DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 58 <-- 58 --> PDF |
IZ UDRUŽENJA ZAPISNIK II. sjednica Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja održane dne 12. marta 1939. u Beogradu. Prisutni; Pretsjednik Ing. Milan Lenarčić, blagajnik Oskar Dremil, te odbornici gg. inžinjeri: Milan Anić, Marko Babić, Mehmed Balić, Vladimir Bosiljević, Bora Obrado vi ć, Vjenceslav Radošević, F.ran Ravnik, Ciril Rihtar, Ivan Smilaj i poslovni tajnik M a t i j a G j a i ć. Ispričali su se: gg. potpredsjednik prof. Dr. Andrija Pet račić, tajnik Ing. Ante Premužić, te odbornici Ing. Josip Marici ć, Salih Gjikić i Ing. Andrija Premužić. Otsutni: gg. inžinjeri: Ljubo nur Marković, Otmar Miklau, Bora Nikolić i Dragoljub Petrović. Dnevni red: I. — Pozdrav predsjednika. II. — Čitanje zapisnika 1. sjednice od 22. I. 1939. i njegovo ovjerovljenje. III. — Izvještaj tajnika o tekućem poslovanju udruženja. IV. — Izvještaj blagajnika o stanju imovine i tekućem blagajničkom poslovanju. V. — Rasprava o predstavci Sarajevske podružnice J. Š. U. od 10. veljače 1939. br. 13, da se J. Š. U. zauzme na nadležnim mjestima za namještenje činovnič. pripravnicima što većeg broja svršenih i diplomiranih šumarskih inžinjera uopće neuposlenih ili zaposlenih u svojstvu volontera ili privremeno uposlenih dnevničara i nadničara. Ujedno rasprava o predstavci Skopske podružnice od 21. II. 1939. br. 5. i Banjalučke podružnice od 18. II. 1939. broj 4. te predstavke četrdesetčetvorice namještenih šumarskih inžinjera iz Sarajeva od 25. II. 1939. kojim se predstavka Sarajevske podružnice podupire i nadopunjuje. VI. — Rasprava o predstavci Ljubljanske podružnice J. Š. U. od 15. II. 1939. broj 21. kojom se traži zauzimanje J. Š. U. da se poveća broj državnog osoblja u Sloveniji. VII. — Rasprava a zamolbi Skopske podružnice J. Š. U. za ovlašćenje da organizuje naučnu šumarsku ekskurziju svojih članova u Bugarsku u maju 1939. godine, te za zauzimanje J. Š. U. kod gosp. Ministra šuma i rudnika da načelno odobri ekskurziju i 10 dana odsustva u tu svrhu za sve članove Skopske podružnice. VIII. — Rasprava o dostavi Min. šuma i rudnika od 24. I. 1939. broj 3818/38. kojom se predviđa osnivanje Fonda za uređenje plavljenja i splavljenja u tekućim vodama kod Ministarstva Š. i R. prikupljanjem taksa. IX. — Rasprava o predstavci Ljubljanske podružnice J. Š. U. od 11. I. broj 7. kojom se zagovara postavljanje apsolvenata dvogodišnje gozdaske sole u Mariboru za podšumare. X. — Nastavak rasprave o predstavci Banjalučke podružnice J. Š. U. od 4. X. 1938. br. 60. kojom se traži zauzimanje J. Š. U. da se unaprede u 4/II položajnu grupu 4 apsolventa srednje tehničke škole u Sarajevu, a napokon po istoj podružnici pribavljeni i aktom od 20. II. 1939. broj 91/38 dostavljenih informacija na osnovu zaključka Upravnog odbora iz sjednice od 5. XII. 1938. toč. 5. XI. — Pretres budžeta Sarajevske podružnice J. Š. U. za god. 1938/39. dostavljeno aktom podružnice od br. 11 u februaru 1939. XII. — Rasprava o predstavci skopske podružnice J. Š. U. od 2. II. 1939. broj 4 kojom traži zauzimanje J. Š. U. u svrhu otstranjivanja poteškoća pri isplati putnih prinadležnosti drž. šumarskih činovnika. 240 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 59 <-- 59 --> PDF |
XIII. — Rasprava o prikupljenim i dostavljenim podacima o prevelikom smanjivanju putnih paušala drž. šumar, činovnika u vezi sa zaključkom Upravnog odbora na sjednici dne 22. I. 1939. pod toč. 3/4. XIV. — Propaganda šumarstva. XV. — Rasprava o prijedlozima za izmjenu i dopunu Zakona o lovu na osnovu dor stave Podružnica J. Š. U. po tome pitanju. XVI. — Kretanje u članstvu J. Š. U. XVII. — Ocjena prispjelih radova na natječaj J. Š. U. za podjelu Svetosavskih nagrada. XVIII. — Eventualija. Tečaj sjednice: I. Pretsjednik Ing. Mila n Lenarči ć otvara u 8.30 sati sjednicu, pozdravlja sve prisutne odbornike i predlaže da u buduće sjednice počinju kasnije umjesto u 8 sati. Prima se stime, da sjednice počimlju točno u pola 9 sati. II. Na zapisnik I. sjednice primjećuje Ing. M. B a 1 i ć, da je unesen medu ot s u t n e i ako se ispričao. Uzimlje se na znanje i zapisnik se ispravlja. Kako nema drugih primjedaba na zapisnik ovjeravaj u ga gg. inžinjeri Ravnik i Rihtar. III. Tajnik Ing. Ant e Premužić , podnio je slijedeći izvještaj o tekućem poslovanju: 1. — Prigodom promjene vlade Kr. Jugoslavije uputio je pretsjednik Udruženja gospodinu Ministru šuma i rudnika dne 7. II. 1939. slijedeći brzojav: »Pantić Lj ubomir, Ministar šuma i rudnika Beograd, Na Vašem imenovanju srdačno čestitam Vama i šumarskoj struci odani Vam Ing. Mila n Lenarčić , pretsjednik J. Š. U.« Gospodin Ministar šuma i ruda odgovorio je: »Srdačno zahvaljujem na čestitci koju ste mi uputili prilikom moga naimenovanja za ministra.« 2. — Na podijeljenim potporama đacima i studentima zahvalili su se posebnim pismom: Balić Vojko, Draženović Helena, Kubović Milan, Mavrek Stanko i Štefović ing. Josip. 3. — Na podijeljenoj potpori iz Kereškenjijeve zaklade zahvalila se posebnim pismom gospoda Zora Prste c. Zaključuje se: zabilježit će se sve zahvalnice koje su stigle kako bi se imala evidencija o njima prilikom podjeljivanja potpora u buduće. 4. — Posebnim pismom zahvalila se darovateljima i J. Š. U. gđa Margareta Oettwert na potpori od Din. 1015.— koja se je sakupila među učesnicima skupštine dne 2. X. 1938. u Vinkovcima za njenog svekra pok. A. Qettwerta, a odlukom Upravnog odbora na sjednici 22. I. pod tač. 10. — uručeno njoj. Uzima se na znanje. 5. — Bivši pretsjednik J. Š. U. g. dr. ing. Josi p Bale n dostavio je naknadno, na nj upravljeni dopis Saveza nabavljačkih zadruga drž. služb. od 24-111-1937 u kojem se izvještava, da u jugoslavensko bugarskom komitetu saraduje i daje obavještenja za Jugoslaviju Glavni zadružni savez u Kralj. Jugoslaviji Beograd Frankopanova ul. 15. Uzima se na znanje. 6. — Blagajnik udruženja g. Oska r D r e m i 1, poklonio je Udruženju 314 kom. pojedinačnih primjeraka Šum. lista starih i novijih godišta. — Uzima se na znanje s time da se Udruženje pismeno zahvali g. Oskaru Dremilu. 7. — Studentski fond Hrvatske akademske menze iz Zagreba dostavio je blok markica od 25 komada, koje je izdao u svrhu namicanja sretstava za podupiranje siromašnih studenata prehranom. Moli J. Š. U. za potporu njegove akcije a napomenom, da je najmanja otkupna cijena bloka markica 10 din. 241 i* |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Zaključuje se: Udruženje će otkupiti jedan blok sa 20.— dinara i poslat će S. F. H. A. M. adrese podružnica. 8. — Poljoprivredna komora Vardarske banovine dostavila je pod brojem 126 od 22-11-1939 glavne zaključke svoga 4. zasijedanja dne 27, 28 i 29-XII-1938 štampana u posebnom otisku pod naslovom »Osnovne potrebe poljoprivrednika i poljoprivrede Vardarske banovine«. U tome otisku pod III. Šumarstvo navodi se slijedeće: »Veliko interesovanje većnika Poljoprivredne komore Vardarske banovine, po pitanju šumske privrede, jasno je pokazalo, da šume pretstavljaju životno pitanje ove pokrajine. Nakon iscrpne diskusije, Veće je konstatovalo: da je napredak zemljoradnika, i stočara u ovoj banovini vezan za šume i njene raznovrsne proizvode, jer one štite: poljsku privredu naselja, železnice i puteve od bujica i poplava; jačaju zdravlje naroda, stvaraju povoljne uslove za razvoj turističke privrede i služe visokim ciljevima narodne odbrane. Dalje je konstatovano: da se državne šume, koje pretstavljaju 25% od svih šuma u ovoj banovini, dobro čuvaju i štedljivo koriste, ali, da se ostale šume, naročito seoske, koje čine glavninu šuma, preterano iskorišćuju i slabo čuvaju. Ovakvim načinom korišćenja i čuvanja nedržavnih šuma, dovodi se u pitanje opstanak tih šuma. S obzirom da porastom stanovništva raste potrošnja drveta i broj stoke, dok priraštaj šuma ni iz daleka ne podmiruje potrošnju drvenih proizvoda, to postoji opasnost po seoske šume, koje nose glavni teret potrošnje, da u skorijem vremenu izgube i onaj maleni drveni kapital koji se u njima nalazi. Na 512.900 ha seoskih šuma približan godišnji deficit iznosi oko 800.000 kub. met. drveta. Uviđajući da neracionalno gazdovanje sa šumama pogađa interese celokupne privrede u ovoj banovini, i da dobra šumska privreda počiva samo na dobrom čuvanju i pametnom korišćenju šuma, Veće se saglasilo, da se kod nadležnih prdeuzmu sledeće mere: 1) Obezbeđenje dovoljnog broja čuvara nedržavnih šuma. Da