DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 9 <-- 9 --> PDF |
pozitivnih rezultata. Navesti ću i opisati nekoliko sastojina i pokusnih ploha, koje sam vidio, a koje su u svrhu tog istraživanja osnovane. U šumskoj upravi Eberswalde osnovane su sadnjom u redove jedna uz drugu prije 51 godinu četiri sastojine bijelog bora razne provenijencije i to prv a sa biljkama finskog bora, drug a sa biljkama domaćeg pruskog bora, treć a sa biljkama ruskog bora, a četvrt a opet sa biljkama domaćeg bora. Danas je stanje tih 51-godišnjih borovih sastojina ovakovo: Sastojina finskog bora ima vanredno vitka stabla sa tankim granama i malom krošnjom. Glatka kora spušta se duboko dolje. SI. 7. 300-godišnji Pinus silvestris var Herzynica u tharandtskoi šumi u Saskoi. Prv a tr i red a stabala uz sastojinu domaćeg bora potpuno su usahla, tek je nekoliko stabala ostalo. Od stabala rusko g bora , kojih je bilo 6 redova, tek je nekoliko stabala ostalo, pošto su sa obje strane imala sastojinu domaćeg bora. Domać i bo r viši je i deblji od stranih rasa: ima jake grane i gotovo su sva stabl a ostala , ali rast im po kvalitetu zaostaje od rasta finskog bora. Međutim i finski se bor, ne samo zato što polagano raste, već i! zbog tog što se i preostala, stabla polagano suše i propadaju, n e može održati, premda bi bilo poželjno, da se uzdrži, jer mu je forma debla i kvaliteta bolja od domaćeg. U vrtu instituta za uzgoj šuma izveo je prof. Dengler nekoliko interesantnih pokusa: 191 |