DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 23 <-- 23 --> PDF |
provenijenciji i kvaliteti sjemena vodio bi zavod tačnu evidencija i za svako isporučeno sjeme dobio bi kupac o tom tačne podatke. Eventualni višak sakupljenog sjemena eksportirao bi se u inostranstvo. Rad ovog zavoda upotpunjavala bi jedna (a prema potrebi i dvije) moderno uređena postaja za ispitivanje valjanosti, čistoće i klijavosti šumskog sjemenja. Importirano sjeme onih vrsta, koje kod nas ne uspijevaju, također bi se raspačavalo samo pod kontrolom i putem toga zavoda. Svaka privatna nekontrolisana trgovina šumskim sjemenjem morala bi se strogo zabraniti. Ovakav način opskrbe šumskim sjemenjem, koji ujedno omogućava efikasnu kontrolu njegove provenijencije i raspodjelu rasa na odgovarajuća staništa, unio bi veću sigurnost kod podizanja novih sastojma, dok bi u mnogo slučajeva bile otklonjene velike štete od našeg budućeg šumskog gospodarstva. RÉSUMÉ. Apres avoir décrit les résultats des recherches allemandes sur la prospérité des peuplements établis au moyen des semences d´origines tres variées, . auteur propose quelques mesures a prendre chez nous dans le but a assurer l´avenir de nos futurs peuplements. Ing. GJURO ŠOKČEVIĆ (Vinkovci): SPECIJALNO ISKORIŠĆAVANJE SREDNJEDOBNIH SLAVONSKIH SASTOJINA PUTEM PROREDA* (L´UTILISATION DES FORETS DOMANIALES DE SLAVONIE AU MOYEN DES ÉCLAIRCIES) Šume na području kr. direkcije šuma u Vinkovcima u pogledu iskorišćavanja dijele se na tri skupine i to: 1. Posavske šume u četiri gornje šumske uprave (Nova Gradiška, Rajić, Jasenovac i Lipovljani) sa ukupnom obraslom površinom od 18.459.96 ha. 2. Posavske^ šume pet donjih šumskih uprava (Morović, Jamena, Vrbanja, Otok i Županja) sa obraslom površinom od 33.061.71 ha. 3. Brdske šume (Psunj, Novsko brdo« i Jamaričko brdo šumske uprave Nova Gradiška, Rajić i Lipovljani) sa ukupnom površinom od 8.662.48 ha. Prema privrednom planu za Posavske šume predviđa se godišnje iskorišćenje u proredama po 1 ha 3 m8, a to iznosi na cijeloj površini Posavskih šuma 51.521.65 ha X 3 = 154.564.95 m3. Ta količina prorednog materijala u Posavskim šumama do danas nije ni izdaleka iskorišćena. :;" Predavanje održano u šumi »Spačva« dne 4. X. 1938. prigodom stručne ekskurzije J. Š. U. u Vinkovcima. 205 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Sa iskorišćavanjem Posavskih šuma putem proreda počelo se u glavnom poslije rata i to godine 1922/23. Prije rata iskorišćavanje posavskih šuma putem proreda na teritoriji Direkcije šuma Vinkovci nije u opće vršeno i to iz razloga, jer potreba na ogrijevnom drvu, koje se najviše dobiva u proredama, nije bilo u takovim mjerama na teritoriji ove direkcije. Okolišno pučanstvo snabdijevalo se gorivim drvom najviše od suhih stabala, kojih je bilo u posavskim šumama mnogo, a osim toga gotovo sva okolišna mjesta u blizini šuma jesu pravoužitnici imovnih općina petrovaradinske, brodske, novogradiške i II banske, koji su svoje potrebe kako na ogrijevnom tako i na građevnom drvu većim dijelom podmirivali iz šuma tih imovnih općina. U dalje krajeve nije se ogrijevno drvo iz državnih šuma posavskih izvozilo. Po svršetku rata potreba na ogrijevnom drvu za Vojvodinu bila je velika, te je i interes za isto baš kod direkcije državnih šuma Vinkovci kao najbliže porastao. Osim toga potreba na ogrijevu bila je velika i za sam Beograd. Pošto je trebalo hitno zadovoljiti te potrebe na ogrijevnom drvu, to se je godine 1922/23 počelo sa forsiranjem izrađivanja ogrijevnog drveta u Posavskim šumama