DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Gradiška mogu se iskorišćavati bez većih investicija, jer povoljno leže uz rijeku Savu i Velik Strug, gdje je izvoz vrlo blizu. Izrada drvnog materijala u posavskim šumama putem proreda mnogo je teža nego kod čiste ili oplodne sječe u starim sastojinama. Površina, na kojoj se vrši izrada, velika je, a količina dobivenog drvnog materijala razmjerno je mala. Na jednom hektaru putem proreda siječe se samo 12—17 m8, što povisuje troškove i izrade i izvoza. Osim toga putem proreda izrađuje se veliki broj sortimenata od svake vrste drva. Od tehničkog materijala izrađuju se putem proreda trupci hrasta, brijesta, jasena, graba, topole, lipe i johe, osim toga jasenova i brestova kolarska građa, te hrastovo rudno drvo. Od gorivog drva izrađuju se u glavnom cjepanice i oblice, dok u nekim jedinicama, koje leže na Savi kao jeftinom prometalu, izrađuju se i sječenice, koje se unovčuju vrlo dobro kao šlepovska roba. U ostalim jedinicama prodaju se te sječenice u šumi kao ostaci iza režije okolnom pučanstvu, koje ga kao jeftin materijal rado kupuje. Od izrađenog u vlastitoj režiji prorednog materijala najveći dio drvne mase otpada na gorivo i to iz razloga, jer su to u glavnom prve prorede, u kojima se doznačuju gotovo najlošija stabla, gotovo samo za gorivo sposobna, a samo manji dio za sitniju tehničku robu. Kako se iz spomenutog razabire, izrađuje se u posavskim šumama velik broj sortimenata i na velikim površinama, što poskupljuje znatno samu izradu, jer se zahtijeva i veći broj osoblja za nadzor nad samom izradom. U prijašnjim malim eksplotaacionim jedinicama vodio je radove šef nadležne šumske uprave sa lugarskim osobljem. Za sistematsko iskorišćavanje putem proreda trebalo je grupisati radove u dva ili više srezova, već prema prilikama izrade, te je za taj rad bilo potrebno namjestiti posebnog manipulanta na račun režije kao i drugi broj režijskog osoblja za čuvanje drvnog materijala u šumi i stovarištu, jer lugarsko osoblje nije uz redovito čuvanje svojih srezova moglo i dalje te radove vršiti. Sada ćemo prijeći na iskorišćavanje druge skupine posavskih šuma t. j . u donjih pet šumskih uprava (Morović, Jamena, Vrbanja, Otok i Županja), kojih obrasla površina iznosi 33.061 ha. Površina svih tih pet šumskih uprava direktno je vezana u jednom kompleksu, koji se prostire od istoka prema zapadu u duljini oko 31 kim. Za izvoz drvnog materijala iz tih šuma najvažniji su centri: željezničke stanice Spačva, Vrbanja i Otok na zapadnoj strani1, dok prema istoku željeznička stanica Morović i Sava za šume, koje leže ispod Save. U istočnom dijelu šuma nalazi se rijeka Bosut sa pritocima Spačva i Studva, koje su rijeke do izgradnje Savskog nasipa po Biđ-Bosutskoj vodnoj zadruzi bile plovne i u koje su plovili veliki državni šlepovi, te izvozili drvni materijal iz tih šuma. Izgradnjom nasipa sagrađena je na utoku Bosuta u Savu neplovna ustava, te je ta rijeka za ulaz šlepova iz Save postala, zatvorena. Na taj način najveći doprinosioci za taj nasip i njegovo uzdržavanje (državna direkcija šuma, brodska imovna općina, petrovaradinska imovna općina) lišeni su prirodnog jeftinog puta za izvoz drvnih produkata iz svojih šuma, te se samo djelomično mogu služiti vodom i moraju drvni materijal mjesto dalje Savom voziti na želj. stanicu Morović. 208 |