DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Uvjeren sam, da šumski političari mogu naći neki simbiotičan modus vivendi, racionalan način korišćenja t. zv. servitutnih šuma po servitutnim ovlaštenicima u ranicama građanskoga zakonika i zakona o šumama, koji vrlo iscrpno regulišu tu materiju. Treba više odvažnosti! RÉSUMÉ. L´auteur expose l´histoire de la création de ladite Communauté qui fut créée il y a 60 ans, il expose les bévues faites a cette occasion par l´État hongrois au détriment des forets et du peuple de la contrée de Lika, les bévues faites a cet égard par notre État d´apres la guerre. Il propose enfin quelques remedes du caractere législatif qui auraient un effet utile non seulement quant a ce peuple, dépossédé d´une maniere tout-a-fait illégale, mais aussi un effet bienfaisant quant a toutes les forets de ladite contrée. Dr. JOVAN ZUBOVIĆ (Banja Luka): ŠUMSKO PRIVREDNO PODUZEĆE. POJAM, OBLICI, SVRHA I UREĐENJE.1 (L´ENTREPRISE FORESTIERE. NOTION, FORMES, BUT, ORGANISATION) Organi su šumske privrede šumska privredna poduzeća. Šta je poduzeće uopće?2 Osnovno sjedinjenje privrednih sila u namjeri da se privredno radi, privređuje. Dva su glavna činioca u svakom poduzeću: poduzimao kao inicijator i privredne sile, koje se sjedinjuju; a osnovno je načelo rada — načelo ekonomsko: da se postigne što više uspjeha sa što manje troška. Tako je to i u šumskoj privredi. Tu je zapravo već samo drvo jedinica proizvodnje, u kojoj su privredne sile sjedinjene. Ali 1 Može se postaviti pitanje: zašto polazimo od pojmova i definicija — i u ovome radu kao i u nekim ranijim radovima, koji su odštampani na ovome mjestu? Zato što mnogi pojmovi nijesu raščišćeni ni kod nas ni kod drugih. A dok nemamo čistih pojmova ni definicija, kojima su pojmovi jasno određeni, tako da ih možemo lako poznati, ne mogu nam biti jasni ni poslovi, koje od tih pojmova izvodimo, pa te poslove ne možemo prema tome ni dobro da uredimo ni uredno da vršimo. 2 U srpskohrvatskom književnom jeziku riječi »poduzeće« i »preduzeče« imaju: sinonimno značenje: Unternehmen, entreprise, ............ Danas je na srpskoj strani više raširena riječ »preduzeče« a na hrvatskoj »poduzeće«. Klasični srpski ekonomist Vujić piše »poduzeće« (V u j i ć Dr. M i h.: Načela narodne ekonomije, st. 52, Beograd 1896). U narodu nema ni jedne ove riječi. Nema ni glagola »preduzeti«, ali ima »poduzeti«. U Vuk a ima »poduzeti«, ali u drugom značenju; mjesto »poduzeti« u smislu »unternehmen« dolazi: pothvatiti se (Vukov riječnik, str. 542 i 576). Sa prefiksom »pod« ima u narodu vrlo mnogo glagola, a sa »pred« nema. Prema tome bila bi prirodnija riječ »poduzeće«. Ali kako bilo da bilo, jedan od ova dva izraza trebalo bi izabrati u zajedničkoj stručnoj terminologiji; nezgodno je da ostanu obadva. 290 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 25 <-- 25 --> PDF |
drvo ne raste samo: pojavljuju se skupovi drveća, sastavine (sastojine), šuma kao cjelina. Pa Mi šuma nije sama: oko nje su priroda i ljudi (sa svojim naseobinama i ustanovama), koji se upliću u njezino rašćenje. Ali i da nilje tako i da su sami za se i da se samostalno razvijaju, ni drvo ni šuma sa svim prirodnim silama u njima sjedinjenim još ne bi činili1 poduzeća. Istom kad se čovjek pojavi sa svojom inicijativom i sjedinjuje sile šumske privrede u namjeru da šumarski privređuje, nastaje šumsko privredno poduzeće. Prema tome nijesu šumska privredna poduzeća ni! puste šume ni pusta šumska zemljišta, pa ni manje šumske čestice sjedinjene kao pomoćna sredstva u raznim privrednim poduzećima, napose u malim poduzećima težačke privrede. Kao šumsko privredno poduzeće označuje se organ za samostalan privredni rad u okviru šumske privrede. Takav je pravi, logički smisao ovog pojma. Okvir šumske privrede vrlo je širok.3 Prema tome mogu biti različna i raznog su opsega