DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Prema privrednom planu za proredivanje sastojina u posavskim šumama u donjih pet šumskih uprava određen je turnus od 6 godina, poslije kojeg se roka proreda povraća opet na prvotne površine. Prema tome turnusu proreda direkcija je proredivanje u ovom dijelu, koji gravitüra na željezničku stanicu Spačva, uredila tako: u prvoj godini 1937/38 uzeta je površina šumskih srezova Spačva i Kragujna sa 2100 ha. U drugoj godini uzimaju se srezovi Boljkovo i Bok (dijelom), te srez Topolovac, u trećoj godini dio srezova Bok i Lubanj, u četvrtoj Lubanj i Sveno, u petoj Tromeđa i dio Orljaka, u šestoj Orljak i Zib, a poslije toga vremena povraća se opet u srezove Kragujna i Spačva. Godišnji etat iznosiće oko 20.000 m3 prorednog materijala. Za eksploataciju toga dijela šuma nabavljene su potrebne sinje, izgrađena pruga u srezove Spačva i Kragujna, koja će se po dovršenju izvoza u ovoj godini odmah prenijeti u srezove Boljkovo, Bok i Topolovac, gdje će biti tri godine zaposlena, a potom prenesena u srezove Tromeđa, Orljak i Zib, gdje će isto biti dvije godine zaposlena. Na željezničke stanice Vrbanja i Otok voziće se materijal u manjem dijelu iz okolnih šuma. Izvoz materijala iz šuma, koje leže uz rijeku Spačvu, Bosut i Studvu, moguć je samo putem lađe. Udaljenost od željezničke stanice Spačva kao i od Morovića velika je, pa se prevoz kolima, a ni šumskom prugom na konjsku vuču ne bi isplatio. Podizanje stalne šumske pruge sa lokomotivom s obzirom na manje vrijedan proredan materijal ne može doći u obzir. Pitanje izgradnje lade proučava sada direkcija šuma, te đa .bi na taj način iskoristila rijeke, Studvu, Bosut i Spačvu. Kod ovakvog iskorišćavanja posavskih šuma (putem proreda) ne može se govoriti o stalnim šumskim prugama nego o prenosnim, koje se svake ili svake druge godine prenose, kako već izrada napreduje. Vuča konjska rentabilna je i moguća do udaljenosti od 12 kim, a do te su udaljenosti sve pruge u posavskim šumama i predviđene. Sa uređenjem prometnih naprava kao najvažnijeg pitanja kod eksploatacije posavskih šuma direkcija je započela na Spačvi kao najjačem centrumu, te je izgradila šumsku prugu kroz srezove Spačva i Kragujna u duljini od 7.5 kim. Na pitanje, može li se izrada u proredama prepustiti privatnicima, odgovor je »ne«, jer izrada u proredama je uzgojna mjera i može ju provoditi samo šumar. Ako se ta izrada sistematski i racionalno provodi, bacače i dobre prihode, svakako veće nego kad bi se drvo prodalo na panju. Novim privrednim planovima, koji su izrađeni za posavske šume donjih pet šumskih uprava, predviđa se izrada trgovačkog drveta u većem dijelu, a u manjem izrada »seljačkog drveta« (za okolišno pučanstvo). To seljačko drvo izrađuje se u duljini od 3 met. i kao takovo prodaje se u šumi kod panja. Prema privrednim planovima predviđena je proreda u pojedinim jedinicama. Šumske uprave u svojim godišnjim drvosječnim predlozima, a u vezi privrednih planova i s obzirom na eventualne kalamitete, predlažu direkciji sječu u vlastitoj režiji za slijedeću godinu. Odjeljak za taksaciju razmatra te predloge i odobrava. Prema odobrenim drvosječnim predlozima odjeljak za iskorišćavanje šuma u vlastitoj režiji sastavlja režijski preliminar za sječu i izradu u slijedećoj godini. Tim režijskim 209 . |