bi se postojeće šume svih kategorija vlasništva shodnim merama poboljšale, potrebno je postaviti za čuvare nedržavnih šuma: dovoljan broj spremnih, zdravih i čestitih čuvara šuma, s tim, da jedan čuvar čuva najviše 2.000 ha šume. Troškovi čuvanja da se raspodele sa jednom polovinom na vlasnike šuma a drugu polovinu da podmiri iz svoga budžeta Banska uprava Vardar, banovine — kao nosilac bolje privredne mogućnoist naroda. Doprinos, koji pada na vlasnike, da se pravilno raspoređuje i unosi u budžet odgovarajućih opština. Čuvarsko osoblje treba da bude podređeno kontroli i upravi sreskih šumarskih referenata; 2) Postavljanje kvalifikovanih šumar, inžinjera, i kontrolnih lugara. Da bi napori naroda i banovine bili krunisani uspehom, ističe se neophodna potreba, da država, koja po zakonu nadzire rad vlasnika u šumi, postavi za svaki srez u ovoj banovini po jednog kvalifikovanog šumarskog inžinjera i po jednog kontrolnog lugara; 3) Stavljanje pod zabranu šuma i šikara koje iziskuju oporavljenje. Da bi se sačuvale i one šume i šikare koje su sečom desetkovane, potrebno je staviti ih pod zabranu za sve vreme njihovog oporavljenja. Za vreme trajanja zabrane omogućiti brzo i jevtino snabdevanje okolnog stanovništva potrebnim drvetom, a stoci obezbediti jevtinu ispašu u obližnjim državnim šumama; 4) Oslobođenje zabranjenih šuma od poreze i revizija klasifikacije šuma. Da bi se zabrane šuma mogle sprovesti, potrebno je sve zabranjene šume osloboditi poreze i ostalih dažbina. Isto tako, potrebno je kod svih šuma izvršiti reviziju klasifikacije, pošto Masiranje iz 1928 godne ne odgovara stvarnom stanju i ometa sanaciju šumske privrede u ovoj banovini; 5) Pitanje koza. Pored konstatacije da su koze satirači šume, čiji se broj penje do jednog miliona, ipak, socijalne prilike poljoprivrednika u ovoj banovini nalažu, 242 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 61 <-- 61 --> PDF |
da se pitanje koza postepeno rešava. U prvom redu potrebno je: posebnim naredbama regulisati držanje koza sa postepenim smanjivanjem njihovog broja, kako bi se ublažio njihov pritisak koji vrše na šume. Planinskim selima, gde je zamena koza sa drugom vrstom stoke teška, dozvoliti držanje koza u ograničenom broju i odrediti delove šuma, koje će služiti kozarskoj privredi. Selima iz ravnica i podgorja, gde je prinos zemljoradnje povoljniji, i gde ima uslova za držanje ostalih vrsta stoke, zabraniti držanje koza uvođenjem visokih taksa; 6) Prinudno pošumljavanje goleti u bujičnim slivovima. U cilju umanjenja ogromnih štetnih posledica koje nanose mnogobrojne bujice usevima u ovoj banovini, neophodno je sprovesti prinudno pošumljavanje goleti u bujičnim slivovima. Za ovo potrebno je besplatno izdavanje šumskih sadnica iz banovinskih šumskih rasadnika, čiju proizvodnju povećati u granicama potražnje. Uputstva za rad na pošumljavanju, da daju narodu besplatno državni i banovinski stručnjaci, kako u kancelariji tako i na terenu. 7) Regulacija bujičnih potoka. S obzirom da bujični potoci čine ogromne štete seoskoj privredi zatrpavanjem plodnih njiva i rušenjem seoskih i opštinskih puteva, ističe se kao goruća potreba njihova regulacija. Kako ovi radovi iziskuju ogromne novčane žrtve, to se pored skromnih državnih i banovinskih sredstava ističe potreba iskorišćavanja narodne saradnje: osnivanjem zadruga za zaštitu sela od bujica i poplava, kako bi i selo doprinelo regulisanju bujica, koje mu iz godine u godinu desetkuju useve i umanjuju plodne površine zemljišta.« Komora umoljava J. Š. U. za potporu njenih nastojanja bilo akcijom svojih članova bilo preko šumarskog lista. Zaključuje se: da se ostavi za sjednicu, na kojoj bude prisutan i g. Marković, a zasada se imade u zapisniku štampati prednji pasus o šumarstvu. 9. — Ministarstvo poljoprivrede i domena Kraljevine Bugarske, Sekcija za informacije umoljava dopisom od 23-1-1939 Šumarski list u zamjenu za njihovu ediciju Der Bulgarienwart. Zaključuje se: da se zamjena ne odobri, ako ova edicija donaša samo propagandu. O tome neka se obavijesti izdavača sa zamolbom da daljnju korespodenciju sa Udruženjem vodi na bugarskom ili našem jeziku. 10. — Ministarstvo šuma i rudnika odjeljenje za vrhovni šumarski nadzor, dostavilo je aktom od 25-1-1939 broj 562 saopćenje internacionalnog komiteta za iskorišćavanje drveta u Brislu o obavještajnoj službi toga komiteta. To je saopćenje štampano u Šumarskom Listu broj 3/1939 na strani 179, da tako zanj saznaju svi članovi udruženja. — Uzima se na znaje. 11. — Odsjek za šumarstvo Kr. banske uprave savske banovine obavijestio nas je aktom od 1-III-1939 broj 2752/7 da je rješenjem vršioca dužnosti bana od 28-1-1939 otvoren J. Š. U. banovinskom budžetu za godinu 1938/39 kredit od din. 9.000.— u svrhu promicanja šumarstva. Upućena je zahvala i priznanica za tu potporu. — Uzima se na znanje. 12. — Otsjek za šumarstvo Kr. banske uprave Dunavske banovine aktom broj III—46 209 od 21-11-1939 saopćuje da nema budžetske mogućnosti za davanje potpore J. Š. U. Uzima se na znanje s time da se ponovno zamoli potpora od svih banskih uprava, a prepis molbe dostavi posebnim dopisom šefovima šum. otsjeka. 13. — Ljubljanska podružnica J. Š. U. dostavila je aktom od 10 II 1939 broj 16 izvještaj o trećoj sjednici svog upravnog odbora s molbom, da se otisne u Šum. listu. Izvještaj je otisnut u Šumarskom listu br. 3 na strani 175. Nakon kraće diskusije o zapisniku a specijalno o smještaju muzeja i o sniženju želj. tarife za hmeljarce 243 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Zaključuje se: U pitanju sniženja tarife za prevoz hmeljaraka treba izraditi pretstavku komercijalnom odjeljenju ministarstva saobraćaja. 14. — Banovinski odbor za propagandu pošumljavanja dostavio je udruženju svoju ediciju: »Uputa za priređivanje dječjih dana pošumljavanja«. Ujedno je poslao i primjerak iskaznice, koja će se za uspomenu davati svakom učeniku, koji bude učestvovao pri sadnji biljaka. Na toj iskaznici otisnut je u malom plakat J. Š. U, »Molitva šume«. »Molitva« se dade jasno i lako čitati. Uzima se na znanje s time da se pismeno zahvali banovinskom odboru i ujedno zamoli da pošalje svakoj podružnici barem po jedan primjerak. IV. Izvještaj blagajnika: Blagajnik g. Oska r Dremi l podnosi slijedeći izvještaj: ... Stanje blagajne dne 12. III. 1939. A. Gotovina: U blagajni se nalazi Din. 15.486.33 B. Efekt Imovina na ček. račun poštanske štedionicce ee Din. 764.— Tri obveznice 1% investicionog zajma » 11.500.— Uložnica I. hrv. šted. broj 113940 » 135.751.73 „ „ „ „ 273117 . , » 105.363.18 „ „ „ „ 303471 . » 7.843.44 „ „ „ „ 303472 . » 8.149.49 Uložnica državne hipotekarne banke br 882 » 51.397.— 1891 » 201.012.— 4309 » 180.984.— Ukuiino: Din. 702.764.84 --i STANJE FONDOVA Kereškenjijeva pripomoćna zaklada Uložnica I. hrv. šted. broj 8569 Din. 16.102.72 „ „ „ „ 303468 » 3.056.05 „ „ „ „ 300602 » 18.002.57 Drž. hip. banke br. 4829 » 15.120.— Ukupno: Din. 52.281.34 Borošićeva literarna zaklada Uložnica I. hrv. šted. broj 8568 Din. 13.237.62 „ „ „ „ 303469 » 3.056.05 Uložnica državne hipotekarne banke br. 5200 . . » 2.464.— Ukupno: Din. 18.757.67 Fond Viteškog Kralja Aleksandra I. Ujedinitelja za propagandu šumarstva Uložnica I. hrv. štedionice broj 303430 ... . Din. 1.989.94 Uložnica državne hipotekarne banke br. 4544 . . » 1.939.— Ukupno: Din. 3.928.94 244 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Fond za održavanje glavne skupštine Uložnica I. hrv. šted. broj 15018 bin. 18.719.63 „ „ „ „ 303470 » 3.056.05 Ukupno: Din. 21.775.68 Fond za oporavilište šumara na Mljetu Uložnica drž. hipotekarne banke broj 6326 . . . Din. 1.125.— Najamnina za prvu četvrt o. g. stigla je. Nacrti za najamni ugovor za budžetsku godinu 1939/40. predloženi su Dekanatu poljoprivredno-šumarskog fakulteta univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu 11. studenoga pr. god. broj 905. do danas nisu jošte povraćeni. Porezi državni i gradski uplaćeni su za prvu četvrt o. g. Temeljem zaključka Upravnog odbora od 22. I. toč. 10. odaslan je gospodi Margareti üettwert Din. 1015.— te je ista primitak potvrdila uz zahvalu. Temeljem zaključka Upravnog odbora toč. 7. od 22. I. t. g. odaslana je devetorici molitelja jednokratna pripomoć od po 777.— Dinara t. j . Ukupno Din. 6.993.—. Iz Kereškenjijeve pripomoćne zaklade temeljem zaključka Upravnog odbora od 22. t. g. točka 6. odaslano je šestorici moliteljica po Din. 260. —t. j . ukupno Din. 1560.