poduzeća, koja u taj okvir ulaze. Mogu to biti« šira poduzeća, koja drvo i proizvode i na razne načine prerađuju i izvoze do osovine javnog saobraćaja i puštaju u promet kako drvo tako i sporedne šumske proizvode. Mogu biti uža, jednostavnija poduzeća, koja su se ograničila samo na nekoje ođ pobrojanih poslova, gdjekada i samo na čuvanje i održavanje šuma kao rezerva šumske privrede, A mogu biti i složena poduzeća, u kojima je neka grana šumske privrede kombinovana sa industrijom i trgovinom. Poslovi, sa kojima se tu susrećemo, razne su prirode: upravni, tehnički i komercijalni; izvršni, nadzorni i organizatorski. Prema tome su angažovane i privredne snage u poduzećima: pored zemlje i šumskog kapitala, tu su zgrade i putevi, razne instalacije i mašine za izvlačenje i prerađivanje drveta, inventar i. potrošni materijal, roba, efekti i novac; pored običnih i kvalifikovanih radnika tu je stručni tehnički i upravni personal za vođenje poslova i nadzor. Veličina poduzeća određena je veličinom angažovanih privrednih sila, a intenzivnost množinom tih sila na jedinici prostora. Kao šumska privredna poduzeća u praksi susrećemo šumske uprave i šumske direkcije, te kombinovana šumska industrijska i trgovačka poduzeća, koja izrađuju drvo na panju ili ga preuzimaju negdje na putu do osovine javnog saobraćaja, prerađuju i voze u javni promet, pa često i! dalje prerađuju i trguju sia njim.. Po Uredbi o organizaciji Ministarstva šuma i rudnika iz 1936. godne kao da se htjelo da sve državne šume i kapitali u državnoj šumskoj privredi kraljevine Jugoslavije čine jedno poduzeće.4 Ali su ovdje u pitanju i suviše velike i suviše različne sile, zatečene po raznim stranama i udružene u razne svrhe, da bi mogle da čine jedno obično poduzeće. Zapravo Uprava državnih šuma kao i Uprava državnih rudarskih poduzeća čini sistem poduzeća. To ističe iz čl. 13 i 29. Uredbe, u kojima se govori o ostalim državnim poduzećima, pa i iz čl. 21. Direkcije šuma, uporedne ustanove sa 3 Uporedi J. Zubović : Nauka o šumskoj privredi, Šumarski list br. 5, s. 290, Zagreb 1932. 4 Po čl. 4 »Uprava državnih šuma i Uprava državnih rudarskih preduzeća državna su privredna preduzeća i ustanove« ; po čl. 61 »Uprava državnih šuma i uprava državnih rudarskih preduzeća, svaka za sebe sa njenim područnim ustanovama, predstavljaju jedinstvene imovinske objekte.« 291 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 26 <-- 26 --> PDF |
državnim rudničkim poduzećima, imaju u ovome sistemu dosta samostalnu upravu i računovodstvo i organizuju se po posebnim investicionim osnovama (čl. 51, 52, 36, 37, 38, 39). »Šumske uprave su izvršni organi direkcije šuma i osnovne uprave i finansijske jedinice za ekonomisanje sa državnim šumama« (čl. 26). Šumske uprave ni u ovom sistemu kao ni u mnogim drugima nemaju karaktera samostalnih poduzeća, već su samo donekle samostalni organi šumskih direkcija. A u prirodi je stvari, da se one i dotista organizuju kao osnovne upravne i finansijske jedinice sa više samostalnosti nego do sada. Privredne su sile po upravama organizovane i na čelu uprava stoje posebni upravitelji, pa im se mora dati nešto poduzetničke samostalnosti, makar i u stegnutom opsegu. U tome smjeru idu svi reformatorski pravci novijega 5 vremena. Svako poduzeće radi sa nekom svrhom i to ne samo opštom svrhom »što većih trajnih prihoda« ili »privređivanja u cilju ostvarenja što većih materijalnih i finansijskih prihoda«, kako se ona formuliše u zakonima i uredbama, nego i sa konkretnom svrhom. Ima poduzeća, koja samo čuvaju i održavaju objekte budućeg korišćenja ili gdje je svako korišćenje ograničeno u javnom interesu ili po volji! vlasnika (radi obrane terena i naselja ili sa raznih drugih razloga, klimatskih, higijenskih, estetskih ili sportskih); ima ih, kojima je glavna svrha da izvršuju zakonske obaveze, kojima su opterećeni