DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 46 <-- 46 --> PDF |
procenat. Prema tome je poslije ovoga iznosa povećanje točnosti u sasto jinskom kubikacionom rezultatu razmjerno preskupo i u običnoj praksi neracionalno, pa stoga kao gornja granica u pogledu postotka primjernih stabala može pri kubisanju s a s t o j ine običn o da važi iznos od 3%, koji prekoračivati ne bi već imalo svrhe. Ovo naravski ne važi za slučajeve kubisanja sastojine u naučne svrhe, gdje dobro dolaze i neznatnija povećanja točnosti, a bez obzira na troškove s njima skopčane. RÉSUMÉ. Sur la base d´une specielle méthode, tres exacte, l´auteur constate -que le nombre des arbres d´essai dépassant 3% n´est pas rationnel dans la pratique ordinaire parce que, en dehors de ce pour-cent, le haussement de l´exactitude dans le résultat final du cubage de peuplement est inférieur a un haussement correspondant /du nombre des arbres d´essai. Ing. JOSIP RADOŠEVIĆ (Lokve): PRILOG PROUČAVANJU TAKSACIONIH ELEMENATA U PREBIRNIM ŠUMAMA (CONTRIBUTION A LA CONNAISSANCE DES ÉLÉMENTS TAXATIONNELS DANS LES FORETS JARDINATOIRES) Potrebno je da se osvrnem na članak g. ing. Stjepana Franci- š k o v i ć a, koji je pod gornjim naslovom izašao u 8, 9 i 10 broju prošlo godišnjeg Šumarskog Lista, a to s razloga, jer u šumama, za koje pisac iznosi podatke, službujem već blizu jedan decenij, pa sam kako na terenu tako i po studiju podataka dobro upoznat sa predmetom, koji se tu obrađuje. To je tim potrebnije, što se sa metodikom rada kao i sa obradom podataka ne slažem. Ne slažem se sa dalekosežnim zaključcima pisca povučenim na osnovu tih podataka. Konstatujem, da su na bivšem vele posjedu Thurn-Taxis vršene ranije mnoge izmjere i uredajni radovi, dok se u ostalim šumama na ovome području nije taj rad provodio u tako velikom opsegu. Studiranjem podataka i uporedbom sa stvarnim stanjem u terenu došao sam do zaključka, da rezultati nisu u razmjeru sa uloženim trudom oko objekta, dapače da mnogi vrijedni podaci dobiveni na osnovu iz mjera u terenu nisu izrađeni, a još manje primjenjivani na daljnji rad. Npr. dugogodišnjom naknadnom primjerbom (40 god.) dobili su se dra gocjeni podaci za sastav lokalnih drvnogromadnih skrižaljaka, no te nijesu sastavljene, već su rade reducirane i rabljene Schubergove drvno gromadne skrižaljke. Prigodom revizija gospodarskih osnova podaci ranijeg klupovanja nisu uvažavani, te su rade provađani računi po nekim normalijama iz austrijskih šuma i t. d. Šumi se htjelo nametnuti jedan oblik, za koji ona 228 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 47 <-- 47 --> PDF |
nije tada bila podesna i kojeg je odbijala na svakom koraku. Sjekla se bukva i gdje treba i gdje ne treba. Kasnije se to uvidjelo kao pogrešno,, te su izdane u tom pogledu i opsežne instrukcije. Htjelo se jednom riječju sve kopirati i prenositi neprokuhano iz Njemačke, što se je tamo za onda pronašlo ili bilo do tada poznato kao dobro. Za prebirnu šumu nije se htjelo ni čuti, a kamo li gospodariti u tom pravcu. To su odbijali gotovo svi propisi, pa i uredajni elaborati, koji su na tim propisima sastavljeni, a pogotovo šumari, koji su sa tim šumama gospodarili. Fatalno je to, da su svi propisi, pa i šumari stajali na stanovištu, da to nije prebirna šuma, a ipak — kako to i sam pisac na strani 500 svoga članka priznaje — karakter gospodarenja tu je prebirni. Na nekim mjestima u gospodarskoj jedinici Lokve opaža se, da je bilo nastojanja pridržavati se načina uzgoja propisanog u oplodnoj sječi na okruge, ali za sada ne može se reći, je