—. Posmrtna pomoć Uložnica državne hipotekarne banke br. 5352 . . Din. 1.157.— „ 5353 . . » 2.214.— Ukupno: Din. 3.371.— Članova imade 42. Glede pravila posmrtne pomoći drugih udruženja izvjestiti mi je, da su pravila posmrtne pomoći J. Š. U. sastavljena na temelju pravila udruženja veterinara. Inžinjerska komora u Zagrebu nema jošte pravilnika za posmrtnu pomoć, već takav izrađuje. U službenom vijesniku zagrebačke inžinierske komore broj 56 nalazi se jedan predlog pravila za posmrtnu pomoć, nu isti nije prihvaćen. Kada budu pravila sastavljena zatražit će se primjerak istih. Prema usmenom saopćenju mogu istoj pripomoći pristupiti i gg. šumarski inžinjeri. Pravila hrvatske učiteljske pripomoćne i posmrtne zadruge u Zagrebu pribavljena su, iz istih se vidi, da im je osnova godišnja članarina, a prihod su ujedno kamati od zaklade za potpomaganje oskudnih članova. Nakon izvještaja razvila se diskusija o Mljetu u kojoj je zaključeno na prijedlog g. S m i 1 a j a, da se zamoli g. M a r č i ć a te Direkciju šuma u Mostaru ig. G j i k i ć a za izvještaj o stanju toga predmeta, a naročito u pitanju vijesti, da će samostan preuzeti Franjevci. O potpori g. ing. Marijanu Matijaševiću razvila se poduža živahna debata u kojoj su uzeli učešća gg. inžinjeri: Lenarčić, Radošević, Rihtar, Obrado vi ć i A n i ć. Na prijedlog g. pretsjednika Lenarčića jednoglasno se podijeljuje g, Matijaševiću 3.000 Din. potpore za studije u inozemstvu i to naravno samo ako taktično i otputuje. Nakon toga primljen je izvještaj g. blagajnika s time, da za iduću sjednicu izradi izvještaj o dugovanju članarine. V. — O nepostavljenim šumarskim inžinjerima. Ing. G j a i ć referira: 1) Sarajevska podružnica dopisom od 10. II. 1939. traži, da se Upravni odbor zauzme kod Ministarstva za ostvarenje postavljanja nadničara za pripravnike. Time će 245 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 64 <-- 64 --> PDF |
se povećati broj činovnika što je naročito važno obzirom na predstojeću sistematizaciju mjesta. U prilogu dostavlja Podružnica slijedeće obrazloženje: Vodeći računa o staleškim interesima svojih članova Upravni odbor sarajevske podružnice Jugoslavenskog šumarskog udruženja uzeo je na svojoj odborskoj sjednici od 29 januara 1939 godine u razmatranje stanje i položaj svojih članova: volontera, dnevničara i nadničara, diplomiranih inženjera šumarstva, zaposlenih privremeno od vremena na vrijeme, po raznim kreditima. Uviđajući, da Jugoslavensko šumarsko udruženje, obzirom na prilike, nije bilo uvijek u stanju da zaštiti u potpunosti interese svojih članova, to se ova podružnica nije u sličnim prilikama ni obraćala na Naslov. Međutim stanje i položaj naših mladih drugova: volontera, dnevničara i nadničara postaje iz godine u godinu sve gore, sve nesnosnije tako, da zabrinjava ne samo njih, nego zabrinjava i samu struku. Mladi ljudi, studirajući najnormalnije dolaze, po otsluženju kadrovskog roka, do položaja »honorarnog nadničara« u najboljem slučaju sa 25 godina starosti. Mnogi od njih zauzimaju ovakav, upravo ponižavajući nadničarski položaj već 3—4 pa i 5 godina. Danas, već u muževnoj dobi od 30 godina međutim još uvijek neznaju dokle će ovakovo njihovo stanje trajati. Mnogi već gube i nadu, da će njihov položaj biti regulisan u dogledno vrijeme. A kako i na osnovu čega mogu da vjeruju u zadovoljavajuće rješenje svoga pitanja i teškog stanja, kada se još uvijek postavljenja vrše bez ikakovog reda? Poznata je stvar, da se postavljenja čin. pripravnika posljednjih godina u Ministarstvu šuma i rudnika vrše gotovo isključivo na osnovu raznih preporuka i ličnih veza. Dok jedni čekaju već 3—4 pa i 5 godina, katkada i sa položenim praktičnim ispitom dotle drugi čekaju vrlo malo ili čak ništa. — Ne vodi se dakle računa ni o stručnoj spremi ni o starosti, nego jedino o preporuci. Uz ovakovo stanje stvari položaj ovih naših mladih drugova postaje upravo očajan, pa ako danas sutra i budu postavljeni, to će doći u podređeni položaj prema svome mlađem drugu, koji se u doba kada je njegov podređeni već vršio »časnu« dužnost »diplomiranog inženjera nadničara« možda tek upisao na Univerzitet. Kakove će to prilike izazvati u struci nije potrebno spominjati. Kako su ovoj podružnici poznate budžetske prilike a naročito nepopularnost povećavanja budžetskih stavaka za lične izdatke, to je uvjerena, da makar kako uvjerljiva intervencija za postavljanje čin. pripravnika nebi uspjela, jer bi to značilo povećavanje već i onako velikih ličnih izdataka. Ako se međutim podvrgnu analizi razni krediti iz kojih su dnevnčari isplaćivani i uporede plate dnevničara sa platom čin. pripravnika, tada se dolazi do zaključka, da bi uslijed smanjivanja ovih kredita postavljanjem nadničara za čin. pripravnike, došlo tek do neznatnog povišenja budžetskih ličnih izdataka. Kao primjer navodimo dva najvažnija kredita na području Direkcije šuma u Sarajevu: kolonizacioni i taksacioni. 1) Na teret kredita za kolonizaciju zaposleno je prosječno 20 dipl. inženjera šumarstva u svojstvu honorarnih nadničara. Honorari ovih nadničara iznose za cijelu godinu 20X12 mjeseci X 30 dnevnica a Din. 50.— Din. 360.000.— + 10% OUZOR = ´ Din. 36.000— Ukupno nadnice . . . Din. 396.000.— Ovi nadničari zaposleni su na terenu prosječno 6 mjeseci za koje vrijeme uživaju terenski paušal od Din. 1.000.— mjesečno što iznosi godišnje 6 X 1.000 X 20 = Din. 120.000.— Ukupni godišnji izdatak za 20 nadničara iznosi Din 516.000.— 246 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Da vidimo sada koliki bi izdaci bili u slučaju, da ovih 20 nadničara budu postavljeni za čin. pripravnike? Plata 20 čin. pripravnika za godinu dana u I. razredu skupoće 20 X 12 mjeseci X Din. 1.550.— = Din. 372.000.— Terenski paušal za 20 pripravnika kroz 6 mjeseci a Din. 2.000.— Din. 240.000.— Ukupni godišnji izdatak za 20 čin. pripravnika Din. 612.000.— Prema tome trošak zadovoljnih 20 čin. pripravnika iznosio bi Din. 612.000.— manje Din. 516.000.— = Din. 98.000.— više nego za 20 nezadovoljnih nadničara. Znači, da bi ovaj postavljeni nadničar stajao državu po sadanjem budžetu tek Din. 4.900.— godišnje više, nego što stoji sadanji nadničar. Na koji bi se način ova operacija imala da provede u budžetu? Od dosadanjih Din. 516.000.— po kreditu za kolonizaciju imalo bi se u prvom redu da prenese platu u iznosu od Din. 372.000.— na budžetsku stavku čin. pripravnika, za koji bi se iznos smanjio kolonizacioni kredit, a uvećao lični budžetski izdatak, čime cjelina budžeta nebi trpila nikakove promjene. Ostalo bi prema tome na kolonizacionom kreditu Din 516.000.— manje Din. 372.000.— = Din. 144.000.—. Kako je prema naprijed navedenome za izvođenje kolonizacionih radova u sadanjem obimu, a uz pretpostavku da radove vrše čin. pripravnici potrebno Din. 240.000.—, to bi smanjeni kredit uslijed postavljenja nadničara za pripravnike trebalo povećati Din. 240.000.— manje Din. 144.000.— = Din. 96.000.—. To je dakle svota, koja bi se pokazala kao povećanje budžeta, pa bi se prema tome lični budžetski izdaci povećali za Din. 372.000.—, a kredit za kolonizaciju smanjio za Din. 372.000.— manje Din. 96.000.— = Din. 276.000.—. 2) Isti je slučaj i sa kreditom za radove na uređenju šuma, taksacione radove. Taksacija zaposluje prosječno 12 ovakovih nadničara, a njihove plate iznose 12 X 12 mjeseca X 30 dana a Din. 50.— . . Din. 216.000.— + 10% OUZOR-u = . Din. 21.600.— Ukupno nadnice . . . Din. 237.600.— Povišenje njihovih nadnica na terenu a Din. 30.— dnevno kroz 4 mjeseca iznosi 12 X 4 X 30 dana a Din. 30.— Din. 43.200.— + putni računi za seobe tokom rada prosječno po Din. 500.— mjesečno 12 X 4 mjeseca X Din. 500.— Din. 24.000.— Ukupni godišnji izdatak za 12 nadničara Din. 304.800.— Trošak za iste ove radove ako bi ih vršili čin. pripravnici iznosio bi: plata 12 čin. pripravnika u I razredu skupoće kroz godinu dana iznosila bi Din. 225.200.— putni računi kroz 4 mjeseca na terenu a Din. 2.700.— prosječno iznosili bi 12 X 4 X Din. 2.700.— Din. 129.600.— Sveukupni trošak . . Din. 352.800 — Analogno onome pod 1) bili bi troškovi za Din. 352.800.— manje Din. 304.800.— = Din. 48.000.— veći. I ovdje bi postavljanje dnevničara za čin. pripravnike opteretilo državni budžet tek za Din. 4.000.— po osobi. Kao i pod 1) i ovdje bi se kredit za taksaciju imao da smanji a budžetska stavka ličnih rashoda uveća no tako, da bi povećanje budžeta ličnih rashoda iznosilo u svemu Din. 48.000.