vinkovačke direkcije, ü to u onima koje su bile pristupačnije (u blizini plovnih rjeka i cesta) i u kojima je izvoz do željezničke stanice ili do šlepa bio lakši. U prijašnjim godinama rađene su prorede u svim šumskim upravama i u većem dijelu srezova tako, da je u jednom šumskom srezu (veličine 600—1200 ha) rađeno kroz više godina, a uvijek na manje količine drveta (do 2000 prm). Za tako razbacane eksploatacione jedinice, udaljene jedne od drugih, a po cijeloj teritoriji, nije se u pogledu izvoza, što je najteže pitanje Posavskih šuma, ništa moglo sistematski učiniti. Putevi su popravljani, trošene su veće sume za popravak istih, no u slučaju kišovitog ljeta, pošto je izvoz u Posavskim šumama samo u ljetno doba i bio moguć, opet je izvoz zapeo i materijal čekao na drugu godinu. Tako se je događalo, da su i manje količine izrađenog drvnog materijala uslijed nezgodnosti putcva ostajale i po tri godine u šumi neizvežene. Ne treba ni spominjati, kolika je šteta na kvalitetu takvog materijala, a i kapital uložen u produkcione troškove povraćao se je tek kroz dvije, dapače i više godina. Takovu izradu u vlastitoj režiji vodio je na teritoriji svake uprave nadležni šef sa lugarskim osobljem (čuvarima srezova). Osoblje na teret režije namještalo se vrlo malo. Na taj način vršene su prorede u posavskim šumama u glavnom sve do 1935. godine. Šume bliže cestama i plovnim rijekama prorijeđene su neke u tome vremenu i po dva puta radi lakšeg izvoza kolima, dok su udaljenije ostale neprorijeđene, a i šušci, koji su bili u istima, dapače i u 70- i 80-godišnjim sastojinama, trunuli; su radi nemogućnosti izvoza. Ta nemogućnost izvoza nije bila radi neke velike udaljenosti, nego radi gotovo kroz cijelu godinu mokrog terena, a proredni materijal (u glavnom gorivo) nije mogao podnositi skup prevoz kolima, te je udaljenost od 6—7 kim u takovom terenu bila velika i izvoz vrlo težak. 206 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Za pravilno i sistematsko iskorišćavanje srednjedobnih posavskih šuma putem proreda trebalo je izgraditi prometne naprave, kojima bii u svako doba godine bio izvoz izrađenog materijala omogućen. Za izgradnju prometala, koja zahtijevaju veće investicije, trebalo je osigurati i veće količine materijala, da bi godišnji anuitet investicija bio podnošljiv I da bi se rad u vlastitoj režiji isplatio. ´Kao prometala u posavskim šumama dolaze jedino šumske pruge. To osiguranje veće količine materijala postiglo se je grupisanjem više manjih jedinica (dva ili više šumskih srezova) u jednu eksploatacipnu jedinicu. Nabavom većih investicija trebalo je i program rada za dulji niz godina odrediti. Osim uzgojnoga momenta, koji je diktirao proredu srednjodobnih posavskih sastojina, nastupio je i drugi t. j . budžetiranje same direkcije. Sastojina zrelih za sječu ima na teritoriji direkcije dosta malo, te će se za vrijeme vakuuma, koji nastaje poslije sječe zrelih sastojina direkcija državnih šuma morati u glavnom budžetirati prihodima dobivenim proredama iz svojih šuma. Uočivši oba ta momenta direkcija šuma u godini 1935 uzima u razmatranje proredno iskorišćavanje posavskih šuma šumske uprave Lipovljani, u kojima je teren za izvoz materijala mokriji nego igdje na teritoriji direkcije i u sušnim godinama gotovo nemoguć bio. Već u toj godini izgrađuje direkcija šuma šumsku prugu sa konjskom vučom na jednom dijelu posavskih šuma ove šumske uprave u duljini od 12 kim, kojom je prugom spojena željeznička stanica Lipovljani i rijeka Trebež, a sa njom i rijeka Sava. Na