DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 31 <-- 31 --> PDF |
posavskim šumama 103.255 prm ogr. drveta (64.40%), 11.585 m3 tehničkog drveta (68.68%). U proredama izrađeno od te kol. 97.366 prm ogr. drveta (94.30%), 8.368 m3 tehničkog drveta (72.23%). U godini 1937/38 u proredama je izrađeno prema vrsti drveta i sortimentima, kako slijedi prema priloženoj tabeli. Kao što se iz te tabele vidi, od cjelokupnog kvantuma goriva i građe izrađenog u proredama posavskh šuma u 1937/38 godini najveći je procenat brijesta t. j . 58.42%, a iz razloga pošto se brijest suši uslijed bolesti, koja je zahvatila manje ili više gotovo sve posavske šume na teritoriji ove direkcije. RÉSUMÉ. L´auteur expose les données statistiques sur les quantités de bois obtenues par les éclaircies des forets domaniales sur le territoire de la Direction de forets de Vinkovci. Prof. Dr. QJURO NENAD1Ć (Zagreb): DA LI „RAČUNANJE VRIJEDNOSTI ŠUMA" ILI „PROCJENA ŠUMA"? (OB „WALDWERTRECHNUNG" ODER „WALDSCHÄTZUNG"? U novije vrijeme zapaža se nastojanje nekih stručnjaka da se dosadanji termini nekih grana šumarske nauke zamijene drugim nazivima. Tako se na pr. dosadanji naziv predmeta »Računanje vrijednost i šuma « želi zamijeniti nazivom »Procjena šuma«. Taj naziv nije podesan i ne određuje sadržinu predmeta »Računanje vrijednosti šuma«. Njemački je naziv za taj predmet »die Waldwertrechnung«. Naš prijevod »Računanje vrijednosti šuma« potpuno odgovara duhu ove nauke. Prijevod je star blizu 80 godina. Sve dosadašnje generacije naših šumara poznavaju taj predmet pod imenom »Računanje vrijednosti šuma«. Riječ »Procjena« može da predočuje i apstraktni pojam, koji se može odnositi na procjenu neke umjetnine. Pod »Procjenom šuma« može se razumjeti procjena drvne mase i njenih sortimenata, ali se taj pojam ne može nikako odnositi na vrijednos t šume i njenih elemenata: zemljišta i sastojina. U šumskom gospodarstvu djeluju u glavnom dva motiva: prirodnoznanstveni i ekonomski. Oba motiva treba da rukovode naše šumsko gospodarstvo. Prvi motiv, prirodno-znanstveni, obrađuje nauka »Uzgajanj e š u m a« uz pomoć svojih osnovnih disciplina, dok drugi, ekonomski motiv obrađuje nauka »Računanje vrijednosti šuma« uz pomoć načela nacionalne ekonomije i matematike. Pojam riječi »vrijednost « u nacionalnoj se ekonomiji naročito ističe i na široko obrađuje. I u nauci »Računanje vrijednosti šuma« govori se o prihodnoj, troškovnoj il rentovnoj vrijednosti, koje se obrađuju računom, a ne »procjenom«, a ta je više subjektivne, a ne objektivne prirode. Nauka »Računanje vrijednosti šuma« uči nas po utvrđenim metodima izračunati novčan u vrijednost šume i! pojedinih njenih dijelova 213 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 32 <-- 32 --> PDF |
(zemljišta i sastojina) u svrhu prodaje, kupa, određivanja visine štete učinjene u šumi, otkupa služnosti, za dobivanje zajmova na šume, te naj poslije ta nauka uči odrediti vrijednost gospodarske jedinice šume; dalje uči računom odrediti najbolji tip gospodarenja gledom na rentabilités te apsolutni i relativni uspjeh gospodarenja, koji predočuju djelovanje kapi tala uloženih u šumsku produkciju. Sve se te zadaće mogu računo m odrediti, a ne procjenom. Šumsko je tlo primarni faktor šumske produkcije. Njegova se vri jednost dade samo računom odrediti na osnovi prihodne sposobnosti najrentabilnije vrsti šumskog drveća, koje tlu odgovara, a nikako se ne može odrediti procjenom , koja se može osnivati na drugom, a ne računskom temelju. Metod određivanja vrijednosti zemljišta odnosno zemljišne rente računo m predočuje novu epohu u šumskom gospodarstvu kulturnih država. Početak nove epohe odredio je najzaslužniji šumar svijeta, slavni M. R. Pressler u svom znamenitom djelu: »Der rationelle Waldwirt und sein Waldbau des höchsten Ertrages 1858«. Pressler je prvi tražio; da šumar mora znati odrediti računsk i vrijednost produktivnih kapitala u šumskoj produkciji, a ne procjenjivati ih, što može biti bez računa na osnovi sentimenta. Na osnovi tačno provedenog računa o prihodnoj sposobnosti pojedine vrsti šumskog drveća, a uzgojenih u raznim tipovima, diglo se njemačko