—. 247 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Na ovaj način samo na području Direkcije šuma u Sarajevu moglo bi da se postavi 32 nadničara sa neznatno većim izdatkom od Din. 96.000 + Din. 48.000 = Din. 144.000.—. Istodobno obavljali bi dosadanje poslove zadovoljni i odgovorni čin. pripravnici mjesto nezadovoljnih i neodgovornih nadničara. U istom ovom obimu vrše se radovi na kolonizaciji i taksaciji i pri Direkciji šuma u Banjoj Luci i Tuzli u manjem obimu pri Direkciji šuma u Mostaru. Prema tome bi Direkcija šuma u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli mogle da postave 32 X 3 = 96 nadničara za čin. pripravnike, a Direkcija Mostar 10 pripravnika, odnosno Direkcije šuma na teritoriji bivše Bosne i Hercegovine u svemu 106, čin. pripravnika. Budžetski izdaci za ovih 106 čin. pripravnika povećali bi se provođenjem napred navedenih operacija u svemu za (144.000 X 3) + 45.000 (za Mostar) = Din. 477.000.—. Uzmemo li, da bi sve ostale Direkcije šuma mogle da postave na isti način daljnjih 106 nadničara za čin. pripravnike, to bi postavljanje 212 nadničara opteretile budžet od Din. 13„000,000.000.— u svemu za 954.000 ili za 0.007%. — U stvari ni toliko, jer 212 nadničara i nema. Naravno za ovakova postavljenja došli bi još i krediti za pošumljavanje, bujice i režiju, koji kod prednjih računa nijesu uzimati u obzir. Na osnovu svega izloženoga obraća se ova podružnica na Upravu Jugoslavenskog šumarskog udruženja sa slijedećim « PREDLOGOM da se sa strane Jugoslavenskog šumarskog udruženja odredi jedna delegacija, koja bi hitno, još prije donošenja budžeta proučila čitavu ovu stvar raspravila je sa nadležnima kod Ministarstva šuma i rudnika, a zatim je temeljito obrazložila i preporučila: 1) Gospodinu Pretsjedniku Kraljevske Vlade, 2) Gospodinu Ministru šuma i rudnika, 3) Gospodinu Ministru finansija, kao najpozvanijima za rješenje ovog pitanja. Posebno trebalo bi umoliti Gospodina Ministra šuma i rudnika, da se kod postavljenja drži načela, da prvenstveno imaju stariji pred mladima, odnosno da se postavljenja vrše po datumu diplomiranja i podnošenja molbe. Istodobno bi delegacija trebala da posjeti i Gospodina Ministra saobraćaja i Gospodina Ministra vojske i mornarice. Prvoga radi eventualnih novih postavljenja u resoru saobraćaja, a drugoga radi kreiranja potrebne struke šumarskih inženjera u resoru Ministarstva vojske i mornarice. Delegaciju bi prema mišljenju ove podružnice trebali da sačinjavaju po 2 profesora naših fakulteta i još koji član uprave, kako to Uprava sama odredi. Ovome svemu došlo bi još i pitanje uračunavanja godina provedenih u službi inženjera nadničara, no pošto bi to za sada stvar možda i komplikovalo, to se ovo pitanje, ne smatra momentano hitnim. Umoljava se Uprava, da po ovoj važnoj stvari izvoli hitno postupiti, a po učinjenom da nas izvoli obavjestiti. 2) Skopska podružnica dopisom od 21. II. 1939. broj 5 izvještava da je na sjednici 20. II. 1939. raspravljen prijedlog sarajevske podružnice. Nepostavljanje šumskih inžinjera i regulisanje položaja nezaposlenih rak-rana je šumarstva. Krivnja je na šumarima koji su došavši na položaje zaboravili na stanje u kojem su bili dok su bili mlađi, a do svog sadanjeg položaja došli su bez velikih muka te se zbog toga ni ne mogu uživjeti u položaj mladih i nezaposlenih kolega. Zaključeno je stoga da treba: a) da svi šumari, bez razlike na položaj u društvu i administraciji, obrazuju jedan jedinstveni front, koji će boriti svima raspoloživim sredstvima za rešenje pitanja postavljanja i regulisanja nezaposlenih šumarskih inžinjera; 248 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 67 <-- 67 --> PDF |
b) da Jugoslovensko šumarsko udruženje, kao jedino staleško šumarsko udruženje, bez odlaganja preduzme energične korake kod svih nadležnih da se ovo pitanje skine sa dnevnog reda; c) u koliko se uprava Udruženja iz bilo kakovih razloga ne bi htjela da se primi rešenja ovog najaktuelnijeg zadatka šumarskog staleža neka se putem vanredne skupštine na čelo uprave pozovu ljudi, koji će se toga bez oklijevnja primiti. Konačno izvještava, da u Vardarskoj banovini imade 10 nadničara. 3) Grupa od 25 kvalifikovanih umnih nadničara u Sarajevu potpomognuta od 19 postavljenih mladih i starijih kolega u dopisu od 25. II. 1939. zahtjeva: a) da se bezuslovno zastupa i u djelo sprovede gore spomenuti prijedlog sarajevske podružnice J. Š. Udruženja; b) da se hitno u smislu spomenutog prijedloga obrazuje deputacija za Ministarstvo šuma i rudnika i odmah uputi u Beograd dok još budžet nije izglasan; c) da ista deputacija nastoji, ako se već u budžetu ne bi moglo ništa izmijeniti, da iz kakovog zajma za javne radove i si. osigur sumu od Din. 1,000.000.— koliko je potrebno da se gornji prijedlog sprovede u djelo. Ovdje treba spomenuti još i to, da je veći državni interes, da se zajam »Šipada« od Din. 15,000.000.— smanji na Din. 14,000.000.—, a Din. 1,000.000.— otstupi za provedbu spomenutog prijedloga. d) da se kod novih budžetskih postavljenja u budžetu za 1939/40. (osigurano je navodno 40 postavljenja) — zatraži bezuslovni red kod postavljanja po roku diplomiranja i podnošanja molbi. Ujedno skreću pažnju upravnog odboru da će u slučaju ako se ne zauzme najozbiljnije za regulisanje pitanja postavljanja šum. inžinjera istupiti iz Jugoslov. šumarskog udruženja i potražiti zaštite drugih jačih organizacija. 4) Banjalučka podružnica povodom prijedloga Sarajevske podružnice podnijela je predstavku u kojoj obrazlaže teški položaj, s jedne strane mladih inžinjera zaposlenih u svojstvu nadničara, a druge pak direkcije koja mora da povjerava odgovorne radove nadničarima i predlaže stoga: a) da se Udruženje poštara, da se odmah postavi što veći broj šumarskih inžinjera, a svakako neka se odmah postave svi oni koji su završili studij prije konca 1936 godine; b) da se Udruženje zauzme kod merodavnih faktora, da se pri postavljenju u državnu službu uvede red, odnosno izabere jedan objektivan kriterij za postavljanje (datum diplomiranja, predaje molbe i si.) dosadašnja praksa oko postavljenja pokazuje nažalost, da se zapostavljaju neki koji su završili studij prije 4 godine dok sa druge strane postavljaju se tek diplomirani inžinjeri; Ova pojava stvara kod cjelokupnog našeg staleža a izvan njega moralnu depresiju i nezadovoljstvo sa postojećim stanjem; c) da se ukine nadničarenje i dnevničarenje. U slučaju da ipak ostane veći broj nepostavljenih, neka odbor J. Š. U. ispita sve mogućnosti kod Min. šuma, kod drugih ministarstava te u privatnim službama kako bi se provelo namještanje u službu odnosno poboljšanje položaja naših mladih kolega. Isto tako neka se ukine u zadnje vreme raširena praksa volontiranja pošto volonteri konkurišu besplatnom radnom snagom onima koji nisu u mogućnosti da rade besplatno; d) da se zatraži uračunavanje godina provedenih u državnoj službi u svojstvu volontera i nadničara u pripravničku službu i na taj način barem u neku ruku regresira one, koji godinama čekaju na svoje postavljenje. 5) Srajevska podružnica dopisom od 1. III. 1939. broj 25 dostavlja svoj odgovor koji je poslan ljubljanskoj podružnici. U njemu iznosi prigovore nerazumijevanja za opću akciju oko postavljenja mladih sada nezaposlenih odnosno privremeno zaposlenih 249 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 68 <-- 68 --> PDF |