objekti njihova rada; ima ih, koja trajno i uredno proizvode i prerađuju drvo i druge produkte za lokalno tržište ili za izvoz; ima ih, koja iskorišćuju nagomilane rezerve zrelog i prezrelog drveta i otvaraju nepristupačna područja; ima ih, koja samo obnavljaju objekte ranije neuredne eksploatacije sa vrlo ograničenim korišćenjem. Svrha je uvijek izražaj volje il shvaćanja vlasnika i poduzetnika i prilika, prirodnih i društvenih, u kojima se poduzeće nalazi. Ona treba da je jasno utvrđena i da je stalna za duži period vremena. Bez toga se ne može ostvariti. Poduzeća bez određene svrhe, i gdje se svaki čas mijenja glavni pravac rada, ne mogu postići većeg uspjeha i stalno su u krizi. Prema toj svrsi poduzeća se i uređuju. Za primitivna poduzeća, gdje nema pravog stručnog rada, dosta je da se znaju objekti čuvanja u prirodi i po katastru, da su ti objekti pravilno podijeljeni na čuvarske srczove, da su koliko toliko prohodni i da se dobro čuvaju. Upravitelji ovih poduzeća moraju biti u prvom redu dobri upravni činovnici, a njihovo osoblje dobra straža. U poduzećima, koja se pored čuvanja šuma bave i nekim korišćenjem il obnavljalnjem šuma, moraju biti bolje poznati objekti korišćenja i pošumljavanja. Te objekte treba premjeravati i omeđavati, otvarati za izvoz i kultivirati, a svi ovi radovi treba da su dobro proračunati i da se izvode po smišljenim osnovama. Upravitelji ovih poduzeća moraju biti i dobri upravni i dobri tehnički organi, a za izvođenje stručnih poslova moraju imati dobrog pomoćnog i tehničkog osoblja. U poduzećima, koja se bave intenzivnom proizvodnjom i presađivanjem drveta i drugih šumskih proizvoda, objekti rada podrobno su poznati, opisani, inventarisani i fiksirani na terenu, u kartama i u knjigama, a čitavo poslovanje se vrši po utvrđenom točnom programu, 5 Vidi 0 p . o . M. M.: .............., c. 57, ......... 1930. 292 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 27 <-- 27 --> PDF |
uredno evidentira j bilansira. Čuvanje objekata postaje u ovim poduzećima sporednim poslom, a uporedo sa tehničkim poslovanjem ide i komercijalno. Prema tome je sastavljena i uprava ovakovih poduzeća. Uređivanje poduzeća izlaže se u projektima, osnovama poduzeća. Osnovu uređenja u kome bilo obliku moralo bi imati svako poduzeće odmah od osnutka. Za primitivna poduzeća, gdje nema stručnog rada, dosta je da osnova sadrži preglednu kartu sa podjelom na čuvarske srepove i glavnim putevima za obilaženje, popis katastarskih čestica, kratak opis šuma i zemljišta pod upravom poduzeća, sumaran opus okolnih prilika i raspored osoblja za upravu i čuvanje. Sva razvijenija poduzeća morala bi imati šire projekte uređenja. Na čelu projekta trebalo bi jasno istaknuti svrhu poduzeća sa svima radovima, kojim će se ono baviti za duži period vremena. Zatim bi trebalo utvrditi sredstva i snage, koje će se mobilisati za naumljene poslove, i izraditi osnove, po kojima će se poslovi vršiti. Prema svrsi i obliku, veličini i intenzivnosti poduzeća mora i osnova poduzeća biti uža ili šira, složenija ili jednostavnija: ona zapravo izvire iz tih elemenata,6 Svako poduzeće za se moralo bi imati svoj projekat. Kod jednostavnih poduzeća, koja čine i prostorno i ekonomski jednostavne cjeline, to se samo od sebe razumije. Kod složenih poduzeća nastaje pitanje, šta će biti jedinica projekta. Najprirodnije je, da sistemu poduzeća odgovara i sistem projekata: za svako poduzeće poseban projekat, a prema organizaciji sistema možda i neki skupni projekat ili ukupne osnove za razne grane rada. Ali nije uvijek jasno, šta je zapravo jedinica poduzeća u složenom sistemu, a onda i odabrana jedinica kao poduzeće može biti sastavljena od više manjih jedinica. Naprijed je istaknuto, da bi osnovna upravna i finansijska jedinica morala biti u svakom slučaju šum. uprava. Ali ni uprava nije uvijek prostorna cjelina, pa