li to i uspjelo. Moramo konstatovati, da njemačko šumarstvo na polju prebirne šume nije do danas dalo nikakvih važnijih rezultata, a to prosto iz razloga, jer se taj tip smatrao inferiornim i nije se s njime vodilo računa onako, kako on to zaslužuje. Prema tome svaki, koji je i malo upućen, stati će i pitati, kako se mogu iz jednog objekta, na kojem su glavne smjernice daleko od prebirne šume, iznositi neki taksacioni elementi za tu šumu i — šta više — obarati sve gotovo, što je na tom polju kod nas dobiveno. Pisac na strani 470 konstatuje: »Danas možemo naslutiti tek to, da prebirna šuma pokazuje drugačiji uređaj životnog toka od onog u jednolikoj visokoj šumu.« Dakle kada to pisac naslućuje, a drugi već i davno znaju, onda da upoznamo tu šumu, nećemo polaziti sa stanovišta jednolične visoke šume. Kuda je to stanovište pisca zavelo, vidi se po tome, da je čak zamijenio jutra i hektare. Pozabaviti ću se u glavnom utvrđivanjem sječne zrelosti i tablicama prihoda i prirasta kao najvažnijim dijelovima rasprave. I. Utvrđivanje sječne zrelosti. Posac se pozabavio sa ulogom vremena i kaže, da je vrijeme neistražena veličina i da se time iz računa potpuno eliminiše. Da bismo pokazali, da tome nije tako, navesti ćemo nalaze Fl u r y - a* o istraživanju šuma prebirnog karaktera na pokusnim plohama u Švicarskoj. Priložena tablica dati će nam pregled o obnavljanju inventara u prebirnoj šumi. Na osnovu ovako dobivenih podataka postavljeno je po F 1 u r y - u pitanje, za koje vrijeme postignu iskorištena masa i prirast visinu stacionarnog inventara u prebirnoj šumi pretpostavljajući potrajno gospodarenje? Iz tablice je vidljivo, da u šumi Hasli (II. bonitet) u toku od 24 godine proizvede stacionarni inventar 61% svoje mase, a na III. bonitetu Topwald za 24 god. samo 49%. Ovaj rezultat navodi nas, kaže Flury , da uporedimo to sa jednolikom visokom šumom, kod koje se u * Flury : Uciber die Wachstumsverhältnisse des Plentcrwaldes. Mitteilungen der Schweizerischen Anstalt für das forstliche Vcrsuchswesen. — Band XVIII, Heft 1. 1933 g. 229 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 48 <-- 48 --> PDF |
.. *>—» . es J ´3 W CS a ^. o c5 i Zaliha po ha > © S 6 , 2 .. ce CS a CS OJ O 3 Scä S -S o 4 Cjelokupan prirast Deblovima absol. Fm h II. B u 7« od 2 6 onitet- Cijela masa abs. Fm 7 Hasli ; o % od 3 8 jela-sn ce s 8 .a oSi 9 ireka Ukupno iskorišteno Deblovima abs. Fm 10 od 2 l t Cijelaabs. Fm 12 masa u % od 3 13 1908 1912 1917 1923 1928 1923 445 448 425 452 460 467 562 565 537 573 584 591 4 . 9 15 20 24 39,6 101,4 169,9 230,6 288,1 8,9 23,2 38,7 50,6 62,2 49,6 126,9 212,9 289,0 361,0 8,8 23,0 38,4 50,0 61,4 4 9 15 20 24 37,2 122,6 165,0 218,4 269,9 8,3 28,1 37,6 47,9 58,2 47,5 154,5 207,4 274,3 339,5 8,4 28,0 37,4 47,4 57,8 III. . onitet Topp; jela-s] nrek a 1905 1911 1917 1923 1929 444 443 432 432 421 535 533 517 517 504 6 12 18 24 52,6 105,9 152,9 211,4 11,9 24,2 35,4 49,6 61,9 124,8 180,2 249,1 11,6 23,8 34.9 48,8 6 12 18 24 50,6 119,2 166,4 236,3 11,4 27,2 38,5 55,4 61,5 144,4 200,6 284,0 11,5 27,5 38,8 55,6 glavnom normalna drvna zaliha postigne u polovici ophodnje. Dalje Y 1 u r y uspređuje normalne drvne mase u jednolikoj visokoj šumi sa stacionarnim inventarom u prebirnoj šumi, pa nalazi, da je inventar u prebirnoj šumi nešto veći od normalnih drvnih masa po jedinici površine u jednolikoj visokoj šumi. Navedeno je, da normalna drvna zaliha po ha u smrekovoj šumi iznosi: na II- bonitetu: ophodnja 100 god.; deblovina: 447 m3 » 120 » » 537 » na III. bonitetu: ophodnja 100 god.; deblovina: 