taj način izrađen u proredama materijal bilo je lako izvesti ili na željezničku stanicu ili na vodu, već prema tražnji kupaca. Istom osnovom eksploatacionom predviđen je i drugi odvojak šumske pruge u duljini od 9 kim, koji se postepeno svake godine izgrađuje, prema tome kako prorede napreduju. Ove godine izgrađuje se taj odvojak na duljini od 4 kim. Izgradnjom te pruge otvorene su posavske šume spom. šumske uprave sistematskom iskorišćavanju putem proreda. Eksploatacionom osnovom predviđa se, da će se sa proredom na cijeloj površini posavskih šuma ove šumske uprave u iznosu od 5424 ha preći u 6 godina, a poslije toga će se opet povratiti na površine, koje su u prvoj godini prorijeđene bile. Turnus proreda od 6 godina predviđa i privredni plan za tu upravu. Kod drugoga turnusa proreda dobivaće se i vredniji materijal, te s obzirom na velike investicije režijskog poslovanja biti će u drugom turnusu rad mnogo rentabilnijil Uz ovu t. zv. glavnu prugu postavljaju se svake godine prenosne pruge (transportabli) u one odjele, u kojima se vrši sječa, i materijal se tim transportablima privozi na glavnu prugu, a glavnom na određena stovarišta. Privoz drvnog materijala do transportabla odnosno šumske pruge vrši se kolima i sanjkanjem po mokrom terenu, ne na veće udaljenosti od 1200 metara. To najteže pitanje iskorišćavanja posavskih šuma putem proreda, izvozno pitanje, za šumsku upravu Lipovljani na taj je način riješeno. U gornje četiri šumske uprave pitanje iskorišćavanja putem proreda biti će u glavnom riješeno, kada se izgradi još šumska pruga u šumskoj upravi Jasenovac u duljini od 12 kim, koja će prolaziti kroz sredinu posavskih šuma te uprave i vezati Savu sa željezničkom stanicom Živaja odnosno Šaš. Posavske šume šumske uprave Rajić i Nova 207 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Gradiška mogu se iskorišćavati bez većih investicija, jer povoljno leže uz rijeku Savu i Velik Strug, gdje je izvoz vrlo blizu. Izrada drvnog materijala u posavskim šumama putem proreda mnogo je teža nego kod čiste ili oplodne sječe u starim sastojinama. Površina, na kojoj se vrši izrada, velika je, a količina dobivenog drvnog materijala razmjerno je mala. Na jednom hektaru putem proreda siječe se samo 12—17 m8, što povisuje troškove i izrade i izvoza. Osim toga putem proreda izrađuje se veliki broj sortimenata od svake vrste drva. Od tehničkog materijala izrađuju se putem proreda trupci hrasta, brijesta, jasena, graba, topole, lipe i johe, osim toga jasenova i brestova kolarska građa, te hrastovo rudno drvo. Od gorivog drva izrađuju se u glavnom cjepanice i oblice, dok u nekim jedinicama, koje leže na Savi kao jeftinom prometalu, izrađuju se i sječenice, koje se unovčuju vrlo dobro kao šlepovska roba. U ostalim jedinicama prodaju se te sječenice u šumi kao ostaci iza režije okolnom pučanstvu, koje ga kao jeftin materijal rado kupuje. Od izrađenog u vlastitoj režiji prorednog materijala najveći dio drvne mase otpada na gorivo i to iz razloga, jer su to u glavnom prve prorede, u kojima se doznačuju gotovo najlošija stabla, gotovo samo za gorivo sposobna, a samo manji dio za sitniju tehničku robu. Kako se iz spomenutog razabire, izrađuje se u posavskim šumama velik broj sortimenata i na velikim površinama, što poskupljuje znatno samu izradu, jer se zahtijeva i veći broj osoblja za nadzor nad samom izradom. U prijašnjim malim eksplotaacionim jedinicama vodio je radove šef nadležne šumske uprave sa lugarskim osobljem. Za sistematsko iskorišćavanje putem proreda trebalo je