DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 9     <-- 9 -->        PDF

pozitivnih rezultata. Navesti ću i opisati nekoliko sastojina i pokusnih
ploha, koje sam vidio, a koje su u svrhu tog istraživanja osnovane.


U šumskoj upravi Eberswalde osnovane su sadnjom u redove jedna
uz drugu prije 51 godinu četiri sastojine bijelog bora razne provenijencije
i to prv a sa biljkama finskog bora, drug a sa biljkama domaćeg
pruskog bora, treć a sa biljkama ruskog bora, a četvrt a opet
sa biljkama domaćeg bora. Danas je stanje tih 51-godišnjih borovih sastojina
ovakovo:


Sastojina finskog bora ima vanredno vitka stabla sa
tankim granama i malom krošnjom. Glatka kora spušta se duboko dolje.


SI. 7. 300-godišnji Pinus silvestris var Herzynica u tharandtskoi šumi u Saskoi.


Prv a tr i red a stabala uz sastojinu domaćeg bora potpuno su
usahla, tek je nekoliko stabala ostalo. Od stabala rusko g bora ,
kojih je bilo 6 redova, tek je nekoliko stabala ostalo, pošto
su sa obje strane imala sastojinu domaćeg bora. Domać i bo r viši
je i deblji od stranih rasa: ima jake grane i gotovo su sva stabl a
ostala , ali rast im po kvalitetu zaostaje od rasta finskog bora. Međutim
i finski se bor, ne samo zato što polagano raste, već i! zbog tog što
se i preostala, stabla polagano suše i propadaju, n e
može održati, premda bi bilo poželjno, da se uzdrži, jer mu je
forma debla i kvaliteta bolja od domaćeg.


U vrtu instituta za uzgoj šuma izveo je prof. Dengler nekoliko interesantnih
pokusa:


191