335 m3 » 120 » » 409 » Ove izkazane mase, uporedene sa masama u priloženoj tablici, pokazuju zaista, da su gotovo jednake. Iz te tablice razabire se također, da će na II. bonitetu po isteku vremena od 40 godina cjelokupni prirast dostići inventar, a što se kod jednolike visoke šume događa tek za 50 god. Analogno na III. bonitetu u 50 godina postigne prirast visinu stacionarnog inventara. Prema tome je obrat mase kao i njeno ukamaćenje kod ovih obaju objekata veći odnosno brži nego u jednolikoj visokoj šumi unatoč sporog rasta jele. Ova usporedba, koja je također ograničena na to, da treba da su barem boniteti jednaki u oba tipa, daje nam više nego konstatacija pisca, da se u prebirnoj šumi sa vremenom uopće ne računa. 230 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 49 <-- 49 --> PDF |
IL Tablice prihoda i prirasta. U svojoj radnji iz god. 1928. (»Šume i šumarstvo vlastelinstva Thurn-Taxis) pisac navodi, da za ove šume vrijede Lorey-eve tablice prihoda i prirasta. U ovom članku pisac iznosi također istu tvrdnju, ali u nešto izmijenjenom obliku. Danas konstatuje, da se je emprijski pokazalo, da se podaci Lorey-a približuju naslućivanom gibanju proizvodnih sila u prebirnoj šumi. Kako se je to empirijski pokazalo i tko je to ustanovio, pisac ne navodi. Vjerojatno bi bio naveo, da se je to i naučno pokazalo. Zašto su nekoji praktičari, a medu njima također i pisac, pomislili, da bi baš Lorey-eve tablice mogle donekle odgovarati za ovaj tip šuma. Ova predmnjeva mogla je proisteći iz slijedećih usporedaba: 1, Sve sastojne, koje je Lorey upotrijebio i istraživao, proizašle su prirodnim naplodenjem. Dakle način osnutka sastojine bio je kako kod Lorey-a tako i ovdje isti. 2. Lorey je računao sa zastarčenjem jelovih stabala, a u račun je uzimao samo gospodarsku starost, pa i spominje, da njegove tablice ne bi baš mogle odgovarati za konkretnu sastojinu nego za one, koje će doći. Gledom na ostale faktore, koji kod sastava takvih tablica igraju ulogu, a naročito i gledom na sam metod rada nijesu se mogle odnosne tablice primijeniti na ove šume odmah i bez velikih korekcija. Iz samog poredbenog načina, kako ga je pisac izveo, izlazi, da nije baš mnogo obje tablice studirao, a još manje vršio kontrolu primjenom istih na konkretnu šumu. Za njega je bilo dovoljno naći neke Lorey-eve tablice, koje izkazuju podjednake podatke i te bez daljnjeg uporediti. Tako se eto dogodilo, da je pisac uporedio Lorey-eve tablice, koje vrijede za jedno jutro, sa lokalnim tablicama, koje vrijede za jedan hektar. Svaki pomniji čitalac moći će se lako uvjeriti, ako izvede samo malu usporedbu, da je pisac upotrijebio Lorey-eve tablice iz ŠumarskoLovačkog kalendara i to iz izdanja prije 1930. god. Jer podaci toga kalendara odgovaraju onima, po kojima su crtani grafovi. Podaci toga kalendara svi su izneseni u staroj bečkoj mjeri (jutra). Kada sam to utvrdio, da vidimo, kako bi stvarno izgledala uporedba Lorev-evih tablica i lokalnih tablica po jednom hektaru. Tu uporedbu provesti ću analogno kao i pisac, da bi stvar bila uočljivija. Za uporedbu upotrijebio sam Lorey-eve tablice iz god. 1884., izdanje Frankfurt a. M. J. D. Sauerländers Verlag. Niže nacrtani grafovi (si. 1—3) pokazati će nam, kako izgledaju podaci jednih i drugih tablica. Na prvi pogled iz tih grafova razabire se, da jedne i druge tablice diferiraju za veoma znatne iznose. Stojim na stanovištu, a iz razloga, koje sam ranije naveo, da je odnosna usporedba nemoguća, a to naročito s razloga, jer su naši boniteti daleko slabiji. Držim, da je