grupisati radove u dva ili više srezova, već prema prilikama izrade, te je za taj rad bilo potrebno namjestiti posebnog manipulanta na račun režije kao i drugi broj režijskog osoblja za čuvanje drvnog materijala u šumi i stovarištu, jer lugarsko osoblje nije uz redovito čuvanje svojih srezova moglo i dalje te radove vršiti. Sada ćemo prijeći na iskorišćavanje druge skupine posavskih šuma t. j . u donjih pet šumskih uprava (Morović, Jamena, Vrbanja, Otok i Županja), kojih obrasla površina iznosi 33.061 ha. Površina svih tih pet šumskih uprava direktno je vezana u jednom kompleksu, koji se prostire od istoka prema zapadu u duljini oko 31 kim. Za izvoz drvnog materijala iz tih šuma najvažniji su centri: željezničke stanice Spačva, Vrbanja i Otok na zapadnoj strani1, dok prema istoku željeznička stanica Morović i Sava za šume, koje leže ispod Save. U istočnom dijelu šuma nalazi se rijeka Bosut sa pritocima Spačva i Studva, koje su rijeke do izgradnje Savskog nasipa po Biđ-Bosutskoj vodnoj zadruzi bile plovne i u koje su plovili veliki državni šlepovi, te izvozili drvni materijal iz tih šuma. Izgradnjom nasipa sagrađena je na utoku Bosuta u Savu neplovna ustava, te je ta rijeka za ulaz šlepova iz Save postala, zatvorena. Na taj način najveći doprinosioci za taj nasip i njegovo uzdržavanje (državna direkcija šuma, brodska imovna općina, petrovaradinska imovna općina) lišeni su prirodnog jeftinog puta za izvoz drvnih produkata iz svojih šuma, te se samo djelomično mogu služiti vodom i moraju drvni materijal mjesto dalje Savom voziti na želj. stanicu Morović. 208 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Prema privrednom planu za proredivanje sastojina u posavskim šumama u donjih pet šumskih uprava određen je turnus od 6 godina, poslije kojeg se roka proreda povraća opet na prvotne površine. Prema tome turnusu proreda direkcija je proredivanje u ovom dijelu, koji gravitüra na željezničku stanicu Spačva, uredila tako: u prvoj godini 1937/38 uzeta je površina šumskih srezova Spačva i Kragujna sa 2100 ha. U drugoj godini uzimaju se srezovi Boljkovo i Bok (dijelom), te srez Topolovac, u trećoj godini dio srezova Bok i Lubanj, u četvrtoj Lubanj i Sveno, u petoj Tromeđa i dio Orljaka, u šestoj Orljak i Zib, a poslije toga vremena povraća se opet u srezove Kragujna i Spačva. Godišnji etat iznosiće oko 20.000 m3 prorednog materijala. Za eksploataciju toga dijela šuma nabavljene su potrebne sinje, izgrađena pruga u srezove Spačva i Kragujna, koja će se po dovršenju izvoza u ovoj godini odmah prenijeti u srezove Boljkovo, Bok i Topolovac, gdje će biti tri godine zaposlena, a potom prenesena u srezove Tromeđa, Orljak i Zib, gdje će isto biti dvije godine zaposlena. Na željezničke stanice Vrbanja i Otok voziće se materijal u manjem dijelu iz okolnih šuma. Izvoz materijala iz šuma, koje leže uz rijeku Spačvu, Bosut i Studvu, moguć je samo putem lađe. Udaljenost od željezničke stanice Spačva kao i od Morovića velika je, pa se prevoz kolima, a ni šumskom prugom na konjsku vuču ne bi isplatio. Podizanje stalne šumske pruge sa lokomotivom s obzirom na manje vrijedan proredan materijal ne može doći u obzir. Pitanje izgradnje lade proučava sada direkcija šuma, te đa .bi na taj način iskoristila rijeke, Studvu, Bosut i Spačvu. Kod ovakvog iskorišćavanja posavskih šuma (putem proreda) ne može se govoriti o stalnim šumskim prugama nego o prenosnim, koje se svake ili svake druge godine prenose, kako već izrada napreduje. Vuča konjska rentabilna je i moguća do udaljenosti od 12 