DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 31     <-- 31 -->        PDF

posavskim šumama 103.255 prm ogr. drveta (64.40%), 11.585 m3 tehničkog
drveta (68.68%). U proredama izrađeno od te kol. 97.366 prm
ogr. drveta (94.30%), 8.368 m3 tehničkog drveta (72.23%).


U godini 1937/38 u proredama je izrađeno prema vrsti drveta i sortimentima,
kako slijedi prema priloženoj tabeli. Kao što se iz te tabele
vidi, od cjelokupnog kvantuma goriva i građe izrađenog u proredama
posavskh šuma u 1937/38 godini najveći je procenat brijesta t. j . 58.42%,
a iz razloga pošto se brijest suši uslijed bolesti, koja je zahvatila manje
ili više gotovo sve posavske šume na teritoriji ove direkcije.


RÉSUMÉ. L´auteur expose les données statistiques sur les quantités de bois
obtenues par les éclaircies des forets domaniales sur le territoire de la Direction de
forets de Vinkovci.


Prof. Dr. QJURO NENAD1Ć (Zagreb):


DA LI „RAČUNANJE VRIJEDNOSTI ŠUMA"
ILI „PROCJENA ŠUMA"?


(OB „WALDWERTRECHNUNG" ODER „WALDSCHÄTZUNG"?


U novije vrijeme zapaža se nastojanje nekih stručnjaka da se dosadanji
termini nekih grana šumarske nauke zamijene drugim nazivima.
Tako se na pr. dosadanji naziv predmeta »Računanje vrijednost
i šuma « želi zamijeniti nazivom »Procjena šuma«. Taj naziv nije
podesan i ne određuje sadržinu predmeta »Računanje vrijednosti šuma«.
Njemački je naziv za taj predmet »die Waldwertrechnung«. Naš prijevod
»Računanje vrijednosti šuma« potpuno odgovara duhu ove nauke.
Prijevod je star blizu 80 godina. Sve dosadašnje generacije naših šumara
poznavaju taj predmet pod imenom »Računanje vrijednosti šuma«. Riječ
»Procjena« može da predočuje i apstraktni pojam, koji se može odnositi
na procjenu neke umjetnine. Pod »Procjenom šuma« može se razumjeti
procjena drvne mase i njenih sortimenata, ali se taj pojam ne može nikako
odnositi na vrijednos t šume i njenih elemenata: zemljišta i
sastojina.


U šumskom gospodarstvu djeluju u glavnom dva motiva: prirodnoznanstveni
i ekonomski. Oba motiva treba da rukovode naše šumsko
gospodarstvo. Prvi motiv, prirodno-znanstveni, obrađuje nauka »Uzgajanj
e š u m a« uz pomoć svojih osnovnih disciplina, dok drugi, ekonomski
motiv obrađuje nauka »Računanje vrijednosti šuma«
uz pomoć načela nacionalne ekonomije i matematike. Pojam riječi »vrijednost
« u nacionalnoj se ekonomiji naročito ističe i na široko obrađuje.
I u nauci »Računanje vrijednosti šuma« govori se o prihodnoj, troškovnoj
il rentovnoj vrijednosti, koje se obrađuju računom, a ne »procjenom«,
a ta je više subjektivne, a ne objektivne prirode.


Nauka »Računanje vrijednosti šuma« uči nas po utvrđenim metodima
izračunati novčan u vrijednost šume i! pojedinih njenih dijelova


213




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 32     <-- 32 -->        PDF

(zemljišta i sastojina) u svrhu prodaje, kupa, određivanja visine štete


učinjene u šumi, otkupa služnosti, za dobivanje zajmova na šume, te naj


poslije ta nauka uči odrediti vrijednost gospodarske jedinice šume; dalje


uči računom odrediti najbolji tip gospodarenja gledom na rentabilités te


apsolutni i relativni uspjeh gospodarenja, koji predočuju djelovanje kapi


tala uloženih u šumsku produkciju. Sve se te zadaće mogu računo m


odrediti, a ne procjenom.


Šumsko je tlo primarni faktor šumske produkcije. Njegova se vri


jednost dade samo računom odrediti na osnovi prihodne sposobnosti


najrentabilnije vrsti šumskog drveća, koje tlu odgovara, a nikako se ne


može odrediti procjenom , koja se može osnivati na drugom, a ne


računskom temelju.