pisac pročitao ono, što se o sastavu ovih tablica govori u svakom udžbeniku dendrometrije, da bi bio došao do interesantnih zaključaka glede broja stabala u sastojini na raznim bonitetima. Tu je pisac pomiješao škrapovito tlo sa onim, koje uopće ne pokazuje živog kamena na površini. Na 231 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ravno dolazi u starijoj dobi na takvim bonitetima manji broj stabala, jer se niti nemaju gdje razviti. A ovi boniteti vrlo škrapoviti dolaze počesto u ovom kraškom gorju, tako da su jedva prohodni. S obzirom na ostale faktore, koje pisac uspoređuje, držim da nije potrebno da se iznose posve krivi zaključci, jer ti jasno iskaču iz samih grafova. Je li se ovim načinom može uopće doći do nekih zaključaka za prebirnu šumu ili treba udariti drugim putem? Dinamika je prebirne šume Dioe rrara hritanjcL iroja. stabala. loh. label« faoflOL % Lorau-aot, - " EO0U 5to 520) 41.. kka ta» ibOO iZOO vc \.. .. \ lita) JUoo iboo s: \ .. ^ N» "^ ta) ^*5^^ : _____ == i 20 30 50 Ć0 JO go loo lio IM &od w SI. 1. drukčija nego ona jednolike visoke šume. Kako sam već spomenuo, na ovom velikom posjedu nije se do eksproprijacije htjelo ni čuti o prebirnoj šumi1, a kamo li u tom tipu gospodariti. To nam evo lijepo dokazuju i iznesene lokalne tablice. Nisu te tablice potekle iz pobude, da se sastave za neke prebirne šume, u kojima su stabla granata i manje tehnički vrijedna, nego su te tablice potekle iz naziranja, kako bi se imalo u buduće gospodariti, pa da se šumi dade što jednoličniji izgled i kako bi se u tom. 232 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 51 <-- 51 --> PDF |
tipu uzgojila što vrednija stabla. Zato eto te tablice nisu niti upotrebljavane, jer nisu niti mogle biti upotrijebljene. Kako pisac iz tih tablica vidi, da kružna ploha nije u svakom debljinskom razredu jednaka i — šta više — da ona raste t. j. da je progresivna, ne znamo, pa bi bilo vrlo interesantno za nas u praksi, da nam to podrobnije pokaže, jer prosto bez obrazloženja i neke dulje analize zaista treba da je čovjek vidovit, pa da to uči. To je tim potrebnije da se predoči, jer mi u praksi nemamo baš vremena da o tome razmišljamo i to istražujemo. Da si je pisac dao malo više truda, pa izračunao po tim tablicama normalne drvne mase za 100-godišnju ophodnju, vidio bi odmah, da one daju na I. bonitetu cea 200 m8. Taj podatak odmah bi mu pokazao, da nije to moguće uporediti sa našim šumama na I. bonitetu, gdje stacionarni inventar iznosi po jednom hektaru barem dvostruko. Odmah bi bio uočio, da je tu nešto sumnjiva, kada bi taj podatak uporedio sa stacionarnim masama navedenim po F 1 u r y -u. 233 k |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 52 <-- 52 --> PDF |
F 1 u r y nigdje ne navodi, da su mase u jednolikoj visokoj šumi i u prebirnoj u raznim godinama starosti jednake, nego kaže, da je stacionarni inventar približno jednak normalnoj drvnoj masi jednolike visoke šume. Prigodom sastavljanja prirasno-prihodnih tablica za jednolike visoke šume velike poteškoće su u tome, koje ćemo sastojine smatrati normalnima. Nekog općenitog ključa nema. To se mora studirati na licu mjesta, a uvažiti i mišljenja lokalnih upravitelja na tome području. Također je do danas neobjašnjeno, kako su si pojedinci predstavljali tipičnu prebirnu šumu. S toga razloga i ponikla su razna naziranja i principi, na kojima su radili naši stari uredivači. 