kim, a do te su udaljenosti sve pruge u posavskim šumama i predviđene. Sa uređenjem prometnih naprava kao najvažnijeg pitanja kod eksploatacije posavskih šuma direkcija je započela na Spačvi kao najjačem centrumu, te je izgradila šumsku prugu kroz srezove Spačva i Kragujna u duljini od 7.5 kim. Na pitanje, može li se izrada u proredama prepustiti privatnicima, odgovor je »ne«, jer izrada u proredama je uzgojna mjera i može ju provoditi samo šumar. Ako se ta izrada sistematski i racionalno provodi, bacače i dobre prihode, svakako veće nego kad bi se drvo prodalo na panju. Novim privrednim planovima, koji su izrađeni za posavske šume donjih pet šumskih uprava, predviđa se izrada trgovačkog drveta u većem dijelu, a u manjem izrada »seljačkog drveta« (za okolišno pučanstvo). To seljačko drvo izrađuje se u duljini od 3 met. i kao takovo prodaje se u šumi kod panja. Prema privrednim planovima predviđena je proreda u pojedinim jedinicama. Šumske uprave u svojim godišnjim drvosječnim predlozima, a u vezi privrednih planova i s obzirom na eventualne kalamitete, predlažu direkciji sječu u vlastitoj režiji za slijedeću godinu. Odjeljak za taksaciju razmatra te predloge i odobrava. Prema odobrenim drvosječnim predlozima odjeljak za iskorišćavanje šuma u vlastitoj režiji sastavlja režijski preliminar za sječu i izradu u slijedećoj godini. Tim režijskim 209 . |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 28 <-- 28 --> PDF |
preliminarom predviđeni su svi troškovi počam od konsignacije i procjene stabala pa sve do utovara u vagon odnosno šlep. Godišnji preliminar režijskog poslovanja obuhvata sve troškove oko izrade materijala na pojedinim jedinicama, a na teritoriji cijele direkcije. Rež. preliminarom predviđaju se i izdaci za kulturne radnje. U god. 1938/39 predviđena je za kulturne radnje suma od 83.755 dinara. Također obuhvata taj preliminar sve prihode, koji se predviđaju od izrađenog materijala u toj godini. Tako sastavljeni režijski preliminar predlaže direkcija Ministarstvu šuma na odobrenje. Po odobrenju preliminara pristupa se radovima. Konsignaciju i procjenu stabala, koja se imaju proredom izvaditi, provađa na teritoriji svake šumske uprave šef iste sa svojim lugarskim osobljem, a pod nadzorom odjeljka za uređenje šuma. Po dovršenoj konsignaciji! il procjeni stabala predlažu se procjenbeni elaborati odjeljku za iskorišćavanje šuma u vlastitoj režiji. Taj odjeljak po razmotrenju procjene određuje izradu raznih sortimenata prema tražnjii drvnog tržišta. Riječ je kod sortimenata u glavnoj o tehničkom materijalu, koji se djelomično prodaje u pretprodaji (Vorverkauf) kod direkcije šuma, a djelomično tek nakon izrade. Pokazalo se, da je pretprodaja — specijalno u slabijoj konjunkturi — preporučljiva, jer svi kupci podmiruju svoje potrebe većinom u jesen, dakle prije same izrade. Osim toga nema ni opasnosti, da bi veće količine izrađenog materijala mogle ostati na skladištima neprodane. Neki se sortimenti dapače moraju prodavati samo pretprodajom, kao grabove klade i rudno drvo. Prodaja izrađenog materijala vrši se u većem dijelu putem licitacije, a u manjem dijelu iz slobodne ruke. Poslove u šumi i na pojedinim stovarištima organizuje i vodi šef nadležne šumske uprave (režiser), dok se veći! radovi na transportnim napravama (izdradnje šumske pruge i većih mostova) izvode po stručnom osoblju iz same direkcije šuma, a u saglasnosti sa nadležnim^ šefovima uprava i odjeljka za iskorišćavanje šuma u vlastitoj režiji. Šefovi šumskih uprava uslijed preopterećenosti