DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 9 <-- 9 --> PDF |
deklinacije. Obje te vrsti krivulja su naime posve analogne krivuljama tekućeg i poprečnog prirasta u dendometriji, a Dr. Leh r je dokazao, da mora krivulja poprečnog prirasta da ima maksimum upravo u času, kada siječe krivulju tekućeg prirasta.4 Tablica III. Do sati: Dne 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 prosječno kutno skretanje vlaka u minutama 15 VI 0,00 0,40 1,20 2,37 3,86 4,84 6,05 6,89 7,57 7,97 8,07 7,97 7,73 7,51 7,37 7,24 16 VI 0,00 0,25 1,33 2,72 3,88 5,07 6,14 6,83 7,55 7,90 7,92 7,91 7,93 7.89 7,88 7,86 Da razmotrimo, što nam zapravo daje tablica III. Dne 15. VI. prosječno skretanje vlaka t. j . prosječni E (.) dostiže od 6h dalje najveću vrijednost po podne oko 16 sati t. j . iznos od 8,07 minuta. Poslije 16 sati pa do noći neznatno opada. Ako dakle neki poligonski vlak mjerimo jednoličnom brzinom od 6h do 16h, to će taj vlak uslijed varijacija deklinacije pokazivati prosječno kutno skretanje u desno od 8,07 minuta. To na dužinu od 1 km vlaka čini 8.07´ linearno odstupanje ./km =-^~ Q 7 1000 = 2,34 m. Ako je dakle vlak, pre mjeren u spomenutom intervalu vremena, dugačak 4 km, bit će odstupanje njegovog svršetka u stranu samo uslijed promjena deklinacije za vrijeme mjerenja: 2,34-4 = 9,37 m. Tablica IV daje maksimalne ./.., izračunane od dnevnih minimuma deklinacije kao polaznih točaka, za dane 10, 20 i 30 svakog mjeseca godine 1934, 1935 i 1936 po podacima stanice Stara Dala. Dosad smo uzimali, kao da se posao jednolično odvija od jutra do poslije podne bez prekida. Medjutim, normalno se o podne prekida na sat dva. Kad bismo na pr. uzeli u obzir, da je dne 15. i 16. VI. 1936. posao mirovao o podne oko 13 sati jedan sat, dakle trajao od 6h do 12,30h i od 13,30h do uveče, izašla bi naravno manja maksimalna kutna skretanja vlaka t. j . dne 15. kao i 16. VI. maksimalno ./.. = 2.21 m i to prvi dan od 6 do 16 sati, a drugi od 6 do 18 sati. Osim toga smo do sada pretpostavljali, da je vlak vremenski kontinuirano mjeren t. j . najprije da je izmjeren vezni azimut u početnoj točki i zatim odmah redom svi ostali azimuti u vlaku. Medjutim, ako mjerenje ne teče ovako vremenski kontinuirano, već se na pr. vezni azimut a0 (si. 1) izmjeri danas o podne prilikom izmjere kakovog drugog vlaka, koji takodjer izlazi iz točke A ili svršava u toj točki, a sâm se vlak mjeri drugi dan počam od jutra, kolika onda najveća odstupanja možemo očekivati na kraju vlaka t. j . u točki B? Hoće li ta odstupanja biti u glavnom veća ili manja, nego kod kontinuiranog mjerenja? Kod mjerenja od a do b´ predstavlja površina a ebb´ u si. 4 odstupanje završne točke vlaka. Medjutim ako smo vezni azimut izmjerili u vrijeme, kojem odgovara točka c, a vlak iste dužine tek drugi dan od vremena, kojem * Vidi Dr. A. Levaković : Denđrometrija, str. 135. 127 |