Metod određivanja vrijednosti zemljišta odnosno zemljišne rente


računo m predočuje novu epohu u šumskom gospodarstvu kulturnih


država. Početak nove epohe odredio je najzaslužniji šumar svijeta, slavni


M. R. Pressler u svom znamenitom djelu: »Der rationelle Waldwirt und
sein Waldbau des höchsten Ertrages 1858«. Pressler je prvi tražio; da
šumar mora znati odrediti računsk i vrijednost produktivnih kapitala
u šumskoj produkciji, a ne procjenjivati ih, što može biti bez računa
na osnovi sentimenta.
Na osnovi tačno provedenog računa o prihodnoj sposobnosti pojedine
vrsti šumskog drveća, a uzgojenih u raznim tipovima, diglo se
njemačko šumarstvo na visok stepen, koji služi uzorom cijelom svijetu.
U našoj šumskoj produkciji ni izdaleka se ne iskorišćuje potencijal energije
naše zemlje, kao što ga iskorišćuje njemačko šumarstvo. Uzrok je u
tomu, što mi! ne računamo vrijednosti prihoda ni visine troškova u šumskoj
produkciji. Upravo u dužnost nauke »Računanje vrijednosti šuma«
spada da odredi najbolji način i najrentabilniji tip našeg šumskog gospodarenja.
Ona to može učiniti samo računom po stanovitom metodu, a ne
procjenom, koja se može izvesti i bez računa. Gvozdeni zakon ekonomske
logike izveden računom mora da savije i potisne u pozadinu sve
druge obzire u pogledu vođenja našeg šumskog gospodarstva.


Ako se ima na umu, da glavni šumski proizvod drv o predočuje
produkt od rada i vremena, to u šumskoj produkciji fakto r vri jem
e kao konstitutivan elemenat realnosti dobiva svoje veliko značenje.
Zemljište i duljina vremena produkcije (ophodnja) jesu dva bitna
elementa šumskog gospodarenja. Važnost duljine vremena produkcije
u šumskom gospodarstvu najbolje se vidi u definiciji šumskog gospodarstva,
koja se sastoji u nastojanju čovjeka oko trajnog iskorišćavanja
mrtvih prirodnih sila u tlu i živih prirodnih sila u bilinskom svijetu pomoću
najvrednje vrste šumskog drveća. Još izrazitije upada u oči važnost
duljine ophodnje u određivanju cilja šumskog gospodarstva: »trajna
proizvodnja što vrednijeg drva sa što manje troška u što kraćem
vremenu«.


Kao što se vrijednost zemljišta odnosno zemljišna renta određuje
računom, tako se isto i duljina vremena produkcije (ophodnja) određuje
računom, a ne običnom procjenom.


Najposlije valja istaći i to, da se sadašnje zbiljno stanje gospodarenja
šumom mora uporediti s njegovim idealnim stanjem. To idealno
stanje može se odrediti samo računom po stanovitom metodu, a ne procjenom,
koja predstavlja empirički, a ne znanstveni metod računanja.


214




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 33     <-- 33 -->        PDF

U općoj jednadžbi gospodarskog ravnotežja:


Au -f Da 10p«—a + = (JB + V) (1,0 p» — 1) -f C 10j>«


stoje veličine . «*, p međusobno u takvom odnosu, da se jedna veličina
kao nepoznanica može ustanoviti računo m iz drugih dviju poznanica,
a ne procjenom. Ove tri veličine jesu ekonomski o s n o v za vođenje
šumskog gospodarstva.


Na osnovi gore izloženog može svaki šumarski stručnjak dobiti
osvjedočenje, da je dosadanji naziv »Računanje vrijednosti
šuma« dobar, da on potpuno odgovara sadržini ove nauke, te da nema
opravdanog razloga da se uvađa novi naziv »Procjena šuma«.


RESÜMEE. Es besteht bei uns in neuester Zeit eine Bestrebung, die »Waldwertrechnung
« mit dem Ausdrucke »Waldschätzung« umzutaufen. Der Verfasser
äussert sich hier dagegen.


Prof. Dr. A. LEVAKOVIĆ (Zagreb):


O NEKIM FORMULAMA ZA PROSJEČNI
POSTOTAK PRIRASTA


(ÜBER EINIGE FORMELN FÜR DAS DURCHSCHNITTLICHE
ZUWACHSPROZENT)


I. Kao što je poznato, postotak godišnjeg prirasta u osnovnoj formi nije
ništa drugo, već sto puta uzeti omjer između godišnjeg prirasta i same one
veličine, koja se je u godini dana za dotični iznos prirasta povećala. Ovaj
osnovni izraz za postotak prirasta glasi dakle :
p = 100 . — (1)


v
gdje z označuje iznos godišnjeg prirasta, a v iznos veličine, koja je za taj
iznos prirasta porasla, dakle iznos, što ga je ova veličina imala na početk u
dotične godine.


Ova osnovna postotna formula upotrebljuje se u svim granama narodne
privrede, kad treba da se ustanovi, sa kolikim se procentom ukamaćuje iz
godine u godinu kaka v bil o kapital, koji odbacuje izvjesnu sumu godišnjih
kamata.


Kao što je poznato, godišnjim kamatima novčani h kapitala odgovara
u šumarstvu godišnji prirast, dakle s jedne strane prirast drvne mase,
s druge strane prirast vrijednosti, a s treće prirast skupoće.


Ja ću ovdje direktno govoriti samo o prirastu drvn e mas e i njegovom
procentu, jer što vrijedi za ovaj procenat, vrijedi u glavnom i za procenat
drugih vrsta prirasta.


Kad bismo za svaku pojedinu godinu mogli iznos z ustanoviti s dovoljnom
točnošću i kad pojedini z- iznosi ne bi iz godine u godinu tekli vrlo nepravilno,
onda bismo postotak prirasta mogli uvijek da izračunavamo po gornjoj vrlo


215