šumarstvo na visok stepen, koji služi uzorom cijelom svijetu. U našoj šumskoj produkciji ni izdaleka se ne iskorišćuje potencijal energije naše zemlje, kao što ga iskorišćuje njemačko šumarstvo. Uzrok je u tomu, što mi! ne računamo vrijednosti prihoda ni visine troškova u šumskoj produkciji. Upravo u dužnost nauke »Računanje vrijednosti šuma« spada da odredi najbolji način i najrentabilniji tip našeg šumskog gospodarenja. Ona to može učiniti samo računom po stanovitom metodu, a ne procjenom, koja se može izvesti i bez računa. Gvozdeni zakon ekonomske logike izveden računom mora da savije i potisne u pozadinu sve druge obzire u pogledu vođenja našeg šumskog gospodarstva. Ako se ima na umu, da glavni šumski proizvod drv o predočuje produkt od rada i vremena, to u šumskoj produkciji fakto r vri jem e kao konstitutivan elemenat realnosti dobiva svoje veliko značenje. Zemljište i duljina vremena produkcije (ophodnja) jesu dva bitna elementa šumskog gospodarenja. Važnost duljine vremena produkcije u šumskom gospodarstvu najbolje se vidi u definiciji šumskog gospodarstva, koja se sastoji u nastojanju čovjeka oko trajnog iskorišćavanja mrtvih prirodnih sila u tlu i živih prirodnih sila u bilinskom svijetu pomoću najvrednje vrste šumskog drveća. Još izrazitije upada u oči važnost duljine ophodnje u određivanju cilja šumskog gospodarstva: »trajna proizvodnja što vrednijeg drva sa što manje troška u što kraćem vremenu«. Kao što se vrijednost zemljišta odnosno zemljišna renta određuje računom, tako se isto i duljina vremena produkcije (ophodnja) određuje računom, a ne običnom procjenom. Najposlije valja istaći i to, da se sadašnje zbiljno stanje gospodarenja šumom mora uporediti s njegovim idealnim stanjem. To idealno stanje može se odrediti samo računom po stanovitom metodu, a ne procjenom, koja predstavlja empirički, a ne znanstveni metod računanja. 214 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 33 <-- 33 --> PDF |
U općoj jednadžbi gospodarskog ravnotežja: Au -f Da 10p«—a + = (JB + V) (1,0 p» — 1) -f C 10j>« stoje veličine . «*, p međusobno u takvom odnosu, da se jedna veličina kao nepoznanica može ustanoviti računo m iz drugih dviju poznanica, a ne procjenom. Ove tri veličine jesu ekonomski o s n o v za vođenje šumskog gospodarstva. Na osnovi gore izloženog može svaki šumarski stručnjak dobiti osvjedočenje, da je dosadanji naziv »Računanje vrijednosti šuma« dobar, da on potpuno odgovara sadržini ove nauke, te da nema opravdanog razloga da se uvađa novi naziv »Procjena šuma«. RESÜMEE. Es besteht bei uns in neuester Zeit eine Bestrebung, die »Waldwertrechnung « mit dem Ausdrucke »Waldschätzung« umzutaufen. Der Verfasser äussert sich hier dagegen. Prof. Dr. A. LEVAKOVIĆ (Zagreb): O NEKIM FORMULAMA ZA PROSJEČNI POSTOTAK PRIRASTA (ÜBER EINIGE FORMELN FÜR DAS DURCHSCHNITTLICHE ZUWACHSPROZENT) I. Kao što je poznato, postotak godišnjeg prirasta u osnovnoj formi nije ništa drugo, već sto puta uzeti omjer između godišnjeg prirasta i same one veličine, koja se je u godini dana za dotični iznos prirasta povećala. Ovaj osnovni izraz za postotak prirasta glasi dakle : p = 100 . — (1) v gdje z označuje iznos godišnjeg prirasta, a v iznos veličine, koja je za taj iznos prirasta porasla, dakle iznos, što ga je ova veličina imala na početk u dotične godine. Ova osnovna postotna formula upotrebljuje se u svim granama narodne privrede, kad treba da se ustanovi, sa kolikim se procentom ukamaćuje iz godine u godinu kaka v bil o kapital, koji odbacuje izvjesnu sumu godišnjih kamata. Kao što je poznato, godišnjim kamatima novčani h kapitala odgovara u šumarstvu godišnji prirast, dakle s jedne strane prirast drvne mase, s druge strane prirast vrijednosti, a s treće prirast skupoće. Ja ću ovdje direktno govoriti samo o prirastu drvn e mas e i njegovom procentu, jer što vrijedi za ovaj procenat, vrijedi u glavnom i za procenat drugih vrsta prirasta. Kad bismo za svaku pojedinu godinu mogli iznos z ustanoviti s dovoljnom točnošću i kad pojedini z- iznosi ne bi iz godine u godinu tekli vrlo nepravilno, onda bismo postotak prirasta mogli uvijek da izračunavamo po gornjoj vrlo 215 |