kako sa režijskim radovima tako i sa inima nisu u mogućnosti! da bi i te radove mogli svršavati. Kod izrade prorednog materijala zaposleni su u glavnom radnici iz Bosne i to iz Posavine kao i manji broj iz okolišnih sela. Ti su radnici dobri i vješti za taj posao, a izrađuju u dodijeljenim linijama uz ogrijevno drvo i sve Sortimente tehničkog drveta, koji se na dodjieljenim površinama nađu. Šumski radnici iz Gorskog kotara, Like i Primorja nisu zadovoljni sa radovima u proredi i ne dolaze. Kirijaši su u većem dijelu iz okolnih sela, no dolaze dosta i iz Bosne. Poprečna dnevna zarada srednje dobrog radnika za izrađivanje drveta iznosi 28—30 dinara, a kirijaša sa dva konja 90—100 dinara, sa kojim su nadnicama radnici i kirijaši zadovoljni. Izrada sviju sortimenata tehničkog drveta vrši se prema »Zasebnim uzancama za trgovanje drvetom zagrebačke burze«. Rentabilitet izrade u šumama Kragujna i Spačva, gdje je ista provedena u 1937/38 i materijal djelomično prodan, a sada se izvozi, bio bi ovaj: U godini 1937/38 izrađeno je u ovoj eksploatacionoj jedinici na površini! od 2100 ha ukupno tehničkog drveta 916 m3. Od te količine otpada na trupce hrasta 72.78 m3, brijesta 42.67 m3, jasenova 1.47 m3, te 210 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 29 <-- 29 --> PDF |
na jasenovu i brestovu kolarsku građu 204 m3 i rudno drvo hrastovo595 m3. Ogrijevnog drveta izrađeno je ukupno 40.043 prm miješanih cjepanica i oblica. Prema faktoru 0.68 iznosi! to 27.229 m\ te prema, tomu ukupno tehničkog i gorivog drveta 28.129 m3, od čega dolazi na jedan ha 14 m3. Ukupni troškovi po 1 pr. metru ogrijevnog drveta (uzeti su po prm, jer se tako izrađuju i prodaju) iznose 42.72 dinara. U ovoj sumi sadržani su svi troškovi konsignacije, sječe, izrade, privoza do šumske pruge, utovara u šumske vagone, prevoza šumskom prugom, istovara, sortiranja i slaganja na stovarištu, utovara u državne vagone, godišnji anuitet za otplatu sinja i voznog parka, režijsko osoblje, centralni troškovi, manipulativni troškovi u šumi i na stovarištu, podizanje baraka, izgradnja gornjeg stroja, polaganje sinja i podbijanje pruge. Sveukupni troškovi za tehničko drvo po 1 m3 iznose poprečno 70 dinara. Pošto je veći dio materijala iz te jedinice već prodan i to 20.000 prm miješanih tvrdih cjepanica i 10.000 prm miješanih tvrdih oblica uz cijenu za cjepanice od 86 dinara, a za oblice od 82 dinara po 1 prm, može se odbivši troškove ustanoviti, da poprečno na gorivo (cjepanice) u ime šumske takse i čiste dobiti otpada za 1 prm 43.28 dinara, a za oblice 39.28 dinara po 1 prm. Za hrastove trupce, koji su prodani po 214 dinara po 1 m\ iznosi šumska taksa i čista dobit po odbitku troškova 144 dinara, za jasenovu kolarsku građu prodanu po 205 dinara iznosi šumska taksa i čista dobit 130 dinara, za brestovu kolarsku građu prodanu po 156 dinara po 1 m3 iznosi šumska taksa i čista dobit 86 dinara po 1 m3. Za hrastovo rudno drvo od 12—19 cm, prodano po 136 dinara, šumska taksa i čista dobit iznosi 66 dinara po 1 m3, za rudno drvo hrastovo od 20—25 cm promjera, prodano za 170 dinara po 1 m3, šumska taksa i čista dobit iznosi 100 dinara po 1 m3. Kod sječe stabala u proredama nastoji se postići najbolje iskorišćenje. Od doznačenih stabala izrađuju se sortîmenti, koji se mogu najbolje unovčiti. Najbolji konzument ogrijevnog drveta izrađenog u režiji je vojska; zatim dolazi Vojvodina, te sam Beograd. Tehničko drvo izrađeno u režiji kupuju domaći trgovci i firme, a u manjim partijama i domaći obrtnici. Da bi se dobila slika