šumarskih inžinjera. Nezgodno je da tom prilikom Ljubljanska podružnica traži da se postave 4 podšumara, a tek u nedostatku tih da se postave inžinjeri. Takovim tra ženjem promašena je svrha predstavke S. podružnice koja na cijelo ovo pitanje ne može da gleda sa uskog regijonalnog stanovišta, kao što je to učinila Ljubljanska podružnica. Konačno u dopisu traži: »U vezi ovoga smatramo, da bi bilo potrebno skrenuti pažnju nadležnima na neravnomjernu podjelu šum. osoblja po pojedinim banovinama. Dok je na ovd. po dručju i po 100.000 ha povjereno jednom stručnom licu, dotle se u Dravskoj banovini cijelo personalno pitanje svodi na zamjenu 2 bolesna podšumara, kreiranje 2 nova potšumarska mjesta i postavljenje 3 čin. pripravnika inžinjera šumarstva.« .) U ime 114 nepostavljenih šum. inžinjera podnijela je Zagrebačka grupa ovu predstavku: »Tokom nekoliko zadnjih godina počinjene su pri postavljanju čin. pripravnika šumarskih inženjera krupne greške i propusti koji su dobro poznati naslovu. Ne želimo ovdje navoditi razloge, koji su vodili mjerodavne da tako čine, ali moramo konstatovati da do danas nije bilo ozbiljnijih pokušaja ili vrlo malo, da se to stanje ako ne posve popravi, a ono bar osiguraju bolje perspektive za budućnost. To saznanje potaklo je nas nepostavljene šum. inženjere, koji to nepravedno stanje najteže osjećamo, da udruženi preko našeg Radnog Odsjeka pri JŠU pokrenemo riješenje za sada najaktuelnijih pitanja. Stupivši u vezu sa svim nepostavljenim šum. inženjerima zaposlenim kao nadničarima u državnim, baiiovinsikim i privatnim ustanovama na cijelom teritoriju države iznesene su opravdane želje i zahtjevi, koje ovdje iznašamo naslovu kao jedinom priznatom pretstavniku šumarskog staleža i struke u slijedećim točkama: 1.) Povećati broj postavljanja za šum. čin. pripravnike u budžetu 1939/40. 2.) Zavesti pravedniji red kod postavljanja. 3.) Ukinuti za stalež ponižujuće volontiranje. 4.) Poboljšati uvjete rada nepostavljenih šum. inženjera zaposlenih kao nad ničari i dnevničari. ad 1.) Prema predlogu budžeta za god. 1939/40. predviđeno je 40 šum. pripravničkih mjesta. Taj je broj prema broju nepostavljenih šum. inženjera, kojih ima cko 200, zaista premalen. Umoljava se da na nadležnom mjestu, a na osnovu obrazložene pretstavke Podružnice JŠU, Sarajevo naslov poradi na povećanju broja postavljenja u budžetu 1939/40. ad 2.) Činjenica je da danas prilikom postavljanja u državnoj službi ne postoji pravednost. Postavljanja vrše se gotovo isključivo po preporukama i ličnim vezama. Za one koji nemaju rođaka ili uplivnog zagovornika na položaju, cijena za postavljanje je vrlo .velika, a plaća se obično u časti i karakterima našim; traži se često da budemo agitatori i slično. Na postavljenje se čeka 4—5 godina, ne postavljaju se ni oni koji i imaju položeni stručni ispit, dok mlađi kolege sa vezama dolaze odmah bez čekanja do mjesta. Umoljava se naslov da kod nadležnih porade svim snagama oko zavođenja reda pri postavljanju. Kao jedini pravedni kriterij smatramo: rok diplomiranja. ad 3.) Odredbom Fin. zakona za god. 1936/37 § 85 t. 2. ovlašten je Ministar Šuma i Rudnika postavljati volontere. U istom obrazloženju priznaje se »da su nepostavljeni šum. inženjeri mahom sirotinja, koja živeći u neizvesnosti i van struke zaborave ono što su u školi naučili, a duševno i telesno oronu. Da bi se to otklonilo i da bi se tim ljudima pružilo bar štogod ovlašćen je Ministar Šuma i Rudnika da postavlja volontere.« Smatramo da je nepotrebno ovom obrazloženju dati ikakov komentar. ad 4.) Veliki broj nas nalazimo se danas zaposleni kao nadničari i dnevničari dižavnih i banovinskih ustanova. Uvjeti rada nisu kod svih ustanova jednaki. Visina 250 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 69 <-- 69 --> PDF |
nadnice često se određuje po ličnom nahođenju gg. pretpostavljenih. Ima slučajeva da u istom uredu za isti rad postoje usprkos istih kvalifikacija razne nadnice. Nadalje je to zaposlenje privremeno i nesigurno jer zavisi o raspoloživom kreditu a i o samovolji gg. šefova. Taj odnos između nas i poslodavaca nije ničim osiguran, a po svom otkaznom roku (14 dana) ruši ugled struke i staleža. Ako se već zaposlenje šum. inženjera kao dnevničara i nadničara ne može izbjeći, bezuvjetno je potrebno da im se dade neka solidnija osnova. To bi se dalo riješiti time, da se: a) odrede minimalne nadnice za rad u kancelariji; b) na terenskim radovima prizna ista prava kao i čin. pripravnicima kad već imadu iste dužnosti; c) vrijeme provedeno u svojstvu nadničara i dnevničara prizna u pripravnu službu sa pravom na penziono osiguranje; d) prizna pravo na godišnji odmor kao i čin. pripravnici; e) produlji otkazni rok. Iz svega napred izloženog vidi se teško stanje u kome se nalazi oko 200 nepo stavljenih šum. inženjera. Naši zahtjevi i želje posve su opravdane i njihovo zadovoljenje je isto tako u interesu struke kao i u interesu nas samih. Umoljavamo naslov da poradi kod svih mjerodavnih faktora, sa svim raspoloživim sredstvima i što hitnije za pravedno riješenje tog pitanja. 7) Resimirajući sve gore navedene predstavke radni odbor u dopisu od 11. .. 1939. predlaže, da se prijedlog Sarajevske podružnice usvoji kao prijedlog upravnog odbora J. Š. U. i da se poradi nadalje na ostvarenju prijedloga; grupe 114 inžinjera pod 6.) a osim toga da se poradi na povećanju broja mjesta šumarskih inžinjera i to tako, da se a) U vezi sa § 77. Zakona o šumama i čl. 1. Pravilnika o postavljenju kvalifikovanih šumarsko stručnih lica za upravu nedržavnih šuma moglo ´bi se namjestiti više šumarskih inžinjera. U tu svrhu potrebno je da se sastavi katastar privatnih posjeda i popis upravitelja na tim posjedima kao i pregled o kapacitetu većih pilana. b) Obzirom na intenziviranje šumskog gospodarstva u državnim šumama kao i potrebe pojačanja šumskog nadzora mogla bi se naći mogućnost uposlenja velikog broja sada nezaposlenih šumarskih inžinjera. Obzirom na to bilo bi potrebno prikupiti podatke o potrebi šumarskog osoblja kod pojedinih Direkcija i Banskih uprava. Obzirom na to da će u tome pitanju trebati povesti vrlo živu prepisku predlaže radni odbor da se dade ovlaštenje da prepisku u tom pitanju potpisuje uz tajnika g. prof. P e t r a č i ć. Ujedno izvještava da je prema zaključku prošle sjednice konstituiran radni odbor u koji su ušli Ing. Robert Masa; Ing. Beraković Stevo: Ing. Bora Kosanović; Ing. Stevan ćirković. Gosp. predsjednik Lenarčić u poduljem govoru odbija prigovore, koji su izneseni u gornjim predstavkama. Naglašuje, da je Šumarsko udruženje u zadnjih 6 do 8 godina, otkako postoji taj problem nastojalo da prikaže javnosti te poteškoće i pokušavalo ih riješiti. Nije krivnja Udruženja što su opće i političke prilike takove da se stručni uslovi slabo uvažuju. Naročito odbija predbacivanje da se nije radilo ozbiljno, a pogotovo da postoji nerazumijevanje mladosti kod starijih kolega. Prigovaralo se da dva fakulteta produciraju suviše inžinjera. To ne stoji jer ne postoji hiperprodukcija šumara nego potpuna dezorganizacija šumske privrede. U zadnje vrijeme J. Š. U. je zainteresiralo mlade ljude i zaposlilo i poslovnog tajnika kako bi se moglo što brže i što lakše svladati golemi posao. Taj posao je tim teži što država koja bi trebala da bude ideal šumovlasnika eksploatira svoje šume na najneobzirniji način. Tu treba smišljene i organizovane propagande, da se informira javnost, jer bez znanja javnosti ne može se to neodrživo stanje popraviti. 251 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Danas se postavlja princip da Ministarstvo šuma mora da uravnotežuje svoj budžet i da izlazi iz svojih prihoda. Sada čak mora da snosi i penzije. Tako država, koja kao loš eksploatator svojih šuma, ne može poslužiti kao uzor dobrog gazde ne može ni ostvariti predviđenih prihoda, pa uslijed toga stradava nadzor nad šumama. Naravno da je posledica toga današnje neodrživo stanje. Tu postoje dve mogućnosti. 1) Krparenje — hitne mjere — na bazi prijedloga. 2) Sistematski rad, koji je mnogo razumniji. U diskusiji koja se nakon toga razvila, zaključeno je da se sastavi jedna adhoc delegacija koja treba obići gosp. Ministra šuma, gosp. Ministra finansija i gosp. Ministra predsjednika. Gosp . Babić : treba poraditi punom parom, jer je stanje neodrživo. Suviše veliki broj nadničara onemogućuje svaki rad. Qosp . S mi l a j : bio je sa prošlom delegacijom kod gosp. Ministra. Zašto se nije nitko na skupštini javno bunio protiv demagoškog odgovora g. Ministra Kujundžića. Gosp. B a 1 i ć je mišljenja da bi se prilike znatno popravile time da se popunjujiu inžinjerima i mjesta predviđena u IX i X grupi. Time će se spriječiti ono što najviše boli sve mlade ljude a to je preticanje i preskakivanje po mlađim i često puta nesposobnijim. Zaključuje se: da će ad hoc delegacija u koju ulaze: 1) gosp. predsjednik L enarčić, zatim gosp. Bal en, Balić, B o s i 1 j e v i ć, Obradović,, Radošev i ć, Ravni k i S mil a j otići gosp. Ministru šuma i rudnika i zahtijevati slijedeće: 1) da se kod novih 60 postavljenja predviđenih budžetom postavi pravedniji red; 2) da se kvalificirani umni nadničari prema prijedlogu Sarajevske podružnice postave za pripravnike. Te ako imade još prilike da uniđu u finansijski zakon, da se zatraže amandmani; 3) priznanje godina provedenih u svojstvu nadničara za penziju i unapređenje; 4) dokidanje volontiranja kao nepotrebnog i štetnog za šumarsku struku. Gosp . Obradović : Ispalo je konačno tako da mladi kolege treba