DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 46 <-- 46 --> PDF |
procenat. Prema tome je poslije ovoga iznosa povećanje točnosti u sasto jinskom kubikacionom rezultatu razmjerno preskupo i u običnoj praksi neracionalno, pa stoga kao gornja granica u pogledu postotka primjernih stabala može pri kubisanju s a s t o j ine običn o da važi iznos od 3%, koji prekoračivati ne bi već imalo svrhe. Ovo naravski ne važi za slučajeve kubisanja sastojine u naučne svrhe, gdje dobro dolaze i neznatnija povećanja točnosti, a bez obzira na troškove s njima skopčane. RÉSUMÉ. Sur la base d´une specielle méthode, tres exacte, l´auteur constate -que le nombre des arbres d´essai dépassant 3% n´est pas rationnel dans la pratique ordinaire parce que, en dehors de ce pour-cent, le haussement de l´exactitude dans le résultat final du cubage de peuplement est inférieur a un haussement correspondant /du nombre des arbres d´essai. Ing. JOSIP RADOŠEVIĆ (Lokve): PRILOG PROUČAVANJU TAKSACIONIH ELEMENATA U PREBIRNIM ŠUMAMA (CONTRIBUTION A LA CONNAISSANCE DES ÉLÉMENTS TAXATIONNELS DANS LES FORETS JARDINATOIRES) Potrebno je da se osvrnem na članak g. ing. Stjepana Franci- š k o v i ć a, koji je pod gornjim naslovom izašao u 8, 9 i 10 broju prošlo godišnjeg Šumarskog Lista, a to s razloga, jer u šumama, za koje pisac iznosi podatke, službujem već blizu jedan decenij, pa sam kako na terenu tako i po studiju podataka dobro upoznat sa predmetom, koji se tu obrađuje. To je tim potrebnije, što se sa metodikom rada kao i sa obradom podataka ne slažem. Ne slažem se sa dalekosežnim zaključcima pisca povučenim na osnovu tih podataka. Konstatujem, da su na bivšem vele posjedu Thurn-Taxis vršene ranije mnoge izmjere i uredajni radovi, dok se u ostalim šumama na ovome području nije taj rad provodio u tako velikom opsegu. Studiranjem podataka i uporedbom sa stvarnim stanjem u terenu došao sam do zaključka, da rezultati nisu u razmjeru sa uloženim trudom oko objekta, dapače da mnogi vrijedni podaci dobiveni na osnovu iz mjera u terenu nisu izrađeni, a još manje primjenjivani na daljnji rad. Npr. dugogodišnjom naknadnom primjerbom (40 god.) dobili su se dra gocjeni podaci za sastav lokalnih drvnogromadnih skrižaljaka, no te nijesu sastavljene, već su rade reducirane i rabljene Schubergove drvno gromadne skrižaljke. Prigodom revizija gospodarskih osnova podaci ranijeg klupovanja nisu uvažavani, te su rade provađani računi po nekim normalijama iz austrijskih šuma i t. d. Šumi se htjelo nametnuti jedan oblik, za koji ona 228 |