10 w 50 ko 50 6o fo . go ioo no . SI. 3. Mnogo bismo bili zahvalni piscu, da nam je iznio svoje novije mišljenje u tom pitanju i eventualno to potvrdio podacima od vlastitih izmjera, što on smatra prebirnom šumom. Na osnovi podataka iz tablica obarati pojedine normale ne može se, jer su mjerenja provedena na različit način, a tablice sastavljene na način neobjašnjiv. Oni, koji su iznijeli do danas svoja naziranja o prebirnoj šumi i postavili razne normale, došli su do toga izmjerom tipičnih prebirnih sastojma. Lokalnim tablicama bila je svrha drugo, kako sam to naveo, pa su dakle podaci neuporedivi. Drugo su mjerenja, gdje se traži tip sastojine, a drugo opet mjerenja, gdje se hoće ustanoviti inventar. 234 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Poglavito moralo se biti na oprezu kod tih izvedenih mjerenja, jer su se prvim mjerenjem klupovala samo stabla od 40 cm na više, a drugim od 32 cm na više i u oba slučaja izostavljena je bukva, koja je obuhvatala velik procenat sastojine. Pisac priznaje mali nedostatak (i ako je to krupna greška), pa na strani 484 kaže, da je to svjesno učinjeno i da su se primijenile druge metode, koje su za prebirnu šumu jedino prihvatljive. Tačno pisac ne kaže i ne obrazlaže te prihvatljivije metode, ali vidim, da iza toga ulazi u uporedbu sa Lorev-evim tablicama, gdje počinja i veliku grešku. Koja bi to bila nrihvatljivija metoda? I ako pisac na neki zaobilazni način to obrazlaže, možemo naslutiti, da bi to mogla biti metoda, da se pomoću stajališnog prostora dođe do normalnog broja stabala, a iz toga slijede svi daljnji podaci vrlo lako i na jednostavan način. Iz tablica se ta metoda jasno razabire, jer podijeljena površina od 10.000 nr ili površina jednog hektara sa stajališnirn prostorom, pronađenim za svako razdoblje od 10 do 10 godina daje uvijek normalni broj stabala po jedinici površine (ha). Koliko je taj faktor (stajališni prostor) promjenljiva veličina, znamo, a kolike su istom teškoće, kad se radi o tome, da se nade srednje stablo, pa još koje će da ima i srednji stajališni prostor, ne da se za sada ni zamisliti. Za čudo je upravo, kako do danas nemamo prirasno-prihodnih tablica za velike komplekse državnih jelovih šuma. Pa nije za to mnogo ni potrebno. Dovoljno je, da se na prilično velikom broju stabala izmjeri stajališni prostor (najdulja grana) i evo tablica u kratkom roku. Ako je to bio najvažniji faktor kod sastava tablica, onda je trebao pisac da se s njime podrobnije pozabavi i obrazloži, kako je mjeren, da bi se mogle tablice rabiti i uporediti sa stvarnim stanjem u terenu. Jer čemu onda tolik trošak oko uređivanja šuma i mjerenja, koja prema piscu iznose toliko, da si ih jedva koja šuma može dozvoliti. Kada je već zašao u tablice, trebao je pisac da se podrobnije po zabavi sa prirastom kao najvažnijim faktorom u svakim prirasno pri hodnim tablicama, jer dok bismo mi po tim tablicama ustanovili masu i ostale faktore, koji nas interesiraju kod uređivanja, mnogo ćemo prije biti gotovi, ako idemo našim običajnim putem mjerenja, ali prirast je mnogo važan i tu stvar ide teže. U članku taj faktor nije uopće diran. Dapače iz tih tablica i ne vidimo, o kakvom se zapravo prirastu i radi (moguć je jedino tekući prirast). Zato ga je trebalo i označiti, gdje se on obično bilježi u takvim tablicama, da ne bi možda opet bilo zabune. Osvrnuo sam se u glavnom na neke pogrešne izvode pisca. Podrobnije moći ću o tome da napišem i dadem svoje mišljenje, kada se završe započeta mjerenja i istraživanja u tome smjeru. RÉSUMÉ. L´auteur fait critiquer quelques pages et quelques conclusions de l´article paru sous le meme titre dans les Nos g—JQ de cette revue pour l´année précédente. 235 |