DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 37     <-- 37 -->        PDF

IV. Kad smo već s pomoću navedene doskočice riješili ovo pitanje
za izračunanje parametara nalaznih u funkcijama (2) i (3), da vidimo
sada, kako se ista ova metodika može s uspjehom da primijeni i na elementarno
izračunanje parametara za funkciju (1).
Diferencijalni kvocijenat ove funkcije, izražen kao funkcija vremena,
glasi:


TCT>-1


y´ = AB CD gr r (25)
{B + xc)D + 1


On međutim može također da se izrazi kao istodobna funkcija i
vremena (.) i rastuće veličine (.). Da bi se to odmah uočilo, raščlani!
ću ga u dva dijela ovako:


.´ A--BCD-(2Sa)


(B-\-xcy . (B ~\- x° )


Izraz u prvoj uglatoj zagradi nije ništa drugo, već izraz pod (1).
Prema tome za diferencijalni kvocijenat funkcije (1) izlazi također izraz:


BCD-(25b)


II


x(B -\-xc)


izražen kao istodobna funkcija i vremena i same rastuće veličine. Iz
njega izlazi gotovo neposredno izraz:


1 1


JL rP+i (26)
.´ CD ! BCD


Ako sad ujednostavnjenja radi! stavimo:


1


JL _JLE\-F- 0 + 1 = G (27)
y´-Z´ CD BCD


onda izraz (26) dobiva formu:
Ex + Fi (28)


I ovdje, kao što vidimo, imamo tri konstante, pa su nam zato u
svrhu njihova određenja potrebne tri osnovne jednadžbe sa tri para
koordinata (xi, z%\ .., z-i\ .., z3), dakle:


FxtG = zi — Fxx
Fx0G = z .., (29)
Fx, z, — E x%


Podijelimo li drugu jednadžbu sa prvom, pa onda treću sa drugom,
dobit ćemo:


., — Ex,


(30)
EhXi


2,-n j}j JC()


Stavimo li i ovdje uslov sadržan pod (18), iz kojega ujedno izlazi:


i a 3 "* 2 (31)


JKJJ