da potpomognu stare. Lijepo je to isticati da šumarsko udruženje ima premali broj članova da bi mogli postići ostvarenje svojih zahtjeva. Istina je to da nema toliko kao na pr. učiteljsko udruženje, ali to baš i treba da zabrinjuje. Mogu mladi nezaposleni da traže zaštitu kojega jačeg i većeg udruženja kao što je udruženje inžinjera i arhitekata, te mogu napustiti listom J. Š. U. Borio se već godinama, da se to pitanje krene sa mrtve točke. Već od 1932. god. u skupštini istaknuo je bolno pitanje i upozorio na tu rak ranu našega šumarstva. U Banjaluci 1933. godine dokumentovao je broj postavljenja i unapređenja u drugim resorima, ali ni tada kao i prije a ni na kojoj skupštini kasnije nije izrađena ni jedna rezolucija u tome pitanju. Na skupštini u Novom Sadu iznio je 3 predstavke, ali nijedna nije uvažena niti je sastavljena o tome bilo kakova rezolucija. Ne smije se uzeti na laku ruku prijetnja otstupa sarajevskih članova. Svatko mora priznati da ta pitanja nijesu prije bila tako opširno pretresena, a skoro da nisu bila uopće pretresana. Sada su prijedlozi malo zakašnjeni, a nije krivnja na U-0 nego je više krivnje na podružnicama, što ih nijesu ranije dostavile. Gosp. predsjednik odgovara ukratko na iznesene prigovore i prekida sjednicu u 12.30 sati. Nastavak sjednice u 3 sata: VI. Ljubljanska podružnica dopisom od 15. II. 1939. broj 21 moli, da se udruženje zauzme kod Ministarstva šuma i rudnika za slijedeće: 252 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 71 <-- 71 --> PDF |
1) da se odmah popune potšumarska mjesta u Ljubljani i Novom Mjestu bilo podšumarima bilo pripravnicima; 2) da se odmah kreiraju nova podšumarska mjesta u Mariboru Levi Breg i u Slov. Konjicama; 3) da se kod Banske uprave postave odmah 3 činov. pripravnika šumarska inžinjera; 4) da se poradi kod Ministarstva Vojske i Mornarice na kreiranju struke vojnošumarskih inžinjera; 5) da se u budžetu za 1939/40 osiguraju potrebna sredstva zato. Gosp . Ravni k prigovara Ljubljanskoj podružnici da se nije priključila općoj akciji pokrenutoj od Sarajevske podružnice. Dok se ostale podružnice bore za opće interese Ljubljanska traži 4 potšumara i 3 pripravnika. Gosp . Rihta r brani zahtjeve i obrazlaže da podšumari u Sloveniji imadu specijalnu dužnost te se ne mogu zamjeniti lako sa inžinjerima. Obrazlaže nadalje zašto se zahtjeva kreiranje vojnih šumarskih mjesta. Vojne vlasti prave u pograničnoj zoni velike poteškoće oko sječe svakog pojedinog stabla. To iziskuje veliki posao oko doznake te uslijed toga je potrebno da se kod vojske zaposle šumari koji će svršavati te šumarsko vojne radove i tako olakšati službu šumarima. I n g. A . i ć iznosi, da su isti propisi u primorju pa fbi se moglo potegnuti i na primorje, jer se vojne vlasti interesuju i za pošumljavanje Primorja kao i za sve zamašnije radove. I n g. S m il a j spominje da i imovne općine treba da podnose izvještaje o sječi Ministarstvu Vojske. I n g. Babi ć ističe poteškoće koje imadu šumari pri predaji drva i to specijalno građe — vojsci te izvodi od tuda da je zbilja potrebno da za te radove Ministarstvo Vojske upotrebi šumare. U daljnjoj diskusiji pokazalo se da je slično i kod Ministarstva saobraćaja, a specijalno kod uprave monopola koja imade vlastite pilane a nema šumara. Zaključuje se: Izraditi predstavku Ministarstvu Vojske i Mornarice, u kojoj će se obrazložiti mišljenje udruženja o potrebi kreiranja struke vojno šumarskih inžinjera, zatim predstavku Ministarstvu saobraćaja, Upravi državnih monopola zbog pilana, a posebno predstavku za pomoćno osoblje u Dravskoj banovini i to bilo potsumare bilo zvaničnike ili šumarske inžinjere. VII. Skopska podružnica dopisom od 17. II. 1939. broj 8 zamolila je da Udruženje zatraži od Ministarstva dopust i dozvolu za članove podružnice koji bi učestvovali na ekskurziji u Bugarsku u maju o. g. Nakon diskusije u kojoj su uzeli učešća gotovo svi prisutni zaključuje se: »1. — Podružnica treba voditi računa o tome da su Jugoslovenski šumari već vratili posjet bugarskim te bi prema tome mogla ova ekskurzija izgledati ev. kao nametanje, ako nije podružnica pozvana specijalno od strane Bugara. U koliko postoji takav poziv ili eventualno kakav specijalan razlog poduprijet će upravni odbor Udruženja navedeno traženje. 2. — Ako bude takova ekskurzija i organizovana umoljava se podružnica, da omogući i članovima susjednih podružnica, da mogu uzeti učešća na toj ekskurziji.« VIII. Ministarstvo šuma i rudnika dopisom od 24-1-1939 broj 3818—38 izvještava: »Ministarstvo finansija aktom svojim br. 26025/. pokrenulo je pitanje uvođenja takse za plavljenje i splavljenje drveta tekućim vodama. Ovo Odeljenje namerava po ovom pitanju predložiti amandman Finansijskom zakonu sledeće sadržine: 253 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 72 <-- 72 --> PDF |
»Ovlašćuje se Ministar šuma i rudnika, da po odobrenju Ministarskog saveta donese Uredbu sa zakonskom snagom, kojom će se uvesti taksa za p´lavljenje i siplavljenje drveta i ustanoviti kod Ministarstva šuma i rudnika Fond za uređenje plavljenja i splavljenja tekućim vodama,-u kojem će se ove takse prikupljati.« Nakon diskusije zaključuje se: Jugoslovensko šumarsko udruženje mišljenja je da je takova taksa nepotrebna i da iziskuje kompliciranu administraciju koju uz sadanji personal nije moguće svladati, a osim toga smanjit će se znatno već i tako niska cijena drva na panju. IX. Ljubljanska podružnica dopisom od 11. I. 1939. br. 7 — zamolila je J. Š. U. da se zauzme za molbu apsolvenata gozdarske sole u Mariboru za priznanje kvalifikacija za podšumare. Odbor ljubljanske podružnice raspravljao je o tome pitanju i na osnovu činjenica: 1) da apsolventi dvo i četiri godišnje škole u Sarajevu mogu biti podšumari, 2) da Ministar finansija ponovno upozoruje da se u finansijski zakon ne unose izmjene čin. zakona, 3) da je gozdarska šola u Mariboru osnovana zato što se uvidjela potreba da obzirom na specijalne prilike slovenskog šumarstva treba da se izoibrazi osoblje za maloposjednike, a da apsolventi neće tražiti državne službe«, — zaključio je, da se zamoli J. Š. U. za zauzimanje u tome pitanju iz slijedećih razloga: 1) Potrebno je da potšumari preuzmu manje važne poslove uprave i nadzora jer se time pojeftinjuje rad, a rasterećuje se fakultetski obrazovani personal. Time se postizava bolji nadzor i uprava državnih šuma. 2) Činjenica je, da usprkos zahtjeva da za prijem u školu treba dva razreda srednje škole, većina apsolvenata imade malu maturu a neki čak i više. Prema tome ako ne mogu svi neka se bar za takove osigura prijem za podšumare u državnoj službi. 3) Sadanji zakonski propis da apsolventi gozdarske sole mogu biti lugari ne odgovara ni po naravi posla ni po plaći kvalifikacijama tih apsolvenata. 4) Istina je da je škola osnovana baš za male posjednike, ali ipak treba da se apsolventima omogući prijem u državnu službu, u svojstvu koje odgovara njihovim kvalifikacijama. Na upit odgovara gosp. predsjednik L e n a r č i ć da su slovenski šumari i to specijalno g.g. Pahernik, Urbas i Lenarčić 1918. godine pokrenuli pitanje osnivanja dvaju rasadnika jedne šumarske škole za Sloveniju. Ostvareno je oboje; međutim pred par godina ispuštena je ta škola iz državnog budžeta, a sada je umjesto dvogodišnje osnovana na teret banovine jednogodišnja gozdarska šola. Gosp. Ravnik : treba dakle zahtijevati da se ta škola pretvori opet u dvogodišnju, jer su potšumari potrebni i u Bosni a ne samo u Sloveniji. Zatim treba nastojati da se apsolventima te škole dade rang podšumara. Gosp. S m il a j predlaže da se to pitanje potanko obrazloži i da se nastoji protegnuti na podšumare u cijeloj državi. Zaključuje se da gosp. Rihtar sa tajništvom izradi predstavku u pitanju Mariborske škole i priznanju ranga potšumara apsolventima te škole, koji imadu bar 4 razreda srednje škole, a svršili su dvogodišnju školu. X. Banjalučka podružnica J. Š. U. dopisom od 20. II. br. 91 dostavlja za Makića Trifuna i Vokića Milana uvjerenje o trajanju nastave na šum. otsjeku srednje tehničke škole u Sarajevu, te informacije za Franju Pribika. Moli Udruženje da se zauzme da ta posljednja trojica budu unapređena u IV. grupu. Gosp. Radošević: kada se traži za tu trojicu treba da se zatraži i za posljednja 2 križevaoka apsolventa gg. Seidla i Schmidta. 