DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 15     <-- 15 -->        PDF

iz poplavnih područja rijeka, te one rase, koja potječe sa vapnenih glavica
i brežuljaka. Prof. Münch je rast obiju rasa preispitao, al i nij e
mogao ustanoviti, da postoji bilo kakova razlika
u rastu . Ipak prof. Münch spominje jasen krečnjak i jasen vode njak
, pa kaže, da potomstvo prvog ima mnogo veći otpor protiv suše
nego potomstvo drugog. Ta bi činjenica imala potkrijepiti dokaz o obrazovanju
edafskih r a s a, što ali nije tako sigurno kao za, k 1 i m sk
e rase , jer ni obrazovanje edafskih rasa nije još dovoljno
objašnjeno.


3. Načinjena je pokusna ploha, da se za više vrsta drveća (i to za
svaku posebno) posijalo sjeme sa vrha stabla, iz sredine krošnje, te ono
sakupljeno sa dolnjih grana krošnje. Općenito se pokazalo, da su biljke,
koje potječu iz sjemena sa vrška stabla, mnogo boljeg rasta od onih iz
sjemena sa srednjih ili donjih grana (koje su najlošije). Izuzetak čini bor,
SI. 13. Pinus silvestris falačke rase na pokusnoj plohi u Šumskoj upravi Chorin.


jer su kod njega najbolje one, koje potječu od sjemena sa donjih grana
stabla. (Stvar je detaljno obrađena po Abdulgafuru Acatay-u u Tharandter
Forstliches Jahrbuch Band 89 Heft 5 pod naslovom: »Untersuchungen
über Menge und Güte des Samenasatzes in verschiedenen
Kronenteilen einheimischer Waldbäume).


4. Pokusi prof. Pubnera u god. 1937. sa sjemenom, koje potječe od
smreka sa crveni m češerom, i sa onim od smreka sa zelenim češerom
pokazali su, da prvo klija brže i daje više biljaka.
5. Konačno ću da navedem i najnovije rezultate dobivene na pokusnim
plohama u tharandtskoj šumi sa ariševim biljkama razne provenijencije.
Na dvije pokusne plohe zastupane su 22 provenijencije ariša.
I tu je najbrži rast pokazao sudetski ariš, koji je za 7 god. dosegao
visinu od 4 m. Sjeme toga ariša sabrano je kod Jägerndorfa u Sudetima
u nadmorskoj visini 500—600 m. Nešto slabiji, ali još uvjek vrlo dobar
uzrast pokazali su wienerwaldski i tatranski ariši, i ako ovaj posljednji
potječe sa nadmorske visine od 1300 i 1450 m.
197