režijskog poslovanja putem proreda, navesti ću količinu režijskog materijala u zadnje tri godine proizvedenog na teritoriji cijele direkcije. U godini 1935/36: Ukupno izrađeno 125.119 prm ogr. drveta, 15.553 m3 tehničkog drveta. Od toga otpada na pos. šume 61.181 prm ogr. drveta (48.90%), 14.016 m3 tehničkog drveta (90.12%). U proredama pos. šuma izrađeno 61.181 prm ogr. drveta (100%), 14016 m3 tehničkog drveta (100%). — U godini 1936/37.: Ukupno izrađeno 87.718 prm ogr. drveta, 15.056 m3 tehničkog drveta. Od toga otpada na pos. šume 48.380 prm ogr. drveta (55%), 8.429 m3 tehničkog drveta (56%). U proredama pos. šuma izrađeno 48.380 prm ogr. drveta (100%). — U godini 1937/38: Ukupno izrađeno 160.324 prm ogr. drveta, 16.867 m3 tehničkog drveta. Od toga u 211 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 30 <-- 30 --> PDF |
212 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 31 <-- 31 --> PDF |
posavskim šumama 103.255 prm ogr. drveta (64.40%), 11.585 m3 tehničkog drveta (68.68%). U proredama izrađeno od te kol. 97.366 prm ogr. drveta (94.30%), 8.368 m3 tehničkog drveta (72.23%). U godini 1937/38 u proredama je izrađeno prema vrsti drveta i sortimentima, kako slijedi prema priloženoj tabeli. Kao što se iz te tabele vidi, od cjelokupnog kvantuma goriva i građe izrađenog u proredama posavskh šuma u 1937/38 godini najveći je procenat brijesta t. j . 58.42%, a iz razloga pošto se brijest suši uslijed bolesti, koja je zahvatila manje ili više gotovo sve posavske šume na teritoriji ove direkcije. RÉSUMÉ. L´auteur expose les données statistiques sur les quantités de bois obtenues par les éclaircies des forets domaniales sur le territoire de la Direction de forets de Vinkovci. Prof. Dr. QJURO NENAD1Ć (Zagreb): DA LI „RAČUNANJE VRIJEDNOSTI ŠUMA" ILI „PROCJENA ŠUMA"? (OB „WALDWERTRECHNUNG" ODER „WALDSCHÄTZUNG"? U novije vrijeme zapaža se nastojanje nekih stručnjaka da se dosadanji termini nekih grana šumarske nauke zamijene drugim nazivima. Tako se na pr. dosadanji naziv predmeta »Računanje vrijednost i šuma « želi zamijeniti nazivom »Procjena šuma«. Taj naziv nije podesan i ne određuje sadržinu predmeta »Računanje vrijednosti šuma«. Njemački je naziv za taj predmet »die Waldwertrechnung«. Naš prijevod »Računanje vrijednosti šuma« potpuno odgovara duhu ove nauke. Prijevod je star blizu 80 godina. Sve dosadašnje generacije naših šumara poznavaju taj predmet pod imenom »Računanje vrijednosti šuma«. Riječ »Procjena« može da predočuje i apstraktni pojam, koji se može odnositi na procjenu neke umjetnine. Pod »Procjenom šuma« može se razumjeti procjena drvne mase i njenih sortimenata, ali se taj pojam ne može nikako odnositi na vrijednos t šume i njenih elemenata: zemljišta i sastojina. U šumskom gospodarstvu djeluju u glavnom dva motiva: prirodnoznanstveni i ekonomski. Oba motiva treba da rukovode naše šumsko gospodarstvo. Prvi motiv, prirodno-znanstveni, obrađuje nauka »Uzgajanj e š u m a« uz pomoć svojih osnovnih disciplina, dok drugi, ekonomski motiv obrađuje nauka »Računanje vrijednosti šuma« uz pomoć načela nacionalne ekonomije i matematike. Pojam riječi »vrijednost « u nacionalnoj se ekonomiji naročito ističe i na široko obrađuje. I u nauci »Računanje vrijednosti šuma« govori se o prihodnoj, troškovnoj il rentovnoj vrijednosti, koje se obrađuju računom, a ne »procjenom«, a ta je više subjektivne, a ne objektivne prirode. Nauka »Računanje vrijednosti šuma« uči nas po utvrđenim metodima izračunati novčan u vrijednost šume i! pojedinih njenih dijelova 213 |