254 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Zaključuje se: Treba načiniti obrazloženu predstavku i zatražiti da se iinanc, zakonom u budućoj budžet, godini osigura za tih pet službenika unapređenje u IV. grupu, XI. Sarajevska podružnica dopisom broj 11—1939. predložila je budžet na odobrenje. Odobrava se. XII. Skopska podružnica dopisom od 2. U. 1939. br. 4 moli Udruženje da se zauzme za tumačenje nejasnosti u tekstu uredbe o naknadi putnih i selidbenih troškova o pitanju centra rada i mjesta stanovanja. Nakon diskusije zaključuje se: Nije krivnja u nejasnosti uredbe nego u nejasno i nedovoljno obrazloženim putnim nalozima. XIII. Gosp. Obradovi ć Bor a prema zaključku prve sjednice Upravnog odbora dostavio je opširnu predstavku o putnim paušalima šefova šumskih uprava. Iznosi, da je opravdano sniženje paušala kada šef uprave vrši 2 ili 3 posla na teritoriju svoje uprave te prima 2 i više paušala. Drugi je slučaj međutim kada šef uprave u Bosni vrši dužnost sreskog šumarskog referenta. Sreski šum. referent u Visokom prima paušal od Direkcije za obilazak terena š. uprave od 20.000 ha, a od Banske uprave za 108.000 ha te prema tome nije nikako opravdano da se paušal sreskog referenta smanjuje. Isti slučaj je kod sreskih šumarskih referenata u Bjeljim, Rogatici, Sarajevu, Zenici, Fojnici,, Žepču, Srebrenici, Vlasenici i Kladnju. Svi ti referenti primaju samo ta dva paušala i nemaju prihoda u naturi osim drva, ali i taj ne mogu iskoristiti radi velike udaljenosti šume odakle ga mogu dobiti. U godini 1937./38. primali su od Banske uprave paušal za 5 dana u iznosu od 325 Din. mjes. Međutim Banska uprava Drinske banovine izdala je nalog da se ustegne svima refrentima preužitak paušala u iznosu od 1950 Din. i to po 200.— Dinara mjesečno. To je i učinjeno u mjesecu septemibru a zatim je naredba opozvana, ali nije stavljena van snage niti je ustegnuti iznos povraćen. Opravdanost zahtjeva da se u navedenim slučajevima isplaćuju oba paušala potkrepljuje još i to da ti referenti vrše i poslove drž. pravobranioštva te uslijed toga udvostručuje se radno vrijeme, a da nisu zato ni ukoliko nagrađeni. Gosp. Bosiljevi ć iznosi u svomu izvještaju da se paušali šefova uprave radi pomanjkanja kredita ne isplaćuju u punom iznosu nego se smanjuje paušal a smanjuje se i broj dana što ih mora šef provesti na terenu. Međutim po § 8 smanjuje se i režijski paušal što ga primaju šefovi, a ne smanjuje se broj dana. Nije opravdano da sa 100 do 200 Dinara mora šef uprave provesti na terenu 4 do 8 dana, tim više što po naravi službe šefovi putuju u većini slučajeva samo na jedan dan te prema tome za svaki dan puta snose pune prevozile troškove. Osim toga režijski se radovi vrše u većini slučajeva na jednom određenom mjestu a kao šef mora da obilazi cijeli teritorij uprave te prema tome mora odlaziti za svaki posao posebno a ne može ih obaviti ujedno. Prvo smanjenje vrši se zbog malih kredita ali zato smanjenje režijskog paušala vrši se na osnovu člana 8. Uredbe te bi moglo u tome slučaju i izostati. Oosp. Ravnik : ističe potrebu povećanja paušala. Gosp. Babić: upozoruje na žalosnu činjenicu da su gospoda koja vrše sma njenje paušala također šumari i članovi Udruženja. Trebali bi jednom energično postupiti te takove članove koji rade protiv interesa izbaciti iz Udruženja. Gosp. Bosiljević : predlaže, da se iznesu svi takovi slučajevi u Šumarskom Listu. Gosp. Balić : iznosi da kod banjalučke Direkcije nije bilo takovih slučajeva, ali pošto je to predviđeno Uredbom ne isplaćuju se paušali u punoj visini. Gosp. Bosiljević : Finansijskim zakonom se reducira broj dana i paušal na 66%, pa je sasvim krivo da se prigodom sniženja drugog paušala ne snizi i broj dana. Treba da se snizi i broj dana kao i kod prvog paušala. 255 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 74 <-- 74 --> PDF |
üosp. Raviiik: iznosi da je potrebno pretstavkom zatražiti od Ministarstva da se svi paušali isplaćuju u punom iznosu. Gosp. S mi laj : zahtijeva da se zatraži u slučaju da šef uprave pored redovne dužnosti vrši i režijsko poslovanje isplata punog iznosa obaju paušala i puni broj dana na terenu. Gosp. Obradović : upozoruje da postoji bitna razlika njegove predstavkeove gosp. Bos il je vica. U njegovoj se predstavci traži opravdana isplata paušala šefovima šumske uprave koji vrše dužnost sreskog šumarskog referenta. Dakle vrše kako je napred kazano razne dužnosti i to na raznim područjima. Mišljenja je, da se njegov prijedlog može u cijelosti prihvatiti. Zaključuje se: 1) da tajništvo izradi uz saradnju gosp. Rihtara predstavku prema predstavci gosp. Obradovića ispustivši iz nje sve što je nepodesno. U toj će se predstavci dodati još za specijalne slovenske prilike jedan dodatak. Tu predstavku treba uputiti Ministarstvu šuma i rudnika i to Odeljenju za vrhovni nadzor i Odeljenju za upravu; 2) uz saradnju gosp. Bosiljevića prema predlogu g. Smilaja treba uputiti predstavku Ministarstvu šuma Odeljenju za upravu državnih šuma te tražiti da se redovni i režijski paušal isplaćuje u cijelosti. XIV. Banska uprava Vardarske banovine dopisom od 20. II. 1939. zamolila je da joj se pošalje izvjestan broj propagandnih plakata. Udruženje je to i učinilo. Dopisom pak od 3. III. 1939. br. 1288/39. zamolila je za izvještaj o cijeni za štampanje tih plakata za svaku vrst po 1OO0 kom. Udruženje je poslalo ponudu litografije Narodnih novina. Gosp. Gjaić : predlaže da bi se tom prilikom obnovila i naklada za Udruženje jer sada raspolaže sa svega par primjeraka. Dobro bi bilo da se tom prilikom štampa barem po 2000 primjeraka od svakog plakata. U diskusiji u kojoj su uzeli učešća g. L e n a r č i ć, g. R a v n ik, g. B o s i 1 j e v i ć i g. Obradovi ć odobrena je ideja propagande plakatima, ali je naglašena i potreba da se od svake sjednice dade izvještaj novinama. Zaključuje se: zamoliti od Ministarstva šuma i rudnika da se od 5% čistog prihoda režijskog poslovanja što je određeno za propagandu dodijeli u tu svrhu Udruženju jedna potpora. XV. Pošto nije prisutan g. Miklau odgađa se na iduću sjednicu. XVI. Kretanje u članstvu. Primljeni su novi članovi: za redovite gg. Ing. Maz i Stanko , gozdarski pristav Direkcije šuma Ljubljana; Zmazek Stan is lav, gozdar pri velepos. križ. reda Vel. Nedjelja; Ing. Stiglmajer Gustav, šef šum. uprave Ogulin; Ing. Sedmak Ante, dnevničar drž. privr. uprave ekspropr. šuma Delnice; Ing. Mark u nov ić Josip, čin. pripravnik Dir. šuma Sarajevo; Ing. Tošovi ć Nebojša , šum. priprav. Bugojno; Ing. Kuder Milan, šum. inž. Dravograd; Ing. Don ski A 1 e k s a n d e r, Dir. šuma Sarajevo; Ing. Drakulić M. Jovan, činovnik Šipada Dobrljin; Ing. Mirko vić Dragoljub, asistent univerziteta Zemun ; Ing. A 1 i m p i ć D j. U r o š, Dir. šuma BaniaL´.ka; Ing. An toi jak Rudolf, Zagreb; Ing. Bedjuh I vara, Dir. šuma Tuzla ; Beraković Stevo, Dir. šuma Tuzla ; Ing. Č o 1 o v i ć Ilija, Dir. šuma Banjaluka; Ing. Dere ta Bogdan, Zagreb; Ing. Dorčić Dragomir, Dir. šuma Sušak; Ing. Djekić Rajica, Dir. šuma Tuzla; Ing. E mro vić B o r i v o j, Dir. šuma Zagreb; Ing. Fašaić Vid, Dir. šuma Zagreb; Ing. Gejevski Kiril, Dir. šuma Tuzla ; Ing. Gontarev Vladimir, Tuzla ; Ing. G r a . i ć Josip, Banjaluka ; Ing. II ić R a d o m i r, Dir. šuma Tuzla; Ing. Ivković Stjepan, Dir. šuma Sušak; Ing. Janjićijević M i od rag, Dir. šuma Banjaluka; Ing. Jcnić M B o ž i d a r, 256 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Dir. šuma Tuzla; Ing. Jovanović Borislav, Dir. šuma Tuzla; Ing. Jović 2arko, Dir. šuma Tuzla; Ing. Juzbašić M a t i j a, Dir. šuma Tuzla; Ing. Kajgano vić Mirko, Dir. šuma Sušak; Ing. Kalinić B. Živko, Dir. šuma Tuzla; Ing. K i r i j Konstantin, dir. šuma Tuzla ; Ing. Koch Miroslav, Dir. šuma Sušak ; Ing. K o m 1 j e n o v i ć Petar, Tuzla ; Ing. K r e i n e r J o s i p, Dir. šuma Tuzla; Ing. Lacković Vinko, Dir. šuma Tuzla; Ing. Lakić Ivan, Zagreb; Ing. Litvinov Gavrilo, Dir. šuma Tuzla; Ing. Mihailović Miilivoj, Dir. šuma Tuzla; Ing. Mihaljević Bartol, Zagreb; Ing. Milić M. Al ek san der, Dir. šuma Tuzla; Ing. Miloj ko vić T. D r a g o m i r, Dir. šuma Tuzla; Ing. M ü Iler Đuro ml, Virovitica; ing. Marijan Jovan, Dir. šuma Tuzla; Ing. M a r- k o v i ć Žarko, Dir. šuma Tuzla; Ing. M a k s i m o v N. N ik o 1 a j, Dir. šuma Tuzla; Ing. Masa Robert, Zagreb; Ing. Nikola je vić Milenko, Dir. šuma Banjaluka; Ing. Pajić Dušan, Banjaluka; Ing. Panić Dorde, Dir. šuma Tuzla; Ing. Pavičić Stjepan, Dir. šuma Sušak; Pograničnij Aleksandar, Tuzla; Ing. Sekulić S. Amdra, Dir. šuma Tuzla; Sukurenko Dim i tri je, Dir. šuma Mostar; Ing. Stojanović N. Ž i v a d i n, Tuzla; Ing. S to ja no vić Božidar, Dir. šuma Tuzla; Ing. Šandrovča n Mijo, Kloštar; Ing. Špil er Emil, Tuzla; Ing. Todorović Ljubiš a, Dir. šuma Banjaluka; Vu čiče vić Milan, Dir. šuma Tuzla; Zgorelec Pavao, Zagreb; Zivgarević P. Slobodan, Dir. šuma Banjaluka ; Ž i 1 e n k o v Nikola, Dir. šuma Tuzla ; Žuljević A 1 e k s a lider , Dir. šuma Banjaluka; Ing. Zarubica Obrad, Dir. šuma Sarajevo. Za članove pomagače: Mavrek Stanko, stud. šumarstva Zagreb; La žare vić S e r g i i c, Banjaluka; ćulumović Petar, stud. forest. Zagreb. Nakon toga prima se prijedlog da se svakome članu stavlja u dužnost da prikupi po jednog člana u toku iduće četvrt godine. XVII. Na raspisani natječaj za Svetosavski! nagradu dostavio je samo g. Dušan Coli ć radnju: »Šumarske prilike i problemi kompleksa Stolovi—Goč—Željin«. Radnju je pregledao g. tajnik Premuži ć i povoljno ocjenio. Zaključuje se: Podijeljuje se nagrada od 500.