DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 36 <-- 36 --> PDF |
onda iz sistema pod (17) izlazi neposredno: 0j — E .. — E (19) Za — E L, — E a odovud za E uzlazi formula: (20) *=irft^fcr Ovdje, kao što vidjesmo iiz (18), mora između apscis a da postoji odnos sličan onome pod (.), koji važi za ordinat e odabranih triju koordfnatnih parova. Ovdje prema tome nije potrebna grafička interpolacija, za koju smo vidjeli da je potrebna u prijašnjem slučaju. Na osnovi izračunane vrijednosti! za E izlaze za C iz sistema pod (17) paralelni izrazi: log(*, _#)—log(s 2 — E) G, = log h c _ iog (a — E) --l°S (. — E) (21) log k Iz jednadžaba pod (16) dobivamo na isti način: D1 = x1°(zl — E) | D,=x2°(z2-E) (22) A = »..(.. — E) > Na osnovi izračunanih vrijednosti za D i E izlaze konkretni iznosi za A i ß iz druga dva izraza pod (13), t. j . 4=i; . = 15 (23) Za funkcije (2) il (3) ne zahtijeva dakle elementarno izračunavanje parametara nikakova ponavljanja, ako nam nije stalo do toga, da upotrebljujemo i kontrolne izraze pod (10), (11), (21) i (22). Do ove spoznaje došao sam nedavno na osnovi djela »Fréchet-Romann: Représentation des lois empiriques par des formules approchées, Paris 1930«, gdje se problem elementarnog izračunavanja parametara rješava za funkcilju y = c ^\- axh (24) i gdje autori (na str. 122) za riješenje toga problema postavljaju uslov sadržan ovdje pod (18). Zapazio sam odmah, da se taj uslov može s uspjehom iskoristiti i za obračun parametara funkcije (3), koja se na način gore pokazan može da svede na izraz (14), sličan — kao što vidimo — izrazu (24). Vidjevši, u čemu se riješenje ovoga problema zapravo sastoji, pokušao sam ga — naravski uz potrebne modifikacije — i na funkciji (2). Sva se naime vještina sastoji! ovdje samo u tome, da se u svrhu prelaza od trojednadžbenog sistema na dvojednadžbeni ne dijele međusobno prva i treća, pa zatim opet druga i treća jednadžba, kao što sam ja to ranije činio, već prva i druga, pa onda druga i treća. Jedino na taj način moguće je naime postavljanje uslovnih jednadžaba (6) i (18), koje omogućuju uspješnu eliminaciju parametra nalaznog u eksponentu. 302 |