DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 63 <-- 63 --> PDF |
donese sva širina autorovog produbljivanja u predmet. Daleko je važnije, da se iznesu oni najvažniji naučni osnovi, na kojima je izgrađeno djelo. Jer zapravo ti osnovi daju knjizi biljeg originalnosti. Tko uzme knjigu u ruke, učiniće mu se na prvi mah, da je pred njim neka vrst šumarske ekonomike ili šumsko-gospodarske politike ili čak enciklopedije. Istina, autor se u izgradnji svoga gledanja služi jednako nacionalno-ekonomskim i šumarsko-političkim principima kao i poznavanjem računanja vrijednosti šuma, šumarske statike, uređivanja, iskorišćavanja, uzgajanja i uprave šume. No najhitnije je, kako autor gleda na šumu kao objekat gospodarenja i kojima se naučnim metodama služi, da bi objasnio opravdanost zasebne nauke, kojoj on daje ime »Forstliche Betriebslehre«. Pisac ne gleda na šumu kao neki izolirani objekat gospodarenja, već je svagda posmatra kao čest ekonomske cjeline nekoga sopstvenika. On to gledanje još i više proširuje na taj način, da obuhvata sve šumsko-gospodarske objekte nekoga naroda. On dakle posmatra u isti čas i šumu sa svim njenim prirodnim osebinama i vlasnika sa svim njegovim potrebama, sa njegovim osebujnostima. Iz takovih pojedinačnih proučavanja izgrađuje autor tipove gospodarenja i njihovu sistematiku. Ovom posljednjem pitanju posvećen je najveći dio knjige (str. 62 do 431). Najvažnija idejna i metodička strana djela izložena je u prvih 60 stranica. U toj česti najhitnije je ono, čim autor karakteriše svoje gledanje i položaj nove nauke u sklopu šumarske nauke uopće, a u njenom odnosu prema računanju vrijednosti šuma i šumarskoj statici napose. Po autorovom shvaćanju (str. 39) »ishodišnu tačku za smjer istraživanja ne čine neke posredstvom zamišljanja ili računanja izgrađene pravilne tvorevine gospodarskih cijelosti ili česti, već faktične gospodarske prilike i rezultati gospodarenja.« »Snaga nauke o gospodarenju« po mišljenju autorovom (str. 35) »nije, kako bi to moglo da izgleda kod Računanja vrijednosti šuma, u postavljanju matematskih formula, već u prečišćavanju međusobne zavisnosti u odnosima.« »Najveći broj statičara ograničava se« veli autor (str. 39 i 40) »na izračunavanje uspjeha unaprvo, da bi se utvrdio neki najbolji tehnički postupak. Ali se statika ne bavi ispitivanjem stvarnoga uspjeha, pa ni utvrđivanjem rente, koja bi odgovarala njenom gospodarskom cilju.« A baš u utvrđivanju stvarno polučenog, dakle ne samo unaprvo izračunatog uspjeha gospodarenja gleda autor glavni cilj svoje nauke. Daljnju jednostranost šumarske statike gleda autor (str. 40) u tome, što ona pri utvrđivanju uspjeha ne drži u vidu gospodarsku jedinicu ili čitav posjed, već jedinicu površine, sastojinu. »Računanje sa cijenama današnjice u dalekoj budućnosti, koju predstavlja ophodnja« čini se autoru (str. 41) kao neki »nepodesan i obilazan put prema onome mnogo jednostavnijem i mnogo pouzdanijem, koji ocjenjuje pojedinu sastojinu kao čest neke gospodarske cijelosti.« »Samo u računanjima, koja se zasnivaju .. šurnsko-gospodarskom poslovanju, mogu se sume primitka i izdataka postavljati u međusobni odnos, koji vjerno odgovara njihovoj korespondentnosti« (str. 1). Po autorovom shvatanju svaki drugi način računanja bio bi »statičan«, jer isključuje vremenski tok stvari i jer ne vodi dosta računa o nepredviđenostima vremena i o prednostima prilagođavanja gospodarskom stanju. »Kad je bila osnovana nauka o šumarskoj statici« kaže autor »nedostajala je svaka osnovica za dinamički način posmatranja. Prije svega nije bilo podataka o rezultatima, koji bi bili vođeni u toku dužega vremena«. Po mišljenju autorovom taj način staroga statičkoga gledanja bio je samo projiciranje slika o budućem gospodarskom uspjehu. Pisac udara novim, dinamičkim putem. Tim putem treba da se traže dokazi o uspjehu rada držeći u vidu uspjehe, koji se odigravaju u šumskom gospodarenju iz godine u godinu, umjesto da se upravljaju pogledi na krajeve daleke ophodnje. 329 |