DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 47 <-- 47 --> PDF |
nije tada bila podesna i kojeg je odbijala na svakom koraku. Sjekla se bukva i gdje treba i gdje ne treba. Kasnije se to uvidjelo kao pogrešno,, te su izdane u tom pogledu i opsežne instrukcije. Htjelo se jednom riječju sve kopirati i prenositi neprokuhano iz Njemačke, što se je tamo za onda pronašlo ili bilo do tada poznato kao dobro. Za prebirnu šumu nije se htjelo ni čuti, a kamo li gospodariti u tom pravcu. To su odbijali gotovo svi propisi, pa i uredajni elaborati, koji su na tim propisima sastavljeni, a pogotovo šumari, koji su sa tim šumama gospodarili. Fatalno je to, da su svi propisi, pa i šumari stajali na stanovištu, da to nije prebirna šuma, a ipak — kako to i sam pisac na strani 500 svoga članka priznaje — karakter gospodarenja tu je prebirni. Na nekim mjestima u gospodarskoj jedinici Lokve opaža se, da je bilo nastojanja pridržavati se načina uzgoja propisanog u oplodnoj sječi na okruge, ali za sada ne može se reći, je li to i uspjelo. Moramo konstatovati, da njemačko šumarstvo na polju prebirne šume nije do danas dalo nikakvih važnijih rezultata, a to prosto iz razloga, jer se taj tip smatrao inferiornim i nije se s njime vodilo računa onako, kako on to zaslužuje. Prema tome svaki, koji je i malo upućen, stati će i pitati, kako se mogu iz jednog objekta, na kojem su glavne smjernice daleko od prebirne šume, iznositi neki taksacioni elementi za tu šumu i — šta više — obarati sve gotovo, što je na tom polju kod nas dobiveno. Pisac na strani 470 konstatuje: »Danas možemo naslutiti tek to, da prebirna šuma pokazuje drugačiji uređaj životnog toka od onog u jednolikoj visokoj šumu.« Dakle kada to pisac naslućuje, a drugi već i davno znaju, onda da upoznamo tu šumu, nećemo polaziti sa stanovišta jednolične visoke šume. Kuda je to stanovište pisca zavelo, vidi se po tome, da je čak zamijenio jutra i hektare. Pozabaviti ću se u glavnom utvrđivanjem sječne zrelosti i tablicama prihoda i prirasta kao najvažnijim dijelovima rasprave. I. Utvrđivanje sječne zrelosti. Posac se pozabavio sa ulogom vremena i kaže, da je vrijeme neistražena veličina i da se time iz računa potpuno eliminiše. Da bismo pokazali, da tome nije tako, navesti ćemo nalaze Fl u r y - a* o istraživanju šuma prebirnog karaktera na pokusnim plohama u Švicarskoj. Priložena tablica dati će nam pregled o obnavljanju inventara u prebirnoj šumi. Na osnovu ovako dobivenih podataka postavljeno je po F 1 u r y - u pitanje, za koje vrijeme postignu iskorištena masa i prirast visinu stacionarnog inventara u prebirnoj šumi pretpostavljajući potrajno gospodarenje? Iz tablice je vidljivo, da u šumi Hasli (II. bonitet) u toku od 24 godine proizvede stacionarni inventar 61% svoje mase, a na III. bonitetu Topwald za 24 god. samo 49%. Ovaj rezultat navodi nas, kaže Flury , da uporedimo to sa jednolikom visokom šumom, kod koje se u * Flury : Uciber die Wachstumsverhältnisse des Plentcrwaldes. Mitteilungen der Schweizerischen Anstalt für das forstliche Vcrsuchswesen. — Band XVIII, Heft 1. 1933 g. 229 |