DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 72 <-- 72 --> PDF |
»Ovlašćuje se Ministar šuma i rudnika, da po odobrenju Ministarskog saveta donese Uredbu sa zakonskom snagom, kojom će se uvesti taksa za p´lavljenje i siplavljenje drveta i ustanoviti kod Ministarstva šuma i rudnika Fond za uređenje plavljenja i splavljenja tekućim vodama,-u kojem će se ove takse prikupljati.« Nakon diskusije zaključuje se: Jugoslovensko šumarsko udruženje mišljenja je da je takova taksa nepotrebna i da iziskuje kompliciranu administraciju koju uz sadanji personal nije moguće svladati, a osim toga smanjit će se znatno već i tako niska cijena drva na panju. IX. Ljubljanska podružnica dopisom od 11. I. 1939. br. 7 — zamolila je J. Š. U. da se zauzme za molbu apsolvenata gozdarske sole u Mariboru za priznanje kvalifikacija za podšumare. Odbor ljubljanske podružnice raspravljao je o tome pitanju i na osnovu činjenica: 1) da apsolventi dvo i četiri godišnje škole u Sarajevu mogu biti podšumari, 2) da Ministar finansija ponovno upozoruje da se u finansijski zakon ne unose izmjene čin. zakona, 3) da je gozdarska šola u Mariboru osnovana zato što se uvidjela potreba da obzirom na specijalne prilike slovenskog šumarstva treba da se izoibrazi osoblje za maloposjednike, a da apsolventi neće tražiti državne službe«, — zaključio je, da se zamoli J. Š. U. za zauzimanje u tome pitanju iz slijedećih razloga: 1) Potrebno je da potšumari preuzmu manje važne poslove uprave i nadzora jer se time pojeftinjuje rad, a rasterećuje se fakultetski obrazovani personal. Time se postizava bolji nadzor i uprava državnih šuma. 2) Činjenica je, da usprkos zahtjeva da za prijem u školu treba dva razreda srednje škole, većina apsolvenata imade malu maturu a neki čak i više. Prema tome ako ne mogu svi neka se bar za takove osigura prijem za podšumare u državnoj službi. 3) Sadanji zakonski propis da apsolventi gozdarske sole mogu biti lugari ne odgovara ni po naravi posla ni po plaći kvalifikacijama tih apsolvenata. 4) Istina je da je škola osnovana baš za male posjednike, ali ipak treba da se apsolventima omogući prijem u državnu službu, u svojstvu koje odgovara njihovim kvalifikacijama. Na upit odgovara gosp. predsjednik L e n a r č i ć da su slovenski šumari i to specijalno g.g. Pahernik, Urbas i Lenarčić 1918. godine pokrenuli pitanje osnivanja dvaju rasadnika jedne šumarske škole za Sloveniju. Ostvareno je oboje; međutim pred par godina ispuštena je ta škola iz državnog budžeta, a sada je umjesto dvogodišnje osnovana na teret banovine jednogodišnja gozdarska šola. Gosp. Ravnik : treba dakle zahtijevati da se ta škola pretvori opet u dvogodišnju, jer su potšumari potrebni i u Bosni a ne samo u Sloveniji. Zatim treba nastojati da se apsolventima te škole dade rang podšumara. Gosp. S m il a j predlaže da se to pitanje potanko obrazloži i da se nastoji protegnuti na podšumare u cijeloj državi. Zaključuje se da gosp. Rihtar sa tajništvom izradi predstavku u pitanju Mariborske škole i priznanju ranga potšumara apsolventima te škole, koji imadu bar 4 razreda srednje škole, a svršili su dvogodišnju školu. X. Banjalučka podružnica J. Š. U. dopisom od 20. II. br. 91 dostavlja za Makića Trifuna i Vokića Milana uvjerenje o trajanju nastave na šum. otsjeku srednje tehničke škole u Sarajevu, te informacije za Franju Pribika. Moli Udruženje da se zauzme da ta posljednja trojica budu unapređena u IV. grupu. Gosp. Radošević: kada se traži za tu trojicu treba da se zatraži i za posljednja 2 križevaoka apsolventa gg. Seidla i Schmidta. 254 |