DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 47     <-- 47 -->        PDF

nije tada bila podesna i kojeg je odbijala na svakom koraku. Sjekla se
bukva i gdje treba i gdje ne treba. Kasnije se to uvidjelo kao pogrešno,,
te su izdane u tom pogledu i opsežne instrukcije. Htjelo se jednom riječju
sve kopirati i prenositi neprokuhano iz Njemačke, što se je tamo za
onda pronašlo ili bilo do tada poznato kao dobro.


Za prebirnu šumu nije se htjelo ni čuti, a kamo li gospodariti u
tom pravcu. To su odbijali gotovo svi propisi, pa i uredajni elaborati,
koji su na tim propisima sastavljeni, a pogotovo šumari, koji su sa tim
šumama gospodarili. Fatalno je to, da su svi propisi, pa i šumari stajali
na stanovištu, da to nije prebirna šuma, a ipak — kako to i sam pisac
na strani 500 svoga članka priznaje — karakter gospodarenja tu je prebirni.
Na nekim mjestima u gospodarskoj jedinici Lokve opaža se, da
je bilo nastojanja pridržavati se načina uzgoja propisanog u oplodnoj
sječi na okruge, ali za sada ne može se reći, je li to i uspjelo.


Moramo konstatovati, da njemačko šumarstvo na polju prebirne
šume nije do danas dalo nikakvih važnijih rezultata, a to prosto iz
razloga, jer se taj tip smatrao inferiornim i nije se s njime vodilo računa
onako, kako on to zaslužuje.


Prema tome svaki, koji je i malo upućen, stati će i pitati, kako se
mogu iz jednog objekta, na kojem su glavne smjernice daleko od prebirne
šume, iznositi neki taksacioni elementi za tu šumu i — šta više —
obarati sve gotovo, što je na tom polju kod nas dobiveno.


Pisac na strani 470 konstatuje: »Danas možemo naslutiti tek to, da
prebirna šuma pokazuje drugačiji uređaj životnog toka od onog u jednolikoj
visokoj šumu.« Dakle kada to pisac naslućuje, a drugi već i davno
znaju, onda da upoznamo tu šumu, nećemo polaziti sa stanovišta jednolične
visoke šume. Kuda je to stanovište pisca zavelo, vidi se po tome,
da je čak zamijenio jutra i hektare.


Pozabaviti ću se u glavnom utvrđivanjem sječne zrelosti i tablicama
prihoda i prirasta kao najvažnijim dijelovima rasprave.


I. Utvrđivanje sječne zrelosti.
Posac se pozabavio sa ulogom vremena i kaže, da je vrijeme neistražena
veličina i da se time iz računa potpuno eliminiše. Da bismo
pokazali, da tome nije tako, navesti ćemo nalaze Fl u r y - a* o istraživanju
šuma prebirnog karaktera na pokusnim plohama u Švicarskoj.
Priložena tablica dati će nam pregled o obnavljanju inventara u prebirnoj
šumi.


Na osnovu ovako dobivenih podataka postavljeno je po F 1 u r y - u
pitanje, za koje vrijeme postignu iskorištena masa i prirast visinu stacionarnog
inventara u prebirnoj šumi pretpostavljajući potrajno gospodarenje?
Iz tablice je vidljivo, da u šumi Hasli (II. bonitet) u toku od
24 godine proizvede stacionarni inventar 61% svoje mase, a na III. bonitetu
Topwald za 24 god. samo 49%. Ovaj rezultat navodi nas, kaže
Flury , da uporedimo to sa jednolikom visokom šumom, kod koje se u


* Flury : Uciber die Wachstumsverhältnisse des Plentcrwaldes. Mitteilungen
der Schweizerischen Anstalt für das forstliche Vcrsuchswesen. — Band XVIII, Heft 1.
1933 g.
229