— Dinara s time, da se radnja radi opširnosti ne štampa u Šumarskom Listu nego se ima pohraniti u Udruženju. XVIII. 1) Gosp. Radoševi ć dostavio je slijedeće podneske: U zadnjoj odborskoj sjednici zaključeno je, da se nacrt uredbe o sanaciji imovnih općina prije donošenja dostavi odboru udruženja, da o istoj dade svoje mišljenje. Nacrt uredbe nije odboru dostavljen. Gospodin Ministar šuma i rudnika u proračunskoj debati izjavio je, da je ta uredba gotova i da će u najkraćem vremenu biti donesena. Nacrt uredbe drži se u tajnosti, međutim ipak saznaje se, da su odredbe te uredbe nepovoljne po službenike na službi kod imovnih općina i da na iste po stupanju na snagu te uredbe neće se primjenjivati sve odredbe činovničkog zakona tako na pr. 1) u nadležnost bana prenesena je sva vlast u ličnim pitanjima (postavljanja, unapređenja, penzionisanja, otpuštanja i t. d.) i stručnih šumarskih činovnika sa fakultetskom spremom. 2) Nakon stupanja na snagu te uredbe novo postavljeno osoblje i ino sa fakultetskom spremom — ne bi ni prinadležnosti imalo one određene činovničkim zakonom. Štetne posljedice te uredbe za naše mlade kolege a i za samu struku ne trebam isticati. Predlažem, da posebno izaslanstvo odbora zamoli Gospodina Ministra šumarudnika, da se uredbom na postojeće lične odnose službenika ne dira, već da se donesu samo odredbe finansijalne naravi, a naročito da se otočkoj i. o. dade hitna pomoć u novcu.« 257 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 76 <-- 76 --> PDF |
2) »Unatrag nekoliko godina obustavljeno je unapređenje šumarskih činovnika na službi kod imovnih općina. Istina je, da je nekolicina ipak unapređena. Qlavna skupština u Vinkovcima zaključila je, da se po tom- pitanju podnese piedstavka gosp. Ministru šuma i rudnika. 1 na zadnjoj odborskoj sjednici u istom smislu je zaključak stvoren. Do danas međutiir o´\e ništa učinjeno odnosno nisu unapređenja uslijedila. Mnogi naši kolege zaostali su u unapređenju više nego dvije grupe spram onih kod države i ako su vrlo vrijedni i sposobni, dapače takove razlike u unapređenju postoje i kod kolega kod imovnih općina, dok su jedni u IV-2 drugi su još u VI grupi i ako ni za ove potonje nema i nije bilo zakonskog oslonca da budu zapostavljeni. Predlažem, da se glede toga pitanja ponovo — čim prije — na tu okolnost lično sadanjem gosp. Ministru šuma i rudnika skrene pažnja.« Zaključuje se: da se stavi u dužnost delegaciji da prilikom posjeta gosp. Ministru iznese obje predstavke i zamoli g. Ministra za riješenje. 3) Ing. Ani ć izvještava da je 27. II. 1938. god. konstituiran u pitanju sanacije imovnih općina odibor za koji se konstatiralo na sjednici 22. I. 1939. da ne radi. Trebalo bi da Udruženje precizira svoje mišljenje i preda Ministarstvu. U. Smilaj i g. Radošević iznose da takovo izrađeno mišljenje postoji od ranije i da je to dostavljeno Ministarstvu, ali do danas nije po njemu ništa rađeno. 4) Apsoiventski ekskurzioni odbor studenata šumarstva u Zagrebu moli potporu za ovogodišnju ekskurziju. Zaključuje se: Molbu preporučiti i odaslati Ministarstvu šuma i rudnika. 5) Udruženje studenata šumarstva Zemun pozivlje na zabavu, koja se održaje 11. III. u Zemunu i moli potporu. Odobrava se 250 Din. potpore. 6) G. Gjaić : predlaže da se ove godine otkupi 20 kom. knjige od Dr. Balena: »Rasadnici« na teret partije za pomoć domaćih pisaca. G. Dremil : izvještava da na toj partiji imade dosta novaca da se knjige nabave. Nakon diskusije zaključuje se da se nabavi 9 kom. knjige za biblioteku. 7) Sresko načelstvo Sušak, dopisom od 21. II. 1939. br. 2554 dostavilo je prijedlog općinske uprave u Križišću za izdanje diplome g. Jurj u Tur i ni, trgovcu iz Križišća kbr. 6/26. U obrazloženju´ navada da se g. Turina naročito istakao svojim radom na pošumljavanju, te da je pošumio ne samo svoje nego i tuđe površine sa lijepim uspjehom. On je nadalje radio na podizanju drvoreda u Križišću te je tim radom stekao pohvalu sreskog načelstva. Nakon diskusije zaključuje se: Udruženje će izraditi i poslati diplomu sreskom načelstvu s time, da je kakovom svečanijom zgodom uruči g. Turini. 8) Ing. Nikola Stivičević moli da mu se za otplatu duga na članarini prime u zamjenu knjige: 1) H a r tn e r -D ol e ž a 1: Lehrbuch der niederen Géodésie, 3 veska tvrdo vez., 2) Dr. A. B. Frank : Die Krankheiten der Pflanzen, 3 sveska meko vezano,, koje vrijede nove oko 1.000.— dinara. Odobrava se. 258 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 77 <-- 77 --> PDF |
9) G. Balić : traži da se poradi na unapređenju apsolvenata dvogodišnje šumarske škole prema dopisu Banjalučke podružnice od 13. III. 1938. tor. 88/37. Zaključuje se: tretoa predstavkom upozoriti Ministarstvo šuma i rudnika za uvrštenje te škole u rang koji joj pripada. 10) G. Balić : iznosi teško stanje m kojem se nalaze šefovi šumskih uprava u Bosni gdje su uzurpacije tako velike da ih ne mogu na nikoji način spriječiti. Moli da udruženje urgira kod Ministarstva riješenje ranije pretstavke i da zamoli Ministarstvo za energičniju zaštitu šuma. Cita konačno dopis gosp. ing. Jankovića, koji iznosi strahovite prilike, ikoje vladaju na području njegove uprave, gdje podlbjeljivanje iznosi na hiljade stabala godišnje, a šumske štete penju se na milijune. Gosp. Lenarčić : skreće pažnju na tu nemoguću situaciju. Gosp. Obradović : iznosi da je on to u svome govoru na skupštini u Novom Sadu i te kako potcrtao. Tumači to kao posljedicu nemogućeg odnosa vlasništva u Bosni gdje je država vlasnik preko 80% cjelokupne površine. Jasno je da seljaci navaljuju na državno zemljište, kada nemaju svoga vlastitog. Kolonizacija ne samo da nije pitanje riješila nego ga je još i pogoršala. Umjesto da se odmah na terenu označe mede posjeda i da se svaki seljak uvede u posjed provode se skupocjena promjeravanja a nakon toga kancelarijski rad traje godine a konačno kada se izađe na teren stanje je sasvim drugo jer je seljak u međuvremenu uzurpirao nove površine. Treba ubrzati rad na kolonizaciji ili treba da se šumari povuku od toga posla koji po svojoj prirodi na njih i ne spada. G. Balić : predlaže da Banjalučka podružnica izradi jednu predstavku u pitanju uzurpacije koja će se dostaviti Ministarstvu šuma i rudnika. G. Anić : iznosi da bi toilo dobro da se na to upozori Ministarstvo vojske da i ono poduzme sa svoje strane mjere, da se spriječi uništavanje šuma. U daljoj diskusiji učestvuje g. Balić, Radošević, Ravnik i Lenarčić i zaključuje se: Banjalučka podružnica na osnovu tih podataka treba izraditi predstavku koja će se uputiti Ministarstvu šuma i rudnika i Ministarstvu vojske. 11) Ing. Lenarčić : izvještava da se u tarifnom odboru pri Ministarstvu saobraćaja radi na 5% povišenju željezničke tarife na prevoz drva. Potrebno je, da se dokumentira nepovoljni utjecaj te povišene tarife na šumsko gospodarstvo. U tu svrhu raspisuje nagradu od 500.— Din. za najbolju radnju »Upliv željezničke tarife na ukamaćenje šumskih kapitala«. 12) Gosp. Obradović: predlaže da se iduća sjednica održi u Bosni tako da svaki odbornik može da se uvjeri o veličini šteta što se događaju u Bosni. Predlaže Jajce. Gosp. Balić : predlaže u koliko ne bude sjednica prije mjeseca maja da se održi u novom domu Banjalučke podružnice pokraj Banjaluke. Zaključuje se da se iduća sjednica održi u maju u Banjaluci. Nakon toga zaključuje predsjednik sjednicu u 8 sati. Pretsjednik: Tajnik u z.: Ing. Milan Lenarčić v. r. Ing. Matija Gjaić. 259 |