DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 28 <-- 28 --> PDF |
preliminarom predviđeni su svi troškovi počam od konsignacije i procjene stabala pa sve do utovara u vagon odnosno šlep. Godišnji preliminar režijskog poslovanja obuhvata sve troškove oko izrade materijala na pojedinim jedinicama, a na teritoriji cijele direkcije. Rež. preliminarom predviđaju se i izdaci za kulturne radnje. U god. 1938/39 predviđena je za kulturne radnje suma od 83.755 dinara. Također obuhvata taj preliminar sve prihode, koji se predviđaju od izrađenog materijala u toj godini. Tako sastavljeni režijski preliminar predlaže direkcija Ministarstvu šuma na odobrenje. Po odobrenju preliminara pristupa se radovima. Konsignaciju i procjenu stabala, koja se imaju proredom izvaditi, provađa na teritoriji svake šumske uprave šef iste sa svojim lugarskim osobljem, a pod nadzorom odjeljka za uređenje šuma. Po dovršenoj konsignaciji! il procjeni stabala predlažu se procjenbeni elaborati odjeljku za iskorišćavanje šuma u vlastitoj režiji. Taj odjeljak po razmotrenju procjene određuje izradu raznih sortimenata prema tražnjii drvnog tržišta. Riječ je kod sortimenata u glavnoj o tehničkom materijalu, koji se djelomično prodaje u pretprodaji (Vorverkauf) kod direkcije šuma, a djelomično tek nakon izrade. Pokazalo se, da je pretprodaja — specijalno u slabijoj konjunkturi — preporučljiva, jer svi kupci podmiruju svoje potrebe većinom u jesen, dakle prije same izrade. Osim toga nema ni opasnosti, da bi veće količine izrađenog materijala mogle ostati na skladištima neprodane. Neki se sortimenti dapače moraju prodavati samo pretprodajom, kao grabove klade i rudno drvo. Prodaja izrađenog materijala vrši se u većem dijelu putem licitacije, a u manjem dijelu iz slobodne ruke. Poslove u šumi i na pojedinim stovarištima organizuje i vodi šef nadležne šumske uprave (režiser), dok se veći! radovi na transportnim napravama (izdradnje šumske pruge i većih mostova) izvode po stručnom osoblju iz same direkcije šuma, a u saglasnosti sa nadležnim^ šefovima uprava i odjeljka za iskorišćavanje šuma u vlastitoj režiji. Šefovi šumskih uprava uslijed preopterećenosti kako sa režijskim radovima tako i sa inima nisu u mogućnosti! da bi i te radove mogli svršavati. Kod izrade prorednog materijala zaposleni su u glavnom radnici iz Bosne i to iz Posavine kao i manji broj iz okolišnih sela. Ti su radnici dobri i vješti za taj posao, a izrađuju u dodijeljenim linijama uz ogrijevno drvo i sve Sortimente tehničkog drveta, koji se na dodjieljenim površinama nađu. Šumski radnici iz Gorskog kotara, Like i Primorja nisu zadovoljni sa radovima u proredi i ne dolaze. Kirijaši su u većem dijelu iz okolnih sela, no dolaze dosta i iz Bosne. Poprečna dnevna zarada srednje dobrog radnika za izrađivanje drveta iznosi 28—30 dinara, a kirijaša sa dva konja 90—100 dinara, sa kojim su nadnicama radnici i kirijaši zadovoljni. Izrada sviju sortimenata tehničkog drveta vrši se prema »Zasebnim uzancama za trgovanje drvetom zagrebačke burze«. Rentabilitet izrade u šumama Kragujna i Spačva, gdje je ista provedena u 1937/38 i materijal djelomično prodan, a sada se izvozi, bio bi ovaj: U godini 1937/38 izrađeno je u ovoj eksploatacionoj jedinici na površini! od 2100 ha ukupno tehničkog drveta 916 m3. Od te količine otpada na trupce hrasta 72.78 m3, brijesta 42.67 m3, jasenova 1.47 m3, te 210 |