i toga minimuma. Tablica II daje te razlike za dane 15. i 16. VI.
1936. Dnevni minimum deklinaeije bio je tih dana u 6 sati izjutra.


Tablica II.


U sati :
Dne 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21
Odstupanja E deklinaeije ođ iznosa u 6 sati:


15 VI 0,0 0,9 2.8 5,9 9.8 9,8 13,2 12,8 13,0 11,6 9,0 7,0 4,8 4,6 5,5 6,0
16 VI 0,0 0,5 6,9 8,5 11,0 12,5 11,8 13,3 11,0 8,0 8,0 8,0 7,3 8,0 7,5


Neka u si. 3 odstupanje točke 3 vlaka od svog ispravnog položaja bude:


.2 = s (e0 + L, + L2). Kutno skretanje vlaka od točke A do točke 3, koje
tome odgovara, približno je :


s


(. + Li + ..) LQ + Ll + L2


.


3s 3


Prosječni iznosi e imaju dakle značenje kutnog skretanja vlaka. Osim
toga, ako su oni poznati, može lako da se izračuna linearno odstupanje
vlaka 4, jer dužina vlaka umnožena sa odgovarajućim prosječnim L odnosno .
daje A.


Izračunat ćemo dakle još i prosječne L i to od dnevnih minimuma deklinaeije
dalje do pod večer. Na pr. za 15. VI. 1936. imamo izmedju 6h i 7h,


dakle do 7h prosječni L = — "´ = 0,4 minute, izmedju 6h i 9h


0 + 0, 8 + 2, 8 + 6,9


2,37 minuta. Na taj se način za dane 15. i 16. VI.


1936. dobivaju poprečne promjene deklinaeije od 6h dalje, iskazane u
tablici III.


Točkaste krivulje u si. 2 predstavljaju vrijednosti iz tablice III. Nesmije
da nas čudi. što te krivulje imaju maksimume upravo onda, kada sijeku
deklinacionu krivulju odnosno, točnije, kada sijeku krivulje tekućih promjena


126