nije ni ekonomska. Šta da se uzme kao- jedinica za osnovu, projekat uprave, kad ona nije cjelovita po prirodi. Naša Uputstva za uređivanje državnih šuma služe se gospodarskim cjelinama, pa propisuju da se za svaku gospodarsku cjelinu mora sastaviti samostalan elaborat, a da više šumskih uprava može sačinjavati jednu gospodarsku cjelinu i više gospodarskih cjelina jednu upravu (§ 5). Šta je gospodarska cjelina, tu se ne kaže. Po smislu izilazi, da je to prostorna cjelina, teritorijalno neprekinut kompleks šuma, obično čitav gorski masiv sa izvorištima i gornjim sljevovima rijeka, rjeđe sljev jedne vode ili sistem uvala. Ali ni prostorne cjeline nijesu uvijek izrazite, već prelaze jedna u drugu, a vrlo često to nijesu ni ekonomske ni saobraćajne ni upravne cjeline: jedan ih dio gravitira na jednu stranu, koristi se i upravlja sa te strane, a drugi s druge. Prostorna, površinska cjelovitost ne podudara se sa privrednom. I tako šumske uprave od više cjelina ili kao dijelovi jedne cjeline nemaju svoje osnove, ne čine cjelovitih poduzeća niti su njihovi poslovi organizovani prema jednoj svrsi. A zamisao je svih projekata uređenja, da regulišu rad poduzeća prema njihovoj svrsi. U prirodi je stvari, da ga regulišu prema privrednim cjelinama. Zato bi najprije šumske uprave morale biti svrstane kao privredne cjeline, pa onda da se rade projekti za cijele uprave kao poduzeća. I za više manjih, rasutih uli rastrganih površina sa privrednim silama, koje e Uporedi J. Zubović : Organizacija šumske privrede, Š. list br. 8 str. 374, Zagreb 1934. 293 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 28 <-- 28 --> PDF |
se okupljaju u upravu kao dijelovi jednog poduzeća, najprirodnije bi bilo da se izradi zajednički ili, kombinovan projekat sa jasno određenom svrhom i potpunom organizacijom prema toj svrsi. Razumije se, da se prostorno razdvojeni dijelovi mogu inventarisati zasebno, da mogu Imati i zasebne osnove za pojedine vrste rada, ali ipak sve treba da bude obuhvaćeno u jednom projektu. Osnovno je pitanje — prema sve.mu, što je naprijed kazano — kako će se privredne sile prostorno sjediniti! u poduzeća sposobna za život; projekat poduzeća dolazi kao posljedica toga sjedinjavanja. A za ovo sjedinjavanje odlučno je — pored volje vlasnika ili poduzi´mača — i stanje privrednih sila, koje se mob-ilišu, i prilike, prostorne, vremenske i socijalne, u kojima se mobilišu. RÉSUMÉ. L´auteur trace ses pensées sur la notion, sur les formes, sur le but et sur l´aménagement des entreprises forestieres. Ing. EDUARD BOSANAC (Zagreb): RAČUNALA ZA PRAKSU (REGLES A CALCUL POUR LA PRATIQUE) U ovom napisu nadovezaću na članak g. Dr. N. N e i d h a r d t a, koji je u Šum. Listu izašao pod naslovom »Nomografija i! prizmiranje trupaca« 1935 god. Dr. Neidhard t je na jednostavnom primjeru pokazao, kolike su prednosti nomografskih metoda za praktičan rad i koliko se vremena može uštediti upotrebom ovih metoda. Moja je želja da na nešto složenijem primjeru pokažem, koliko se može uštediti na vremenu kod rada, a i ujedno kako se mogu sačiniti: takova pomagala, da i ljudi sa najelementarniijim matematskim znanjem mogu vršiti komplicirana računanja pomoću njih. Kao primjer uzeću određivanje vremena potrebnog za vještačko sušenje drveta, za koje je izrađeno specijalno računalo A. W. F.1 — SR 727. Koliko je vremena potrebno, da se osuše daske debljine d mm, ako je njihova vlažnost u početku sušenja iznosila ^d%. a na koncu sušenja treba da iznosi ae %´, a sušenje se obavlja kod f C. određuje se po jednadžbi, koju je postavio F. Kollmann. 2 Jednadžba glasi: Z= — (lnud — lnue)-l-^-\ —(F) 1 Ausschluss für wirtschaftliche Fertigung beim Reichskuratorium für Wirtschaftlichkeit. Računalo se nabavlja kod Beuth-Verlag, Berlin SW 19. Cijena oko 60 dinara. 2 F. Kollmann : Technologie des Holzes, str. 428, Berlin 1936. 294 |